Hercegbosanski svjetlopis
Bosna i Hercegovina ponovno postaje predmetom međunarodne pozornosti. Snažnija djeltanost islamističkih teroristista u Europskoj uniji te porast pristaša Islamske države i njihove aktivnosti na europskim granicama, poglavito uz državnu granicu s Republikom Hrvatskom, usredotičili su pozornost diplomatskih i sigurnosnih službi različitih europskih sila prema događajima u BiH.
Neposredno poslije završetka hrvatskih predsjedničkih izbora britanski je ministar vanjskih poslova Philip Hammond sletio u Zagreb i sastao se s hrvatskom ministricom vanjskih poslova Vesnom Pusić. Odmah potom uputio se s njemačkim kolegom Frankom-Walterom Steinmeierom u Sarajevo, gdje su u sklopu, uglavnom netransparentnoga novog plana o BiH, razgovarali s trojicom članova Predsjedništva BiH. Dok se u britanskim medijima ovih dana najavljuje moguće uplitanje Rusije u neriješena balkanska pitanja, kako bi navodno s ukrajinske krize skrenula pozornost na balkansko žarište, u bosanskohercegovačkoj javnosti, ali i na političkoj razini, otvara se pitanje zločina mudžahedinskih postrojba nad Srbima te odgovornosti zapovejdnika Armije BiH u čijem su sklopu djelovale te džihadističke skupine.
MudžahediniGeneral Slobodan Praljak je nedavno uz svoje dvije knjige o ratu u BiH priložio i filmski materijal na CD-u o djelovanju mudžahedina te njihovim zločinima nad hrvatskim narodom, nu u javnost se taj materijal još uvijek slabo probija. Nekako istodobno s navedenom javnom kampanjom, u dijelu medija iz Republike Srpske, otvara se i pitanje etničkoga podrijetla muslimanskoga stanovništva u BiH, a to pitanje otvara jedan dio muslimanskih intelektualaca, koji s manje ili više uspjeha dokazuju kako su muslimanski ratni vođa Alija Izetbegović i bivši poglavar Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić srpskoga etničkog podrijetla.General Slobodan Praljak je nedavno uz svoje dvije knjige o ratu u BiH priložio i filmski materijal na CD-u o djelovanju mudžahedina te njihovim zločinima nad hrvatskim narodom, nu u javnost se taj materijal još uvijek slabo probija. Nekako istodobno s navedenom javnom kampanjom, u dijelu medija iz Republike Srpske, otvara se i pitanje etničkoga podrijetla muslimanskoga stanovništva u BiH, a to pitanje otvara jedan dio muslimanskih intelektualaca, koji s manje ili više uspjeha dokazuju kako su muslimanski ratni vođa Alija Izetbegović i bivši poglavar Islamske zajednice u BiH Mustafa Cerić srpskoga etničkog podrijetla.
Skriveno muslimansko srpsko približavanje
Manje su važne spekulacije o etničkoj pripadnosti pojedinih muslimanskih, a od devedestih godina, zapravo bošnjačkih političara od političkoga trenda što ga sugeriraju pojedini mediji. Činjenica da se u javnosti prešućuje Rezolucija Europskoga parlamenta o BiH, kojom se potiče federalno uređenje države, kako bi hrvatski narod, ali i manjinske skupine bili jednakopravni u toj višenarodnoj državi te zaobilaženje preporuka američke Međunarodne krizne skupine (ICG) o ustrojavanju hrvatske teritorijalne jedinice upućuje, s jedne strane na nerazvidnost t. zv. britansko-njemačkoga plana za BiH, koji se po tvrdnjama hrvatske ministrice vanjskih poslova Vesne Pusić temelji na njezinu i Josipovićevu prijedlogu.
S druge strane, u takvom bi se odnosu moglo odčitavati i svojevrsno zamrzavanje, odnosno nedostatak interesa pojedinih velevlasti za ustrojavanjem BiH kao održive državne zajednice, u kojoj bi se sva tri njezina konstitutivna naroda te manjinske skupine mogli komotno i slobodno osjećati. Brisanjem hrvatske komponente iz konstitucije BiH stvorili bi se preduvjeti za njezinu podjelu između Srba i muslimanskih Bošnjaka.
Nu kako međunarodne sile u slučaju muslimansko-hrvatske Federacije BiH do sad nisu pokazivale sklonost za formiranjem muslimanske jednice unutar zajedničkoga hrvatsko-muslimanskoga entiteta, teško je očekivati da bi onda mogle dopustiti stvaranje većega i snažnijeg entiteta, kojem bi parirala sama Republika Srpska. U pozadini medijskih tenzija koje se nameću otvaranjem islamističke, ali i odgovornosti Armije BiH za zločine nad Srbima mogli bi se, osim prividne političke borbe protiv dijela vodstva SDA, skrivati pokušaji muslimansko-srpskoga približavanja, koje su slično još početkom devedesetih godina Slobodanu Miloševiću nudili Muhamed Filipović i Adil Zulfikarpašić.
Otvaranjem pak samo segmentarnoga pitanja islamizacije i udjela srpskoga etničkog korpusa u muslimanstvu današnjih Bošnjaka otvara prostor za novu identifikaciju bosanskih muslimana, za čiji proces nacionalne kristalizacije, politički stratezi nove BiH, očito samtraju da još uvijek nije dovršena. S obzirom na dominatnu ulogu vjerskoga nad nacionalnim u političkom mentalitetu bošnjačkih političara, stratezi su nove BiH otkrili i kako je Bošnjacima od nacionalne identifikacije mnogo važnije teritorijalno očuvanje BiH pa i pod uvjetom da ona postane dio proširene Srbije.
Zadaća je buduće hrvatske politike da ponaprije radi sebe zagovara stabilnost BiH, a te stabilnosti ne će biti bez jednakopravnosti hrvatskoga naroda u BiH, što u prvom redu znači ustrojavanje BiH kao federalne države, u kojoj uz Srbe i Bošnjake i Hrvati imaju svoju teritorijalnu, odnosno federalnu jedinicu.
Mate Kovačević
Hrvatsko slovo
Mate Kovačević
Hrvatsko slovo