BiHU Dragoj Našoj svašta se moglo i može očekivati, ali da na televiziji koja sebe naziva državnom gledate propagiranje fašizma, e to je stvarno previše! U četvrtak 12. studenog u udarnom terminu poslije 20 sati novinarka Duška Jurišić priredila je emisiju koja je za cilj imala odgovoriti može li se i kako bi se mogla napraviti bosanska nacija u BiH! Gosti su joj bili povjesničar Dubravko Lovrenović, muslimanski-bošnjački ideolog, ako bi smo ga tako mogli nazvati, ili muslimanski-bošnjački intelektualac, Nedžad Latić, izvjesni gospodin Aner Žuljević, kako se moglo razumjeti predstavnik SDP-a BiH, gospodin Vlastimir Mijović, koji se predstavlja kao Srbin po narodnosti a Bosanac po naciji(?!) i plus ateista, te gospodin Ognjen Tadić, Srbin. Ukratko, što misliti o znanju gospodina Vlastimira Mijovića kada čujete kako tvrdi da je Bosanac nacija? Gospodin Latić predlaže da se uvede nacija na razini države, bosanska nacija, ali nema odgovor na to kako to da predlaže bosansku a ne bosanskohercegovačku naciju, jer država Bosna ne postoji, postoji država Bosna i Hercegovina. Nešto slično predlaže i gospodin Žuljević, političku naciju, a po njemu bi ona mogla biti i bosanskohercegovačka. Kada govore o toj političkoj naciji trebali su odgovoriti bi li se tada ta politička nacija mijenjala svake četiri godine, ili čak svake dvije, kako koja politička opcija dobije većinu u BiH.(A.Marinčić)
Add a comment Add a comment        
 

 
Žepče...Na sam dan, ulicama Žepča, oko deset sati, prije zakazane svečane sjednice, građani Žepča mogli su vidjeti kako muslimaniski-bošnjački zastupnici i uglednici, predvođeni efendijama odlaze položiti cvijeće na jednu stranu, pred Medžlis, a hrvatski na drugu stranu grada, pred spomen obilježje poginulim hrvatskim braniteljima u Domovinskom ratu. Bit će da je i to sastav toliko izvikane multikulturalnosti. Svečanosti su počele mnogo ranije, npr. izložbom knjiga svih književnika, pisaca iz Žepča, a u petek i subotu, 10. i 11. listopada održan je u kino-dvorani žepačkog Doma kulture „Međunarodni stručni simpozij povodom 550-te obljetnice prvoga pisanog spomena Žepča“. Bilo je tu izlaganja na razne teme, od „Paleografseko-diplomatičke analize i povijesne okolnosti nastanka isprave kralja Tomaša izdane u Žepču 1458. godine“, izlagača Milka Brkovića, preko akademika Franje Šanjeka na temu „Stjepan Tomaš, bosanski kralj“, monsinjora Pere Jukića, „Podrijetlo imena Žepče“, do izlaganja žepačkog efendije Izeta Efendića na temu, „Islamska vjerska zajednica u Žepču“ Ovom prigodom spomenut ćemo samo neke crtice iz izlaganja trojice znanstvenika(?), a što se posebno dojmilo autora ovoga teksta, što ne znači da nije bilo i drugih, vrijednih stvari u tim izlaganjima. Tako se dr. sc. Ismet Bušatlić, na temu „Islamske škole u Žepču i okolini“ živ slomio pokušavši kazati kako je Turska na ove prostore donijela prosperitet i kulturu...(A.Marinčić)
Add a comment Add a comment        
 

 
Dani Miholjskog ljetaU nedjelju je (31. kolovoza, op.ur.), u organizaciji HKUD „Ognjišta“ Lug-Brankovići, općina Žepče, priređena kulturno-umjetnička manifestacija pod nazivom Dani Miholjskog ljeta. Jedanaesta je to zaredom, uspješna smotra folklora koju organizira ovo Hrvatsko kulturno-umjetničko društvo. Tom prigodom razgovarali smo s mladom predsjednicom HKUD „Ognjišta“, Tanjom Slišković. Ova ambiciozna i obrazovana djevojka (diplomirala hrvatski jezik i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Mostaru) kazala nam je: „Naše Društvo djeluje od 1994. godine i prvo smo HKUD-o na ovim prostorima. U početku smo u našem programu imali zastupljene i stare narodne športske igre kao što su bacanje kamena s ramena, potezanje konopca, skok u dalj itd., a unatrag nekoliko godina usredotočili smo se na smotru folklora. Ono što bih posebno naglasila jest rad u nekoliko sekcija, odnosno učenja mladih članova Društva sviranju starih instrumenata, šargije, dvojnica, frule, te pjavanja. Imali smo i plesnu sekciju ali nam tu trenutačno malo škripi, nedostatak kvalitetnih učitelja plesa. Inače, u dosadašnjem djelovanju pozivani smo i sudjelovali na mnogim kulturnim manifestacijama u Austriji, na europskoj smotri folklora u Mađarskoj i naravno u Zagrebu". (A.Marinčić)
Add a comment Add a comment        
 

 
BiHDok Židovi i dan danas imaju svoj Centar za istraživanje zločina i reagiraju na svaku izgovorenu riječ koja bi mogla imati, samo prizvuk štete po njih, dok muslimanska-bošnjačka strana u BiH ima svoju Agenciju za istraživanje i dokumentaciju, (AID) počinjenih zločina nad njima, Srbi svog Savu Štrbca, kod nas, Hrvata, još uvijek nisu znanstveno istraženi mnogi zločini počinjeni nad nama, kako u ovom, tako i u onom, Drugom svjetskom ratu i pogotovu nekoliko godina poslije rata. Ovim člankom želim i nadam se, potaknuti neke od institucija, prije svih članove HKV, te možda Hrvatsko žrtvoslovno društvo na čelu s dr. Šeparovićem, kao i Institut za povijest, da se angažiraju kako bi zločini počinjeni od strane komunističke vlasti nad Hrvatima Žepča, Zavidovića i Maglaja, danas, uglavnom ujedinjeni u jednu općinu Žepče, bili istraženi i dokumentirani. Imam i obećanje dr. Josipa Jurčevića, kako bi se nešto na tom planu moglo uraditi već početkom slijedećeg mjeseca. Hrvati navedenih(og) prostora, poslije Drugog svjetskog rata, od strane komunističkih vlasti, osuđeni su na preko 231 godinu zatvora, to je ono što sam uspio skupiti i napisati u mojoj knjizi „Općina Žepče ili ključ za funkcioniranje Federacije Bosne i Hercegovine“, ali je sasvim sigurno da to nije sve. Osim ove, preko 231 godine, jedan od njih, fra Emanuel Kljaji, osuđen je na doživotnu zatvorsku kaznu, dok je Mijat Longo ubijen u zatvoru u Zavidovićima, Nikica Budimir osuđen u odsustvu na smrt i ubijen u Brankovićima (selo, tada pripadalo općini Zavidovići a danas općini Žepče), a Marko Kresić osuđen na smrt vješanjem.(A.Marinčić)
Add a comment Add a comment        
 

 
ŽepčeU nedjelju 27. srpnja u Žepču na poligonu osnovne škole pred više od tisuću posjetitelja, ljubitelja izvorne pjesme i običaja, priređena je smotra folklora. Kao i predhodnih godina, na smotru se odazvao veći broj kulturno umjetničkih društava koji njeguju tradiciju hrvatskog folklora svoga kraja. Na poziv organizatora, KUD „Naši Korijeni“ Bistrica, općina Žepče, odazvali su se; KUD „Svi Sveti“ iz Svilaja (Podsvilajska sela, općina Muć, kod Sinja), KUD „Ledina“, Gašinci (kod Đakova), KUD Slavonija Soljani (blizu Gunje), KUD „Ban Neorić“ iz Neorića kod Sinja, HKUD „Gromovnik“ iz Novog Šehera, KUD „Usorski Običaji“, Sivša, općina Usora, KUD „Derventsko Kolo“ iz Zagreba i KUD „Posavski Biseri“ iz Slavonskog Broda. O ovome lijepom, kulturnom događaju razgovarali smo s domaćinom, predsjednikom KUD „Naši Korijeni“ , gospodinom Bosiljkom Zrno, u Žepču poznatijim kao Lola. Kazao nam je: „Sretan sam i zadovoljan što je svake godine organizacija ove smotre sve bolja, tako da ove godine, osim što nas je malo poškropila kiša, ne mogu naći niti jedne zamjerke samoj organizaciji.(A. Marinčić) 
Add a comment Add a comment        
 

 
Leopold MandićKao što poslije današnjeg dolazi sutrašnji dan tako i svake godine, poslije 11. svibnja dolazi 12- ti, a to znači i dan kada se u Maglaju proslavlja patron župe i slavi sv. Leopold Bogdan Mandić. U sklopu priprema za proslavu, osim duhovnih, na programu su i neke, rekli bi smo, ovozemaljske. Na inicijativu župnika župe, vlč. Jakova Filipovića i akademskog slikara Mladena Ivešića, nastalu još prošle godine, kada su akademski slikari, Mladen Ivešić i Mirjana Pažin – Ivešić, radili na restauriranju slika unutar maglajske crkve, oštećenih ratnim zbivanjima, za proslavu ovogodišnjeg patrona župe predviđena je i slikarska kolonija. Od pozvanih 15 akademskih slikara, pred crkvom sv. Leopolda Bogdana Mandića u utorak 7. svibnja stiglo je njih 12., a radovi koji nastanu do 10. svibnja, kada se završava rad kolonije, ostat će u trajnom vlasništvu svetišta. Nakana je stvoriti jedan fundus i ne dopustiti njegovo rasipanje kako bi se moglo, eventualno nekada kasnije, napraviti i galeriju.
Add a comment Add a comment        
 

 
ŽepčeU četvrtak, 3. travnja, ove godine, u Žepču je održana utemeljiteljska skupština «Kajak-kanu 550» kluba. I odmah da pojasnimo zašto pored «Kajak-kanu» i ono «550». Naime, ove godine općina Žepče slavi 550-tu obljetnicu svog prvog pisanog spomena. U povelji od 14. listopada 1458. godine Stjepan Tomaš, kralj bosanski, sa svojim sinom knezom Stjepanom daje povelju, upravu nad Žepčem, logotetu Stjepanu Ratkoviću Prije nego kažemo nekoliko riječi o osnivanju kluba za čitatelje ćemo dati nekoliko početnih riječi te čuvene povelje; «V ime oca i sina i svetoga duha. Milostju božjom mi gospodin Štefan Tomaš, kralj Srbljem, Bosni, Primorju, Humsci zemlji, Dalmaciji, Horvatom, Doljnjim krajem, Soli, Usore, Podrinja i k tomu, i sin gospoctva mi, gospodin knez Stjepan, dajemo na znanje vsakomu človjeku, komu se podoba i pred koga se iznese ovozi naša zapisanije s našom velikom visućom obistranom zakonitom pečatju:»… itd., da bi tekst povelje završio sljedećim riječima: Pisanna Žepču va ljetu 1458. oktombrija 14. dan.
Add a comment Add a comment        
 

 
ŽepčeIzdržavši sve strahote nedavnoga rata, uspjevši se obraniti od srpske agresije, a zatim i od napada muslimanskih postrojba, preko svake mjere izmoreni svim tim nedaćama, priličan broj Hrvata Žepča, Zavidovića i Maglaja, od 1995. godine, dakle nakon što su se obranili, odselio je s ovih prostora. Po svršetku rata, ono što nisu uspjeli oružjem, protivnici postojanju Hrvata na prostorima Bosne i Hercegovine, nastavili su svoju borbu za njihovo raseljavanje drugim metodama. Svjesni toga, Hrvati navedenih prostora svoju zaštitu i opstanak na svojoj rodnoj grudi vidjeli su na način da se izbore za ispravljanje višedecenijskih nepravdi provođenih, uglavnom, kroz svekolike oblike velikosrpske politike. Ta politika je, raznim administrativnim cijepanjem tog, po svemu jedinstvenoga, hrvatskoga prostora, radila sve kako bi Hrvate učinila što slabijima. Sukladno toj svojoj, poslije rata, političkoj borbi, Hrvati navedenih prostora uspjeli su se izboriti da, u velikoj mjeri isprave te nepravde, na način da su ostvarili, još devedesete, odmah nekako poslije demokratskih promjena svoj zacrtani i obznanjeni, politički cilj, uspostavu općine Žepče sa hrvatskom većinom. Nažalost i danas neki od Hrvata s ovih prostora, ali i šire, sumnjivo vrte glavama ne vjerujući u to da Hrvati mogu ovdje opstati i razvijati se.(A. Marinčić)
Add a comment Add a comment        
Sri, 6-11-2024, 14:32:45

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.