Opsada Gvozdanskog – Značajan događaj iz hrvatske povijesti o kojem se malo zna

Iako se kao narod mi Hrvati volimo dičiti svojom višestoljetnom poviješću i kulturnim naslijeđem, imam dojam da bismo o tome kako njegovati svoju povijest i spasiti je od zaborava mogli puno toga naučiti od Amerikanaca koji su se kao nacija formirali tek prije tristotinjak godina. Najbolji primjer za to je bitka za Alamo, od čega su Amerikanci napravili svojevrstanGvozdanskomit dok je, recimo, hrvatska srednjovjekovna i novovjekovna povijest prepuna takvih borbi koje su bile puno značajnije za svjetsku povijest nego sam Alamo, a o njima se izvan granica Hrvatske ne zna gotovo ništa.

Utvrda Gvozdansko

Jedna od takvih epizoda iz hrvatske povijesti je opsada utvrde Gvozdansko koja je trajala od početka listopada 1577. do sredine siječnja 1578. Nakon što su Osmanlije zauzeli Bosnu 1463., i hrvatski su se krajevi našli pod njihovim udarima. Do sredine 16. stoljeća Osmanlije su zauzeli velike dijelove Slavonije, Dalmacije i Like, a Hrvatska je svedena na takozvane „ostatke ostataka" nekadašnjeg kraljevstva. I usred tih silnih nevolja volja Hrvata za borbom nije bila slomljena. O tome nam svjedoči i pismo koje papa Lav X. šalje hrvatskom banu Petru Berislaviću i u kojem Hrvatsku naziva „Antemurale Christianitatis" (predziđe kršćanstva).

Grad i utvrdaIdući ciljGrad i utvrda Gvozdansko smjestila se na otprilike pola puta između gradova Gline i Dvora na Uni. Utvrdu u Gvozdanskom su podigli hrvatski plemići Zrinski i u njoj se nalazila ljevaonica i kovnica novca. Nakon što su Osmanlije sredinom 16. stoljeća zauzele Dvor na Uni, Gvozdansko je bilo njihov idući cilj Gvozdansko smjestila se na otprilike pola puta između gradova Gline i Dvora na Uni. Utvrdu u Gvozdanskom su podigli hrvatski plemići Zrinski i u njoj se nalazila ljevaonica i kovnica novca. Nakon što su Osmanlije sredinom 16. stoljeća zauzele Dvor na Uni, Gvozdansko je bilo njihov idući cilj budući da je predstavljalo prepreku za njihov daljni prodor u sjevernu Hrvatsku.

Od 1571. do 1577. Osmanlije su poduzeli četiri neuspješna pokušaja osvajanja Gvozdanskog. U jesen 1577. Ferhat paša Sokolović je s otprilike 10.000 vojnika i sedam topova prešao Unu i krenuo na grad. Prije samog napada na Gvozdansko, Osmanlije su osvojili okolne hrvatske utvrde Zrin, Kladušu, Pećigrad, Podzvizd, Ostrožac i Drežnik te tako potpuno okružili Gvozdansko i spriječili dolazak bilo kakve pomoći Gvozdanskobraniteljima. Opsada Gvozdanskog je započela 3. listopada 1577. Hrvatskih branitelja je bilo oko 300, od toga samo 50-ak vojnika, dok su ostali broj činili rudari, seljaci i žene s djecom. Hrvatski branitelji uspješno su odbijali sve osmanlijske napade, ali oštra zima je polako počela uzimati danak.

Bezizlazni položaj

Ponestajalo je streljiva i hrane, konji su ugibali od hladnoće, a branitelji su bili prisiljeni jesti pse da bi preživjeli. Ono što je posebno fascinantno je da su i u takvomGvozdansko Kulabezizlaznom položaju odbijali pozive na predaju koje im je upućivao Ferhat paša. U prvoj polovici siječnja 1578. Osmanlije su izvele nekoliko juriša, ali su svaki put odbijeni. 13. siječnja 1578. nakon jake topničke paljbe, Osmanlije su krenule u sveopći juriš, ali na njihovo iznenađenje otpora i paljbe iz utvrde nije bilo. Kada su Osmanlije ušli u grad, bili su zatečeni prizorom, naime, svi su branitelji svjesno radije pomrli od hladnoće i gladi, nego da se predaju Osmanlijama. Ferhat paša je bio toliko dirnut junaštvom branitelja Gvozdanskog da je naredio da se dovede katolički svećenik i da se sve branitelje grada pokopa po kršćanskom obredu.

Gvozdansko je tako postalo simbolom želje Hrvata za slobodom i otpora stranom osvajaču. U hrvatskoj povijesti Gvozdansko bi trebalo imati ulogu kakvu ima Masada u židovskoj i Alamo u američkoj povijesti, ali nažalost mi često zaboravljamo svoje junake i žrtve koje su podnijeli za domovinu.

Ilija Malenica

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Čet, 21-11-2019, 02:57:04

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.