Detalji

Objavljeno: 22. travnja 2010.

Svojom nepromišljenom izjavom u Parlamentu BiH, koja je povijesno neistinita i štetna za Hrvatsku, predsjednik Josipović izašao je iz ustavnih okvira suodlučivanja o vanjskoj politici i nije poštovao odluku Sabora RH glede Deklaracije o Domovinskom ratu. Bilo je sasvim jasno da je tim činom izazvao i ustavnu krizu što je premijerka u prvoj reakciji javno i izrekla, zaprijetivši kako će tražiti njegovu političku odgovornost. Josipović se branio da Deklaracija nije 'ustavni akt' nego tek nekakav politički manifest, narodski rečeno mrtvo slovo na papiru koje nikoga za ništa ne obvezuje. Dodao bih: jednako saborskoj Deklaraciji o osudi svih totalitarnih režima (osim 'antifašističkog' komunizma, nap.a.!) po kojoj do danas ništa konkretnog nije učinjeno pogotovo glede lustracije komunističkih zločina i njihovih izvršitelja....makar i mrtvi bili! Pa, «neka samo i pokuša pokrenuti postupak protiv mene zbog povrede Ustava, pokazat' će se kako nije u pravu a onda ću ja zahtijevati njezinu promptnu ostavku», bio je oštar u odgovoru 'naš' pravno nabildani 'mirotvorac'!(D.Kalafatić)

Detalji

Objavljeno: 19. travnja 2010.

Gledajući 'Nedjeljom u 2' Aleksandra Stankovića koja je trebala biti 'posvećena' gospodarstveniku Nadanu Vidoševiću i izlazu Hrvatske iz recesije, čovjek se mora upitati zašto je uvodnu riječ dobio 'Dalmatinac' Milorad Bibić, sportsko-politički novinar poznat pod nadimkom Mosor? Jedini razlog zbog kojeg ga je Aco Stanković pozvao u svoju emisiju bio je taj da Milorad-Mosor, jednako Ivi Josipoviću pred parlamentom u Sarajevu, iskritizira hrvatsku - čitaj Tuđmanovu – „krivu" politiku prema 'Bosni' što je Milorad bez krzmanja i obavio! Nu, vratimo se Josipovićevoj sarajevskoj žalopojki u kojoj je eksplicite optužio hrvatsku politiku devedesetih u 'Bosni' koja je po njemu, među ostalim, indirektno odgovorna i za ratni i poratni egzodus više od 400.000 Hrvata iz susjedne 'konfederacije'. Ali, pri tome od te cifre treba odbiti barem polovicu, 200.000 Hrvata, koji su živjeli na području današnje daytonske tvorevine, takozvane Republike Srpske, koji se ne vraćaju niti će se ikad vratiti pod krutu četničku čizmu Milorada Dodika.(D.Kalafatić)

Detalji

Objavljeno: 16. travnja 2010.

Koliko se daleko krenulo s obezvrjeđivanjem Domovinskog rata i 'detuđmanizacijom' najbolje ilustrira slijedeći primjer: Zagrebačka Gradska skupština uskoro će odlučivati o zahtjevu da se sadašnja Avenija Gojka Šuška preimenuje, te da joj se vrati staro ime-Aleja izviđača. Zahtjev su podnijeli Pusićev Građanski odbor za ljudska prava, Centar za mirovne studije, te Teršeličkina 'Dokumenta'; sve sami borci za Hrvatsku s prve linije Šoroševe fronte. Ovakav zahtjev skupštinskom Odboru za imenovanje naselja, ulica i trgova već je prije nekoliko godina podnosilo Vijeće gradske četvrti Maksimir, ali zahtjev je svaki put bio odbijen. Međutim danas, samozvani predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić, potpisnik zahtjeva za preimenovanjem ulice, objašnjava da je zahtjev podnesen jer Gojko Šušak (po njemu ili po Njima)!) nije zaslužio ulicu u Zagrebu. Eto, nije Šušak Pusićevim 'izviđačima' ni do koljena, ta, on je zajedno s Tuđmanom odgovoran i za 'hrvatsku agresiju' na BiH a po dvojnoj liniji zapovijedanja i za zločin u Ahmićima!(D.Kalafatić)

Detalji

Objavljeno: 09. travnja 2010.

Evo ponajprije nekoliko kratkih natuknica koje pokazuju kakvo je žalosno stanje u našoj poljoprivrednoj proizvodnji: dvadesetogodišnji problem za hrvatsku poljoprivredu proizlazi iz činjenice da je danas trećina od ukupno 2,7 milijuna hektara poljoprivrednih površina u vlasništvu države. U privatnom je vlasništvu preostalih 1,8 milijuna hektara, no čak 41 posto tih površina, ili više od 0,75 milijuna hektara, godinama leži neobrađeno i predstavlja mrtvi kapital. Iz navedenog logično proizlazi i gorka činjenica ovisnosti o masovnom uvozu, jer Hrvatska proizvede hrane u vrijednosti od oko pet milijardi kuna, a isto toliko proizvedu i seljaci, dok nam je uvoz iste (hrane) u prošloj, 2009.-toj godini, narastao na nemalih 15 milijardi kuna odnosno okruglih 3 milijarde dolara. Koliko je to potencijalnih radnih mjesta, makar i u poljoprivredi, teško je egzaktno izračunati....ali svakako nije i zanemariv broj u ovo recesijsko vrijeme i uz brojku od skoro 320.000 nezaposlenih.(D.Kalafatić)

Detalji

Objavljeno: 05. travnja 2010.

Predsjednik HNS-a Radimir Čačić predstavio je četiri strateške razvojne poluge odnosno projekte atraktivne za strane investitore temeljem kojih bi Hrvatska, ustvrdio je onako 'od pasa', do 2015. privukla između 15 i 17 milijardi eura za dugoročan i održiv gospodarski razvoj. Osim toga on ima u svojoj ladici čak dvadeset konkretnih projekata koje je spreman bez ikakve naknade ponuditi nesposobnoj Vladi! Radimir Čačić je na konferenciji za novinare rekao da je hrvatsko gospodarstvo i društvo u cjelini došlo u, crnih li metafora, 'zonu tonjenja', da je 'palo ispod površine vode' i nema snage za oporavak, te mu stoga nužno treba 'infuzija u krvotok' stranog kapitala, prvenstveno onog iz bogatih europskih strukturnih fondova, koji bi povratio svoja ulaganja, a Hrvatskoj ostavio temelj za održivi razvoj. (D.Kalafatić)

Detalji

Objavljeno: 05. travnja 2010.

Odlukom SDP-ove koalicijske vlade RH iz listopada 2003. godine, posao nabave 210 vatrogasnih vozila dobio je direktnom pogodbom (i uz 30 posto ili 182 milijuna kuna skuplju ponudu) konzorcij tvrtki Debis IT (Daimler Financial Service) iz Berlina i IM Metal (IMM) iz Ozlja. Ali konzorcij nije ispoštovao neke od glavnih ugovornih obveza. Nastala šteta za državu je osamnaest puta veća od one kod takozvanih 'Rončevićevih vojnih kamiona' (182 prema deset milijuna). Prema kupoprodajnom ugovoru vrijednom nemalih 85 milijuna eura, konzorcij se obvezao da će nadogradnju i kompletiranje vozila kupljenih od Daimler-Mercedesa izvršiti IMM-Ozalj zajedno s kooperantskim hrvatskim poduzećima. No, prema javno obznanjenim podacima taj dio ugovorne obveze nikad nije realiziran. Najveći dio nadogradnje obavljen je ipak u inozemstvu.(D.Kalafatić)

Detalji

Objavljeno: 30. ožujka 2010.

Donosimo tekst Damira Kalafatića na najavljeni okrugli stol koji će se pod nazivom "Učinkovitije procesuiranje ratnih zločina te obeštećenje preživjelih i obiteljskih žrtava" održati 31. ožujka 2010. u Zagrebu. "Ne zaboravite 'gospodo hajkaši': Kroz srpske koncentracijskee logore prošlo je tridesetak tisuća branitelja i civila. Te logore Srbija ne priznaje ni dan danas. U logorima je pobijeno najmanje 300 ljudi a 3.000 ih je skončalo nakon izlaska iz logora - bili su na smrt pretučeni; pa, gospođo Teršelič, suočite se konačno s prošlošću i prestanite dok je na vrijeme s hajkom na ljude koji su branili svoju domovinu, našu Hrvatsku!"

Detalji

Objavljeno: 29. ožujka 2010.

Dana 20. studenog prošle godine Hrvatski sabor je sa 129 glasova 'za' glatko, bez ikakvih ozbiljnijih primjedbi, ratificirao Sporazum o arbitraži Hrvatske i Slovenije. Premda je iznio niz kritika na račun sporazuma, šef SDP-a Zoran Milanović je na kraju ipak popustio i dao svoj glas za ratifikaciju kao i većina SDP-ovaca, osim zastupnika Ive Josipovića i partijskog disidenta, kontroverznog Ivice Pančića. Ipak, ostaje pitanje: je li tadašnji predsjednički kandidat Ivo Josipović dobio odobrenje kluba SDP-a da glasa protiv arbitraže ili je to bio njegov autohtoni stav obzirom na 'funkciju' respektabilnog profesora Pravnog fakulteta ... komu bi pravo trebalo biti u 'malom prstu'!?(D.Kalafatić)