Četnički Feniks uskrsnuo iz pepela

 

Ivo Josipović„Hrvatski i srpski narod znao je prepoznati tko su ti koji nose demokraciju, slobodu i perspektivu za bolji život i svoje bližnje. Izabrali su naravno, vas partizane, koje mi je čast vidjeti ovdje i biti s vama" . Kad običan čovjek ne bi gledao tko je ove riječi izrekao mogao bi pomisliti kako je govornik stigao iz neke daleke, egzotične zemlje pa je pun protokolarnih izljeva dodvorava okupljenima u Srbu. Ali, nažalost, mi dobro poznajemo ovog 'partizanskog' glasnogovornika. Ta to je 'naš, hrvatski' predsjednik, čovjek koji, jednostavno bi rekli, puca od vizije i PravDe.

Žali se on okupljenima, kao i dragim gostima iz Tadićeve Srbije, jer, dok je on išao u dječji vrtić i pučku školu više se učilo o II. svjetskom ratu, a u današnjim udžbenicima 'nema pune istine'. Zato te revizionističke udžbenike treba valjda nanovo revidirati uz pomoć 'istoričara' kalibra jednog Ive Goldsteina, tate mu Slavka ili Tvrtka Jakovine.

Revizija povijesti

S ponovnim otkrivanjem spomenika u Srbu otpočela je revizija mračne komunističke povijesti, ovaj put pod mentorstvom Milorada Pupavca i predsjednika Ive Josipovića. Dakle, sve ono što je izrečeno - dan prije 26.srpnja za blagdan svete Ane i svetog Joakima - od strane šibenskog biskupa Ante Ivasa po njima ordinarna je laž:

«Došli smo ovdje danas učiniti spomen na našu braću i sestre, da 'ne zaboravimo baštinu što nam namriješe'. Treba nam otkriti i svjedočiti pravu istinu o onome što se njima i s njima ovdje dogodilo. Jer oni su i istina o nama, oni su i naša istina. 'Istina će vas osloboditi', rekao je Isus.

Kronika župe sv. Ante u Kninu i spisi arhiva biskupskog ordinarijata Banja Luke i mnoga druga svjedočanstva svjedoče da je na današnji dan 1941. godine, župnik župe Drvar vlč. Waldemar Maximilian Nestor došao sa svojim župljanima na hodočašće, ovdje svetoj Ani na njezin blagdan, kako je to i prije bio običaj. Došli su moliti za svoje obitelji za svoju djecu za svoj narod, dakako oboružani jedino svojim krunicama kao svojim oružjem. Sutradan je bila nedjelja, pa da župljani koji su ostali u Drvaru ne bi bili bez mise, župnik je s hodočasnicima sjeo u 'Šipadov' vlak uskog kolosijeka. Na tromeđi Bosne, Dalmacije i Like, oko Trubara, vlak su (balvanima kao i 1990.g., nap. a.) zaustavili četnici (a ne partizani).

Pobunjenici su napali vlak, župnika, izvukli iz vlaka i s njime skupinu hodočasnika, okrutno ih poubijali a tijela im bacili u jamu Golubinjaču. Dakako, bez milosti, bez suda i ukopa, bez križa i spomena.»

U Srbu nije čak ni pukla prva puška, jer su 27. srpnja 1941. godine Srbi jedino napali oružničku postaju u tom ličkom mjestu u kojoj je službovalo pet hrvatskih oružnika. Međutim, oni se u vrijeme napada nisu ni nalazili u postaji jer su na vrijeme iz nje pobjegli. Tako u biti, na dan srpskog ustanka i nije bilo oružanog sukoba ali su unatoč tome srpski ustanici - mahom četnici - 'osvojili' nebranjeno mjesto. A pošto neprijatelja nisu zatekli, bijesni, obračunali su se s nenaoružanim hodočasnicima, valjda klerofašistima?

Kakva je bila uloga hrvatskih komunista - partizana?

Marko OreškovićPovijesna istina koju namjerno ignorira predsjednik RH Ivo Josipović kazuje i sljedeće. CK KPH- šalje 1941. u ustaničko područje Marka Oreškovića (zvanog Krntija), glavnog političkog komesara partizanskih odreda u Hrvatskoj, kako bi utvrdi li činjenično stanje. Tko je u ustaničkoj masi spreman za borbu protiv Talijana, tko je spreman za antifašističku borbu? Ali, izvješće druga Marka je porazno. U ustaničkoj masi srpskog življa ne vodi se antifašistička borba nego etničko čišćenje hrvatskih civila.

'Partizani'-četnici okupljeni oko Đoke Jovanića likvidiraju 'svoga suborca' Marka Oreškovića i zaklanog bacaju u jamu kod sela Očijeva nedaleko Drvara, 20. listopada 1941. godine. Poslije su komunisti stvorili u Lici jedan partizanski bataljun koji je iz 'poštovanja' nazvan po ubijenom Marku Oreškoviću u kojemu su se borili i oni srpski četnici (kasnije 'pretvoreni' u partizane) koji su Oreškovića i ubili. Treba znati, Marku Oreškoviću spomenik danas nije u Lici, rodnoj mu Širokoj Kuli, nego u Novom Beogradu.

Karađorđeva zvijezda

Prvog listopada 1941. Petar II Karađorđević je iz londonskog egzila uputio preko londonskog krugovala javni proglas srpskom narodu na prostoru bivše Kraljevine Jugoslavije da započne gerilski otpor okupatoru, i građanski rat u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Vođa četničkog pokreta, Draža Mihailović, kraljev je proglas dijelio srpskome pučanstvu putem letaka pozivajući Srbe 'ma gde bili' da se late oružja a oni su u koljačkom zanosu tada pjevali (slično kao i u Vukovaru 1991.):

Oj Hrvati, al' ćemo vas klati kad se Pera iz Londona vrati!

Sramotno predsjednikovo veličanje četništva otkrivanjem obnovljenog spomenika u Srbu potpuno je ignoriranje povijesti. Legitimitet je to četničkom pokretu i, najgore od svega, to je teška uvreda svim onim civilnim žrtvama, hodočasnicima svetoj Ani, pobijenim od četničke ruke a čije kosti i danas leže u jami-Golubnjači, kao i mnogim drugim civilima 'likvidiranim' upravo tih 'ustaničkih' dana.

Da, da, nevino pobijeni hodočasnici svakako ne spadaju u kategoriju prepoznatljivih 'objekata' demokracije, slobode i perspektive suživota sa svojim bližnjim. Za ovo što je Josipović učinio zaslužio je jedino da ga njegov prijatelj Boris Tadić odlikuje 'Karađorđevom zvijezdom', i to prvog reda!

Damir Kalafatić

Sri, 15-07-2020, 00:58:07

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.