Analiza izbora u BiH

U nedjelju 12. kolovoza, 2010. održani su opći izbori u Bosni i Hercegovini, gdje se ponovio izborni inženjering bošnjačkim glasovima za izbor hrvatskog člana Predsjedništva BiH i izabran je Titin Hrvat Željko Komšić, Vlada Federacije BiH je izabrana tako što su promijenjena pravila matematike te je tako 1/3 od 17 postalo 5 što je omogućilo uspostavljanje vlade bez legitimnih i legalnih hrvatskih predstavnika. U Republici Srpskoj za hrvatskog Potpredsjednika RS-a srpskim glasovima izabran je fikus Hrvat Emil Vlajki.

Mislite da sam zastao u prošlosti, kako pišem nebuloze? Međutim, svi gore navedeni procesi su se dogodili na prošlim općim izborima u Bosni i Hercegovini kada je volja hrvatskog biračkog tijela zgažena na do tada neviđen način u demokratskom svijetu. U međuvremenu je platformaška vlada Federaciju dovela do bankrota, pojačana je otimačina hrvatskog novca i niz drugih po Hrvate štetnih pojava. Ali, na općim izborima 2014. godine napokon se uspjelo stati na kraj nametanju političke volje Hrvatima, prvenstveno od bošnjačke, a i od srpske politike.

SrećaDr. Dragan Čović svoj ulazak u Predsjedništvo BiH može zahvaliti čistoj sreći jer se u međuvremenu nije promijenio izborni zakon u BiH, nego je bošnjačka politika podlegla unutarnjim borbama pa su čak imali 5 uglednih kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH i nisu imali dovoljno kapaciteta i snage da preusmjere značajni broj bošnjačkih glasova za hrvatskog člana Predsjedništva kao zadnja dva puta.Nakon dugih 12 godina kada je zadnji put izabran legalan hrvatski član Predsjedništva BiH g. Ivo Miro Jović, ponovno smo dobili hrvatskog člana Predsjedništva s izbornim legitimitetom. Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i HDZ-a BiH dr. Dragan Čović pobijedio svoje protukandidate i uspješno ušao u Predsjedništvo BiH. Za navedeni pothvat mu nije trebalo 35 posto biračke volje, koliko je trebalo Bakiru Izetbegoviću za bošnjačkog člana, već mu je trebalo fascinantnih 80 posto glasova hrvatskog biračkog tijela da bi pobijedio svog glavnog protukandidata predsjednika HDZ 1990 Martina Raguža koji nije uspio u svom naumu da se pod svaku cijenu uđe u Predsjedništvo BiH iako je u tome imao podršku oko 65 tisuća bošnjačkih glasova od ukupno 86 tisuća osvojenih glasova.

Dr. Dragan Čović svoj ulazak u Predsjedništvo BiH može zahvaliti čistoj sreći jer se u međuvremenu nije promijenio izborni zakon u BiH, nego je bošnjačka politika podlegla unutarnjim borbama pa su čak imali 5 uglednih kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH i nisu imali dovoljno kapaciteta i snage da preusmjere značajni broj bošnjačkih glasova za hrvatskog člana Predsjedništva kao zadnja dva puta.

Slom platformaša

Ono što me Hrvata iz Bosne i Hercegovine uistinu raduje i veseli je što su stranke koje su bile okosnica Platforme formirane 2010. godine doživjele težak parlament-fbih-6PlatformašiOno što me Hrvata iz Bosne i Hercegovine uistinu raduje i veseli je što su stranke koje su bile okosnica Platforme formirane 2010. godine doživjele težak parlament-fbih-6izborni poraz i na neki način su kažnjeni za njihov rad u proteklom mandatu. SDP BiH, najjača stranka u Federaciji BiH nakon izbora 2010. godine sada je tek 5 stranka po broju mandata u Zastupničkom parlamentu Federacije BiH, HSP BiH nije ni ušao u Zastupnički parlament, a stranka KRAdom za boljitak braće Lijanović je doživjela potpuni krah i na taj način potvrdila da projekt američke administracije odlazi u povijesne arhive.izborni poraz i na neki način su kažnjeni za njihov rad u proteklom mandatu. SDP BiH, najjača stranka u Federaciji BiH nakon izbora 2010. godine sada je tek 5 stranka po broju mandata u Zastupničkom parlamentu Federacije BiH, HSP BiH nije ni ušao u Zastupnički parlament, a stranka KRAdom za boljitak braće Lijanović je doživjela potpuni krah i na taj način potvrdila da projekt američke administracije odlazi u povijesne arhive.

Što se tiče sastava parlamenata situacija je jasna s dvije strane, dok prebrojavanje glasova i utvrđivanje pobjednika u Republici Srpskoj još uvijek traje gdje se vodi velika borba između koalicije okupljene oko Dodikovog SNSD-a i koalicije okupljene oko SDS-a. HDZ BiH je osvojio najviše hrvatskih mandata u parlamentu BiH, ista je situacija i za Federalni parlament gdje je jedino još HDZ 1990 uspio ući od hrvatskih stranka.

Što se tiče županija, HDZ BiH je odnio pobjedu u 4 od 10 županija u Federaciji, dok je u preostalih 6 pobijedio ili vodi SDA. Stranka demokratske akcije uvjerljivi je pobjednik kod Bošnjaka jer je ostvarila pobjedu za sve razine vlasti što samo po sebi nameće koaliciju nacionalnih stranaka HDZ-a BiH i SDA na svim razina vlasti radi lakšeg budućih vertikalnih promjena u Bosni i Hercegovini. Koja će se još bošnjačkih stranka pridružiti ovoj koaliciji, DF ili SBB ostaje za vidjeti.

Previđanja

Međutim, situacija u Republici Srpskoj je jako zanimljiva, naime oporbeni kandidat Mladen Ivanić vodi s 48,7 % glasova ispred kandidatkinje vladajućeg SNSD-a Željke Cvijanović s 48,3 % glasova za srpskog člana Predsjedništva BiH. Ukoliko Mladen Ivanić nakon prebrojavanja svih glasova uistinu pobijedi biti će to veliki udarac za aktualnog predsjednika RS- a Milorada Dodika, koji inače vodu u utrci za Predsjednika RS-a s 11 000 tisuća glasova ispred kandidata glavne oporbene stranke Ognjena Tadića.

Ono što predviđam u sljedećih nekoliko mjeseci je formiranje čvrste koalicije između HDZ-a BiH i SDA kako za Vladu FBiH tako i za županijske vlade, ali ostaje pitanje kako će izgledati Vijeće ministara BiH jer upitno s kojim strankama iz RS –a će SDA i HDZ BiH koalirati jer je Milorad Dodik već napravio svojevrsni pritisak na Dragana Čovića izjavljujući da očekuje koaliciju s HDZ BiH na državnoj razini tražeći na taj način možda protuuslugu što mu je praktički bio jedino jamstvo da ga bošnjačka politika u potpunosti ne izbaci sa svih razina vlasti iz vladajuće većine u zadnja 2 izborna ciklusa.

Narodi Bosne i Hercegovine su svojim odabirom na izborima političku situaciju praktički vratili na 1991. godinu i time pokazali da je projekt multietničnosti u Bosni i Hercegovini u potpunosti propao. Hoće li to dovesti do novih tenzija, teško je očekivati ali u vrućem bosanskom loncu nikada ne možete prognozirati na siguran rezultat.

Mate Kovač

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Uto, 19-11-2019, 00:05:09

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.