Društvo Sv. Jeronima

Već smo više puta tijekom posljednjih nekoliko godina u našim medijima izrazili svoju bojazan za sudbinu Hrvatskog književnog društva Svetoga Jeronima. A da zabrinutost za ovu, gotovo stoljeće i pol staru kulturnu instituciju kršćanskog tj. katoličkog predznaka, osnovanu s ciljem prosvjećivanja širokih slojeva hrvatskoga puka, ne bi smjela biti samo, kako bi to možda netko mogao pomisliti, stvar sentimenta ponekog "desno nastrojenog" pojedinca starije životne dobi, te da Jeronimsko društvo ne predstavlja jednostavno "relikt prošlosti", koji je u ovoj modernoj, postindustrijskoj i informacijskoj eri izgubio svoj raison d'etre, pokušali smo pokazati u više tekstova (od kojih je jedan izašao i na ovome portalu).

Jer za hrvatsku kulturu, po našem uvjerenju, nije značajna samo "slavna prošlost" Jeronimskog društva (gdje se misli u prvom redu na njegovu "produkciju" tokom prve polovice 20. stoljeća); značajnija je uloga Društva u promicanju kršćanske kulture i duhovnosti koju ono ima u današnje vrijeme, a posebice uloga koju bi ono, još mnogo bolje prilagođeno suvremenim okolnostima, a i kulturnom ozračju modernoga doba, moglo i trebalo imati u budućnosti. Nema sumnje da bi se zbog ove uloge, za sudbinu društva trebali brinuti i mnogo širi intelektualni krugovi ovdje u Hrvatskoj, i oni kulturni, i oni vjernički, odnosno crkveni, a vjerojatno i neke institucije koje prate i podupiru kulturnu i prosvjetnu djelatnost.

Naime, kako smo to već naglašavali, lako se uočava da je na hrvatskoj javnoj sceni kršćanska kultura prilično SvjetonazorSigurno je da će ishod ovog svojevrsnog "kulturkampfa 21. stoljeća" ovisiti i o tome koliko će napora biti uloženo u afirmiranje kršćanskog svjetonazora i duhovnosti u našoj kulturnoj javnosti i medijima, čemu bi jedna takva kulturna institucija kakva je Hrvatsko književno društvo Svetoga Jeronima mogla značajno pridonijeti. Upravo nam se zbog toga briga javnosti, barem one kršćanske, za stanje u Jeronimskom društvu čini veoma bitnom.zapostavljena i da se često gura na marginu. Relativno se rijetko u našim svjetovnim medijima može čuti za djela kršćanski nadahnutih stvaralaca, premda ih ne nedostaje. To je sigurno jednim dijelom i rezultat inercije još iz vremena prije demokratskih promjena kad se, kao što znamo, svim silama nastojalo zatrti svaku javnu djelatnost koja nije bila u skladu s vladajućom ideologijom, posebice onu konfesionalnog predznaka, čime je izbrisan značajan dio kulturnog pamćenja našega naroda, a kršćanska kultura degradirana na prilično niske grane.

No važniji razlog predstavlja trend nametanja liberalističkog svjetonazora, obično pod krinkom tzv. "tržišnog principa" (premda ta priča obično ima malo veze s onim što bi "tržište" uistinu trebalo biti ili drugim riječima sa zdravom ekonomskom logikom), koji je zavladao i na hrvatskoj, baš kao i na globalnoj javnoj sceni, odnosno u medijima, pri čemu se preferiraju kulturni obrasci koji su posve suprotnog predznaka, često i direktno suprotstavljeni kršćanskom duhu, njegovim vrijednostima i principima, te se onda oni usađuju u naše javno mnijenje, što kršćanske vjernike nikako ne može ostaviti indiferentnima. Sigurno je da će ishod ovog svojevrsnog "kulturkampfa 21. stoljeća" ovisiti i o tome koliko će napora biti uloženo u afirmiranje kršćanskog svjetonazora i duhovnosti u našoj kulturnoj javnosti i medijima, čemu bi jedna takva kulturna institucija kakva je Hrvatsko književno društvo Svetoga Jeronima mogla značajno pridonijeti. Upravo nam se zbog toga briga javnosti, barem one kršćanske, za stanje u Jeronimskom društvu čini veoma bitnom.

Stanje u Društvu i dalje ozbiljno

A stanje u Jeronimskom društvu može se još uvijek smatrati ozbiljnim - u prvom redu zbog dugova koji su se nagomilali tokom perioda do kraja proteklog desetljeća do pred godinu-dvije, a koji su u jednom trenutku dostigli čak pola milijuna kuna - premda ih se, tokom posljednjih godinu dana, ipak uspjelo znatnije smanjiti. No treba istaći Zagrada sv. jeronimkako je, prema svemu sudeći, "period lutanja" u koji je Društvo zapalo nakon smrti njegovog dugogodišnjeg ravnatelja, prof. Radovana Grgeca u studenom 2007. godine, napokon priveden kraju.

Mijenjali su se u tih pet-šest godina urednici jeronimskih izdanja, književne revije "Marulić" i kalendara "Danica", ritam izlaženja Marulića u više je navrata bio poremećen, a tokom godine 2013. revija uopće i nije izlazila. Unutar Društva dolazilo je do sukoba i nesuglasica, novi ravnatelj g. Marijan Majstorović podnio je ostavku u lipnju 2012. (funkcija ravnatelja nakon toga je i ukinuta), dok je predsjednik Društva mons. Juraj Kolarić, ostavku podnio već ranije, u studenom 2011. Mons. Kolarića zamijenio je dr. Stjepan Razum, voditelj Nadbiskupijskog arhiva na Kaptolu, koji je na mjesto predsjednika Društva izabran u rujnu 2012.

Razgovarali smo u više navrata s dr. Razumom o ovim "turbulentnim vremenima" u Jeronimskom Društvu, koja on prikazuje kao razdoblje prilično neodgovornog trošenja sredstava, pa i samovolje pojedinih zaposlenika. Bivši ravnatelj g. Majstorović tako je, primjerice, zapošljavao nove ljude, premda za to nije bilo prijeke potrebe, a što, nažalost, nije rezultiralo povećanjem opsega izdavačke djelatnosti, a kamoli boljim financijskim učincima, već je, naprotiv, Društvo otjeralo u dugove koji mu sada predstavljaju velik balast. Inače, treba napomenuti kako je u prethodnom periodu Društvo s financijske strane stajalo prilično dobro, prvenstveno zbog svoje imovine - a radi se o Jeronimskoj palači na uglu Tomislavovog trga i Ulice baruna Trenka u samom središtu Zagreba, ranije nacionaliziranoj od strane komunističkih vlasti, a sada najvećim dijelom vraćenoj Društvu, s tim da mu se s naslova Središnjeg klirinškog depozitarnog društva tijekom zadnjih desetak godina isplaćuje naknada za oduzetu Jeronimsku dvoranu u kojoj danas djeluje Zagrebačko kazalište lutaka, kao i za otkupljene privatne stanove unutar kompleksa Jeronimske palače.

Društvo također prihoduje i najamninu za poslovne prostore u svome vlasništvu u kojima djeluju "Institut za društvena istraživanja" i neke udruge, tako da financijska situacija nikako nije smjela biti tako loša kakvom je bila zatečena od nove uprave (spomenimo samo da se vrijednost nekretnina u vlasništvu Društva procjenjuje na 4-5 milijuna eura).

Dr. Razum se zbog problema s nakupljenim dugovanjima, kako sam kaže, morao odlučiti na bolne rezove, koji su uključivali PlanTreba priznati kako plan dr. Razuma da se javna djelatnost Društva najvećim dijelom zasniva na dobrovoljnom i/ili honorarnom radu ima izgleda. On se doduše slaže da je jedan stalno zaposlen urednik jeronimskih izdanja uistinu potreban, no takav bi zaposlenik po njegovom planu trebao biti primljen u stalni radni odnos tek kad se financijska situacija u Društvu donekle stabilizira (što bi se po njegovoj procjeni moglo dogoditi za godinu-dvije).prepuštanje Ćirilometodske knjižare na Kaptolu privatniku i otpuštanje svih zaposlenika, osim jednoga, koji obavlja dužnost poslovnog tajnika i domara u prostorijama Društva na Tomislavovom trgu, što je uz podršku Upravnog odbora Društva bilo i provedeno tokom pretprošle (2013.) godine. Ti su koraci, nažalost, doveli do novih sukoba među članstvom Društva, a otvoren je bio čak i sudski spor s jednim od hrvatskih sindikata koji se stavio u obranu prava sindikalnog povjerenika zaposlenog u Društvu (koji je okončan pred oko godinu dana u korist Jeronimskog društva).

Premda smo bili skloni stavu bivših zaposlenika koji su tvrdili da će njihovim otpuštanjem djelatnost Društva potpuno zamrijeti i premda smatramo kako zaista nije trebalo otpustiti baš sve dosadašnje zaposlenike što su se bavili uredničkim poslovima, treba priznati kako plan dr. Razuma da se javna djelatnost Društva najvećim dijelom zasniva na dobrovoljnom i/ili honorarnom radu ima izgleda. On se doduše slaže da je jedan stalno zaposlen urednik jeronimskih izdanja uistinu potreban, no takav bi zaposlenik po njegovom planu trebao biti primljen u stalni radni odnos tek kad se financijska situacija u Društvu donekle stabilizira (što bi se po njegovoj procjeni moglo dogoditi za godinu-dvije).

Znakovi buđenja

Dr. Razum pritom ukazuje na očite znakove "buđenja" javne djelatnosti institucije kojom predsjeda - tokom protekle i ove godine Društvo je izdalo nekoliko knjiga, uglavnom pjesničkih zbirki, te "Mali molitvenik", a u planu je izdavanje još nekoliko knjiga i molitvenika. Kalendar Danica nastavio je izlaziti redovito. Tribina "Književni četvrtak" ponovno je pokrenuta prošle jeseni i održava se s učestalošću od otprilike dvije tribine mjesečno. Vodstvo Društva danas razmišlja i o njegovim web stranicama (web stranice postavljene za mandata g, Majstorovića "nestale" su s interneta pred oko godinu dana, no one i tako nisu bile previše primjerene). Bitno je i to što je ponovno počelo primanje novih članova Društva, kojih danas ima oko 170 (otprilike polovica njih su redovni članovi, dok su druga polovica članovi-podupiratelji).

Ono što posebno raduje jest nastavak izlaženja književne revije Marulić, koja se tokom gotovo cijele 2013. nije pojavljivala, pa smo se pobojali da će nakon 45 godina prestati izlaziti. No do danas je ritam izlaženja ponovno uspostavljen - izašli su svi zaostali brojevi revije za 2013. i proteklu 2014. godinu (u obliku dvobroja), a pojavila su se prva dva broja Marulića za ovu godinu. Raduje također i kvaliteta priloga, koja je po našoj ocjeni sve bolja i bolja. Marulić danas izlazi pod uredničkom palicom prof. Jelke Pavišić, imenovane na mjesto urednice u lipnju 2013.

Odgovarajući na naš upit u kojemu smo se interesirali za "novu" uređivačku politiku Marulića, urednica Pavišić poslala nam je opširniju pismenu izjavu, u kojoj ističe kako se pod njezinim vodstvom "uređivačka politika Marulića donekle mijenja, ali ne u biti - Marulić i dalje ostaje književni časopis koji uz literarne, prihvaća također i stručne i znanstvene radove, dakako s područja književnosti, ali i drugih kulturnih, znanstvenih i umjetničkih područja", s tim da u slučaju vrlo aktualnih tema u obzir mogu doći i publicistički radovi. Ono što se mijenja, po riječima urednice, jest orijentacija časopisa na isključivo hrvatske uratke, s obzirom da su ranije ovdje prilično bili zastupljeni prijevodi iz strane literature.

Urednica će također nastojati "da Marulić skreće sve više i više u književnom smjeru i da u njemu prevladavaju književni radovi" - pošto je zadnjih godina Marulić MarulićŠto se tiče tematskih i motivskih odrednica, posebna će se pažnja, po riječima urednice, posvećivati kršćanskoj književnosti ili književnost kršćanskog nadahnuća, koja je u ukupnosti suvremene hrvatske književnosti veoma zapostavljena, ali koja se u zadnje vrijeme ipak malo - pomalo reafirmira. No to nipošto ne znači da su isključena Revija maruluicdjela koja se ne mogu svrstati u ovu kategoriju - dakako u slučaju ako ne dovode u pitanje osnovne kršćanske odnosno općeljudske vrijednosti.objavljivao mnogo stručnih i znanstvenih radova, posebice onih s područja povijesti - pri čemu su "dobrodošle sve književne vrste - priče, poezija, roman u nastavcima, pa i dramski tekstovi". Kao poželjne, urednica ističe i dulje forme - novelu i pripovijetku, a naglašava kako bi kroz Marulić posebno željela afirmirati dramsku formu, koja je inače u književnim časopisima slabije zastupljena.

Kršćanska književnost

Što se tiče tematskih i motivskih odrednica, posebna će se pažnja, po riječima urednice, posvećivati kršćanskoj književnosti ili književnost kršćanskog nadahnuća, koja je u ukupnosti suvremene hrvatske književnosti veoma zapostavljena, ali koja se u zadnje vrijeme ipak malo - pomalo reafirmira. No to nipošto ne znači da su isključena Revija maruluicdjela koja se ne mogu svrstati u ovu kategoriju - dakako u slučaju ako ne dovode u pitanje osnovne kršćanske odnosno općeljudske vrijednosti.

/*
O tendenciji Marulića da promovira kršćansku tj. kršćanski nadahnutu književnost urednica Pavišić kaže sljedeće - "Ja, kao urednica, a to se usuđujem reći i za cijelo Uredništvo, imam želju da Marulić bude časopis koji će svoju strukturu sve ozbiljnije graditi na temeljima kršćanske književnosti, koja je u Hrvatskoj već dosta čvrsto ukorijenjena. Smatram da u ovom okviru ima mnogo kvalitetnih i vrijednih tema, a kršćanska je tematika zaista premalo zastupljena u korpusu hrvatske književnosti. Mislim da su razlozi ti što se desetljećima unatrag čitateljstvo, a tako ni pisci, nisu odgajali za ovakvu tematiku u književnosti, i drugim umjetnostima, te je ona polako, ali sigurno padala u zaborav, a da ne govorimo o tome kako je bila i politički zabranjivana. Očekujem, dakle, da će se sve više javljati suradnici čija će djela biti prožeta kršćanskim duhom, ali naglašavam da su i svi drugi, čija djela odražavaju klasične vrijednosti, isto tako dobrodošli; ovo je, uostalom, hrvatska književna revija i namijenjena je svima kojima umjetnost nešto znači."

*/
Kao probleme, urednica Pavišić ističe popularizaciju Marulića, na kojoj bi vodstvo Jeronimskog društva svakako moralo malo više poraditi, a zbog zastoja u izlaženju ove revije tokom pretprošle godine, bilo je i još uvijek donekle ima problema s brojnošću pristiglih priloga. No mnogi se prijašnji suradnici sada ponovno javljaju, pa je taj problem sada već dobrim dijelom riješen.

Urednica u svojoj izjavi zaključuje kako će revija Marulić težiti visokoj umjetničkoj razini, kakva se održavala u najuspješnijim razdobljima njezinog izlaženja - ova je razina nažalost opala, ne samo zbog spomenutih "pretumbacija" u uredništvu, kao i u cijelom Jeronimskom društvu, nego i zbog niza drugih razloga - odnosno kako će "nastojati dati najbolji književni i umjetnički doprinos koji mu u danom trenutku bude moguć".

Toplo se nadamo da će jeronimska književna revija brzo dostići i zadržati visoke umjetničke dosege, te koristimo priliku da (zajedno s urednicom) pozovemo književne stvaratelje da šalju svoje priloge za Marulić. Rukopisi se primaju putem elektroničke pošte na adresu HKD Svetoga Jeronima (Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.) ili urednice (Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.).

Nadamo se također i da je samo Jeronimsko društvo već krenulo putem svoga oporavka, te da će čim prije zauzeti veoma značajno mjesto na hrvatskoj kulturnoj i javnoj sceni, koje mu, i u skladu s njegovom dugom tradicijom, i u skladu s potencijalima koji se u njemu kriju, zapravo i pripada.

Zdenko Kremer

Pon, 11-11-2024, 05:32:18

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.