Ninoslav MogorovićNakon neuspješnoga pokušaja spašavanja Jugoslavije „ekonomskim reformama" Ante Markovića i pučističkim neostvarenim kombinacijama vrha tzv. JNA u drugoj polovici 80-tih godina prošloga stoljeća – potpomaganih izdašnim novčanim sredstvima Zapada - došlo je ipak do raspada te umjetne tvorevine. Srbi(janci) i Hrvati dočekali su taj dan duboko podijeljeni unutar svog nacionalnog bića. Oko 2,3 milijuna „Jugoslavena" , većinom zastupljena i dobro društveno, gospodarski i politički pozicionirana kod ova dva naroda, nisu željeli prihvatiti raspad voljene im države te su odmah započeli radom na ponovnom ujedinjenju. U tom su djelovanju potpomagani izvana, prije svega od Britanaca, čiji je konstantan interes - održavanje vlastitog monopola nadzora i upravljanja na području JI Europe onemogućujući tako i najmanji utjecaj svojih povijesnih kontrahenata, Nijemaca i Rusa. Da bi to postigli nužno je taj prostor teritorijalno objediniti.(N.Mogorović)

Add a comment        
 

 

ninoslav mogorović"Ni vladajućima niti oporbenjacima nije stalo do naroda i države. Badava njima držanje ruke na prsima, stajanje pod hrvatskom zastavom, čast pojedincima. Ali velikoj većini njih stalo je samo do vlastitih guzica i udobnih, unosnih fotelja!.Stalo im je samo do političkog preživljavanja, do još ono malo moći što domaća politika može pružiti, kao i do još ono malo novca koji je ostao neopljačkan svih ovih 20 godina. Sva njihova prepucavanja svode se samo na to." (Z. Despot, Večernji list, 23.svibnja 2011.) Uvjeren sam da tako misli 90% Hrvata. No, od njih koji tako misle ogromna većina nije se spremna politički angažirati jer su sami sebe uvjerili kako se i onako ne može bilo što promijeniti.(N.Mogorović)

Add a comment        
 

 

Zavjet-akademija u LisinskomU predizbornoj smo godini. U tijeku je pozicioniranje pojedinih političkih opcija koje ispituju kako pristupiti pojedinim slojevima društva, na koji način kapitalizirati akumulirano nezadovoljstvo određenih društvenih grupacija, jednom riječju što valja poduzeti da se dobije dovoljan broj glasača kako bi se zadržala/osvojila vlast. U tome naravno ključnu ulogu igraju mediji koji imaju mogućnost dnevnog utjecaja na kreiranje javnog mišljenja. Ono što oni ne zabilježe „nije se ni dogodilo", pa adekvatno tomu ono što se doista dogodilo i o čemu se po kuloarima govori ostaje na razini „rekla kazala", dakle nema nikakvu društvenu i političku težinu i relevantnost. U koliko se pak takvo što ipak ne može zaobići onda se traži način kako kompromitirati i kriminalizirati nepoželjan događaj. Prosječan birač, uz deficitarno znanje, nema ni volje, a niti vremena sustavno pratiti kretanja u društvu i oslanja se u većini na ono što mu medijsko tržište servira.(N.Mogorović)

Add a comment        
 

 

Stipe MesićDana 8. svibnja 2011. najavljen je na Proštini, kod Križa, u općini Marčana, veliki narodni skup istarskih SAB-ovaca u povodu 90. obljetnice Proštinske bune, prvog oružanog otpora tada nadolazećem talijanskom fašizmu. Bio je to organizirani otpor i odgovor Hrvata jugoistočne Istre na nasrtaje talijanskih fašističkih skvadrona koji su maltretirali hrvatske seljake na tom području samo zato jer nisu bili Talijani. Vlast koja još nije bila fašistička tolerirala je šovinističko i barbarsko nasilje nad Hrvatima toga kraja koje je na koncu eskaliralo njihovom pobunom 1921. godine. Predvodnik tog prije svega nacionalnog pokreta otpora je bio, tada mladi student povijesti i filozofije, Ante Ciliga.(N.Mogorović)

Add a comment        
 

 

Pal ScmittMađarski predsjednik Pal Schmitt je na uskršnji ponedjeljak potpisao novi mađarski Ustav. On stupa na snagu s 1. siječnjem 2012. godine. To je drugi pravni akt koji je ove godine donesen u Mađarskoj, a koji je izazvao salvu napada i kontroverzi unutar EU-a, prije svega onih snaga koje ne prihvaćaju kršćanstvo kao jednu od temeljnih vrijednosti europske uljudbe. Prvi je bio Zakon o medijima koji je sročen prema obrascu sličnog zakona kod brojčano najvećih EU nacija. Već u tim napadima došlo je do izražaja kako u EUropi postoje (najmanje) dvostruki kriteriji kada su u pitanju temeljna ljudska prava, poput slobode govora (medija).(N.Mogorović)

Add a comment        
 

 

presudaNakon političke presude hrvatskim generalima 15. travnja 2011. više ništa u Hrvatskoj neće biti isto kao prije toga dana. Sve, ali baš sve, što se posljednje desetljeće radilo u hrvatskoj politici, a što je išlo na uštrb hrvatskih nacionalnih interesa, postalo je gotovo preko noći svakom prosječno obaviještenom Hrvatu kristalno jasno vidljivo. Presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču raskrinkale su svu prljavost i kriminalnu energiju uloženu od najvišeg državnog vrha u projekt kriminalizacije i demontaže vlastite države, a po nalogu vanjskih centara moći, prije svega Londona. Na nama je da poimence, imenom i prezimenom, navedemo one najodgovornije za situaciju u kojoj smo se našli i da iznesemo činjenice koje takvu tezu potkrepljuju.(N.Mogorović)

Add a comment        
 

 

Mirjana KasapovićNacionalizam, katolički klerikalizam, svjetonazorski protuliberalizam, eurofobičnost, nesnošljivost prema hrvatskoj ljevici – to su pojmovi kojima Mirjana Kasapović u uskršnjem broju Obzora definira hrvatsku desnicu. Desnica, predvođena veteranima Domovinskog rata, je „ideološki obojena", a ta navodna ideologija je „...mješavina elemenata predmodernih političkih ideologija (!?) među kojima u oči upada organicističko shvaćanje države." Ona nastavlja kako podjela na desno - lijevo nije primarno socijalne prirode već sve više svjetonazorska. Članak završava „osudom Tuđmana u Haagu", Hrvatska se nije još suočila sa svim aspektima tog (Tuđmanovog režima) i nije pravno, politički i moralno izišla sa tim na kraj. Sugerira da Hrvatska zahvaljujući Mesiću i Račanu zapravo danas nije Bjelorusija na Balkanu, a da bi ju veterani mogli takvom napraviti.(N.Mogorović)

Add a comment        
 

 

PulaU pulskom Domu sportova je 23. travnja 2011. godine predviđeno održavanje koncerta Momčila Bajagića – Bajage. Držimo da je nedopustivo nastupanje tog velikosrpskog pjevača u Puli iz najmanje tri razloga. Prvi je vezan uz njegov aktivni angažman u projektu nasilnog stvaranja velike Srbije početkom 90-tih godina prošlog stoljeća. Već samo taj razlog bi u svakoj normalnoj, dostojanstvenoj i samosvjesnoj državi bio dostatan da mu uskrati privremeno pravo na rad, a što je nužno za njegov javni i komercijalni nastup u Hrvatskoj.(N.Mogorović)

Add a comment        
 

 

Kosor i Josipović...Tko su ti „najniži i najodvratniji ljudi" u Hrvatskoj koji šire nejedinstvo i svađe među hrvatskim građanima za Judine škude stranih i neprijateljski nastrojenih centara moći? Tko su i gdje „smješteni ljudi' na kojima se ne štedi, „ni u novcu, ni u obećanjima"?...(N.Mogorović)

Add a comment        
Pon, 18-11-2019, 19:01:21

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.