Azilantska politika

Poslovica kaže: "Tko ne gleda daleko, ima probleme blizu". S obzirom na jako slabu prisutnost rasprave, pa tako i o ovom pitanju, u postojećim političkim krugovima, osjećam se dužan svratiti pozornost javnosti na probleme čija izglednost je jako velika zbog nedavno donesenih odluka.

Danas smo čuli Ministra koji se hvali brojem azilanata koje će Hrvatska prihvatiti, odnosno kako je taj broj povećan za gotovo 10% od onoga što je EU predvidjela u Azilanti4svojim izračunima. Također smo se pohvalili kako ćemo za prihvat tih azilanata od EU dobiti oko 3.3 mil. eura. I svi se ponašaju kao da je to nešto najnormalnije, umjesto da barem netko poruči: "Dragi Ministre, useljivačka politika se ne vodi na takav način." Ili, ako se već ne očekuje da je Ministar određen za milicijski posao sposoban provoditi smislenu useljivačku politiku, da na odgovornost pozove onoga tko je dao tom Ministru da se bavi poslom kojemu nije dorastao. Nekako, to je izostalo.

Što je neobično u ovom prihvatu azilanata? Prvo, u kapitalizmu je već osnovnoškolcu sumnjivo kada mu se daje nešto za ništa, a pogotovo kada mu se daje nešto i plaća mu se da to prihvati. U mentalitetu koji sve više preuzimamo od Zapada jedina stvar za koju ti drugi plaća kada ti ju daje je - smeće. Ne otpad, nego ono pravo, beskorisno, štetno - smeće. Ovaj način razmišljanja koji prihvaćamo na svim razinama društva u kombinaciji s ovakvom samohvalom našeg Ministra, postaje plodno tlo za ukorjenjivanje predrasuda o tim ljudima čijim životima EU trguje. Stoga predrasuda koju prosječan građanin može naslijediti iz medijske prezentacije je da su ti ljudi - smeće. Otežavajuća okolnost je što će ljudi koji će biti označeni tom predrasudom biti također značajno fizički različiti od ostatka populacije u Hrvatskoj, što je plodno tlo da ta predrasuda ostane trajna i vezana uz određenu fizičku osobinu (fenotip). S obzirom da je ta fizička osobina u ovom slučaju boja kože, možemo govoriti o sustavnom uvozu rasizma u Hrvatsku.

Posljedice

Posljedice toga su dalekosežne. Prvo, sama mogućnost da mediji subliminalno etiketiraju ijednu skupinu kao manje vrijednu (a kamoli kao smeće) predstavlja trajnu ugrozu za ravnopravnost ljudi u Hrvatskoj. Drugo, vrijednosni sukobi teško prelaze u fizičke obračune širokih razmjera ukoliko ne postoji homogenizacija između tih Azilanti RHskupina, a poznato je da zajednički fenotip ojačava takvu homogenizaciju - stoga postavljenje vrijednosnih razlika (etiketiranje) među ljudima u samom temelju njihovih odnosa predstavlja trajnu sigurnosnu prijetnju stabilnosti Hrvatske. Treće, postoji niz dugoročnih posljedica useljavanja kojih naši političari, a ni javnost nisu svjesni, a čije je osvješćivanje u Britaniji počelo s Enoch Powellovim govorom poznatim pod nazivom "Rivers of blood". Među značajnijim Powellovim upozorenjima je i ono o ne-kršćanskim useljenicima, koje postaje prilično aktualno danas (gotovo pola stoljeća kasnije), kada potomci takvih useljenika ne pokazuju želju za integracijom u društvo, te se u nekim slučajevima čak smatraju podanicima neke druge države, poput "Islamske države".

Pretpostavimo da je moguće postići da dalekosežne posljedice ne će nikada eskalirati u otvorene sukobe. UseljavanjeUseljavanjem ljudi koji se odmah mogu percipirati kao korisni sudionici u društvu, postavljamo dobre temelje da društvo prihvati te pojedince i postupno se navikne na njih. Možemo reći da čak ni EU za to nema novca, ali novca ni ne će biti dokle god postoje države poput Hrvatske koje nisu u stanju napraviti jednostavnu računicu, te prihvaćaju azilante za novac koji je jedva dovoljan za puko preživljavanje azilanata tokom jedne godine, a kamoli za njihovu trajnu asimilaciju.Tehnologija nam danas to omogućava. Nadzor nad javnim površinama, pothodnicima, pa i malim uličicama postat će nužnost - kao i u svim europskim gradovima. Mi ćemo to zahtijevati, jer će to smanjiti broj razbojstava i silovanja. Mi ćemo od vlasti zahtijevati praćenje mobitela, jer ćemo željeti nadzirati terorističke opasnosti ili trgovce drogom. Sve ono što nam je danas neprivatljivo, mi ćemo zahtijevati kao nužno. Možda ćemo zahtjevati i promjenu Ustava, jer će nam biti besmisleno da neki crni par (doživljavan kao rub društva, socijalni slučaj - smeće) može usvojiti dijete, dok dobrostojeći, visokoobrazovani par muškaraca ne moža usvojiti dijete. I tako ćemo možda (makar samo privremeno) kupiti mir. No u osnovi, svi ćemo biti manipulirani strahom.

No, kako definirati ispravnu useljivačku politiku? Znamo li uopće koga prihvaćamo? Po kojim kriterijima dobivamo ili odabiremo azilante? Moraju li proći makar minimalne Azilanti5sigurnosne provjere? Kako znamo da pod krinkom azilanata ne upadaju teroristi? Je li naša obavještajna služba uopće na razini s onima drugih EU država? Imamo li iste podatke kao i oni? Je li ova igra raspodijele uopće ravnopravna? Ukratko, na ovakav način, jako je teško definirati iole uspješnu useljivačku politiku. Ovo se svodi samo na minimiziranje štete. Stoga bih predložio drugačiji način.

Ne želimo useljenike koji će biti sposobni preživjeti u džungli (makar to bila "džungla na asfaltu"). Želimo useljenike koji će se dobro integrirati u postojeće društvo. Potrebno je stoga u zemljama pogođenima krizom, ili u obližnjim zemljama, osnivati "škole" čijim završavanjem se stječe pravo daljnjeg školovanja (srednjoškolskog ili visokoškolskog) u Hrvatskoj. Da, skupo je to. Ulažemo u školstvo druge države, a možda nikada nikakve radne snage od toga ne dobijemo. No, i tada je postignut cilj - smanjili smo useljavanje - i sigurno ostavili dobar zalog za buduću suradnju ili barem trgovinu. Useljavanjem ljudi koji se odmah mogu percipirati kao korisni sudionici u društvu, postavljamo dobre temelje da društvo prihvati te pojedince i postupno se navikne na njih. Možemo reći da čak ni EU za to nema novca, ali novca ni ne će biti dokle god postoje države poput Hrvatske koje nisu u stanju napraviti jednostavnu računicu, te prihvaćaju azilante za novac koji je jedva dovoljan za puko preživljavanje azilanata tokom jedne godine, a kamoli za njihovu trajnu asimilaciju.

Razumljivo

Razumljivo je da je ovakvoj vladi odgovara da ju netko iz EU pohvali, makar kakav manji birokrat. Razmljivo je da ovoj Vladi odgovara da barem kakvu siću dobije od EU, jer će ju moći kumulativno pribrojati među novac uspješno dobiven iz EU, i na taj način makar djelomično prikriti deficit između novca uplaćenog i povučenog iz zajedničke EU blagajne. Razumljivo je da ova Vlada potiče Hrvate da iseljavaju tamo "gdje će im biti bolje" i "gdje su pametniji od njih", jer će tako statistički smanjiti broj nezaposlenih. Iz te perspektive, razumljivo je i da se ova Vlada veseli useljavanju azilanata, s obzirom da se do završetka procesa asimilacije azilanti ne će voditi kao nezaposleni, a ujedno će statistički pridonositi ukupnom broju stanovnika, čime će ukupni gubitak stanovništva biti manje vidljiv. Razumljivo je da ovoj Vladni nije u interesu valjano provoditi proces asimilacije, jer se "ionako nema novca". Razumljivo je da ovoj Vladi odgovara prekoračiti broj azilanta za ovu godinu, jer tko zna hoće li dogodine to uopće biti u mogućnosti - a s obzirom da ova Vlada u tome ne vidi nikakav problem, utoliko bolje ako neka druga Vlada s VladaRazumljivo je da ovoj Vladni nije u interesu valjano provoditi proces asimilacije, jer se "ionako nema novca". Razumljivo je da ovoj Vladi odgovara prekoračiti broj azilanta za ovu godinu, jer tko zna hoće li dogodine to uopće biti u mogućnosti - a s obzirom da ova Vlada u tome ne vidi nikakav problem, utoliko bolje ako neka druga Vlada s time ima problem, jer ta druga Vlada je ionako ovoj Vladi takmac - ako već ne pravi neprijatelj. Razumljivo je da ovoj Vladi odgovara manipuliranje strahom - to se ionako već trudi.time ima problem, jer ta druga Vlada je ionako ovoj Vladi takmac - ako već ne pravi neprijatelj. Razumljivo je da ovoj Vladi odgovara manipuliranje strahom - to se ionako već trudi.

Ono što ne razumijem je kako su se za tako malo prodali. Koliko moraš biti gladan za bilo kakvom moći, koliko očajan - da bi na ovakve kalkulacije pristajao? Naravno, moguće je i da sam u krivu što se tiče ove Vlade te da je sve ovo jednostavno posljedica organske mržnje ili čiste gluposti.

"Izjava o odricanju odgovornosti"

Ako ste se ikada pokušali dopisivati s nekim u Vladi ili Ministarstvu - i uspjeli dobiti odgovor - vjerojatno ste dobili neku ovakvu Izjavu. Ukratko, u njoj vas obavještavaju da je taj odgovor neslužben i namijenjen vama samo za privatnu uporabu. Genijalna zamisao, zar ne: "sve što kažem, ne može se upotrijebiti protiv mene, ali sve što o tome ti kažeš, ja smijem upotrijebiti protiv tebe".

Ja ovdje pak želi još jednom istaknuti kako svrha ovog razmišljanja nije nikakvo poticanje na rasizam, već samo izražavanje zabrinutosti. Znam da će iz ovoga ostati zapamćeno da se s ljudima trguje i u modernoj Europi i kako se neke ljude poistovjećuje sa smećem. Ne želim da jedino to ostane zapamćeno. Želim da ostane zapamćeno zbog čega idemo prema tome, koje su posljedice toga, i da to pokušamo izbjeći dok još nije prekasno.

Možemo reći da su kao motiv za naglašavanje ovoga zapravo poslužili mnogobrojni Starčevićevi govori u kojima je on višestruko napadao Austriju kao uzrok mnogih zala u Hrvatskoj. Ljudi su to zapamtili. Nisu zapamtili da je to govorio zato da obrazloži kako Hrvatska nije Austriji dužna ništa, a Austrija Hrvatskoj jest mnogo. Nisu zapamtili da je to poziv bio da Hrvatu osvijesti da sam odlučuje o svojoj sudbini. A kako su zapamtili samo prvo, kad su odlučivali, odlučili su protiv Austrije - ali za Jugoslaviju. Budite mudri i pamtite dugo.

dr. sc. Hrvoje Kalinić

Pon, 23-09-2019, 18:27:37

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.