WikiLeaks: SAD vrši pritisak na EU zbog odbijanja GM usjeva

Povjerljiv telegram US veleposlanstva u Parizu preporuča mjere odmazde protiv zemalja EU koje se protive GMO

Nova 2011. počela je s neugodnom viješću objavljenom 4. siječnja u The Guardian: američki veleposlanik u Parizu, Craig Stapleton, prijatelj i poslovni partner George Busha, nakon francuskog moratorija na Monsantov GM kukuruz MON-810, želi kazniti Francusku.

On savjetuje Washington da u vojnom stilu započne trgovinski rat sa svakom članicom EU koja se protivi sjetvi genetski modificiranih usjeva. Zbog kolektivne odgovornosti, poduzete mjere odmazde trebale bi nanijeti štetu cijeloj EU, a posebno zemljama poput Francuske, Austrije i Italije, koje predvode ovu anti GMO kampanju. Međutim, tadašnji veleposlanik Stapleton ne očekuje brzu pobjedu, pa predlaže da predviđene mjere budu planirane na dulje razdoblje. Te bi mjere trebale ojačati pro-GM pokret u Europi.

Nije na odmet podsjetiti se da ni američka visoka politika nije bez nepotizma: američki predsjednik George W. Bush i Craig Stapleton devedesetih godina bili su suvlasnici kluba Teksaški rendžeri. Potom je Bush 2005. imenovao Stapletona za veleposlanika u Francuskoj, a 2009. Stapleton napušta dužnost i postaje vlasnik bejzbol kluba St. Louis Cardinals(St. Louis je sjedište korporacije Monsanto).

U ranijem telegramu iz 2008. navodi se da američki diplomatski predstavnici širom svijeta guraju GMO kao strateški i komercijalni imperativ US vlade. Budući da pritom, posebno u zemljama u razvoju, nailaze i na otpor katoličkog svećenstva, Amerika pojačava svoj pritisak na savjetnike pape. Telegram, ovoga puta Američkoga veleposlanstva u Vatikanu, pokazuje da SAD vjeruju kako je, zahvaljujući tom pritisku, papa sklon biotehnologiji, ali su nezadovoljni jer papa još nije jasno iskazao taj svoj stav. Vatikan ima snažan utjecaj na veliki dio populacije Europe, pa se stoga na nj planira pojačan pritisak. Međutim, US veleposlanstvo navodi, da njen najbliži saveznik, kardinal Renato Martino, čelnik moćnog Papinskog vijeća za pravdu i mir i predstavnik pape u UN, ne daje podršku američkom nastojanju oko GMO-a.

Još u svibnju 2009. u Vatikanu je održan zatvoren sastanak 40 znanstvenika. Sastanak je organizirao Ingo Portrykus, umirovljeni profesor s Federalnog instituta za tehnologiju (FIT) u Švicarskoj i jedan od 80 članova Papinske akademije znanosti. U svijetu biotehnologije poznat je po ogromnoj sumi financijskih sredstava utrošenih na projekt stvaranja GM "zlatne riže". Iako se pokazalo se da se radi o potpuno promašenom projektu, "zlatna riža" se još danas u javnosti koristi kao primjer humanitarnog pristupa rješavanja postojećih problema neishranjenosti putem biotehnologije.

Zaključak tog sastanka, kao što se moglo očekivati, naglašava prihvaćanje dobrobiti genetičkog inženjerstva kao moralni imperativ. Ovdje je pritisak američke diplomacije urodio plodom. Ustrajanje na obećanjima, pa makar i bez postignutih rezultata, kada dolazi iz 'znanstvenih krugova', može osigurati bodove čija će vrijednost tek doći do izražaja. Pritom se često zaboravlja da i argumenti protiv GMO dolaze od znanstvenika, da su temeljeni na čvrstim znanstvenim činjenicama, ali iza njih ne stoji financijska podrška i kapital korporacija. Dakle i među znanstvenicima je došlo do podjele na one 'prave', koji imaju podršku korporacija i one, da ne kažem 'krive', koji poštuju etički i istinski pristup znanosti.

Iako se oni nezavisni znanstvenici koji ne podupiru GMO optužuju za neznanstven pristup, nedavna sudska presuda u Francuskoj bitno mijenja stanje. Dr. Gilles-Eric Séralini, profesor molekularne biologije na Sveučilištu Caen u Francuskoj, predsjednik je Znanstvenog vijeća nezavisnih znanstvenika genetičkog inženjerstva (CRIIGEN) i vodeći istraživač opasnosti koje prijete od GMO-a. On i njegov istraživački tim bili su izloženi stalnim napadima EFSA (European Food Safety Authority) i znanstvenih udruženja koja predstavljaju biotehnologiju u Francuskoj (Francuska udruga biljne biotehnologije i Francuski visoki savjet za biotehnologiju), sve pod pažljivom orkestracijom Monsanta.

Posljednji usmjeren napad krenuo je nakon što je profesor Séralini objavio kritički osvrt na, od strane EFSA pozitivno ocijenjen GM kukuruz MON 863, MON 810, NK603. No ovoga puta, zbog narušenog ugleda, onemogućavanja rada i umanjene šanse dobivanja financijske potpore za svoja istraživanja, profesor Séralini je pokrenuo sudski proces. Sud u Parizu je 18. siječnja 2011. donio presudu u korist Séralinija. Bila je to pobjeda koja će bitno promijeniti ugled svih nezavisnih znanstvenika koji ne prihvaćaju genetičko inženjerstvo korporacija.

Tijekom sudskog procesa utvrđeno je da napadači, koji su se predstavljali kao nezavisni znanstvenici bez osobnog interesa, posjeduju biotehnološke patente koje preko kompanije u Izraelu prodaju korporacijama poput Aventis, ili su na neki drugi način povezani s tim korporacijama.

Španjolska je jedna od rijetkih zemalja EU koja sije GM kukuruz. No usprkos svemu, američka diplomacija u Španjolskoj i Monsanto traže od US vlade da Španjolskoj obnovi potporu za 'znanstveno utemeljenu poljoprivrednu biotehnologiju'. U jednom telegramu stoji: "Španjolska vlada traži od Amerike da pojača pritisak na Bruxelles, jer Amerika mora znati: Ako Španjolska 'padne', ostatak Europe će ju slijediti." Međutim statistike (EC: Europeans and Biotechnology in 2010) pokazuju da je potpora španjolske javnosti GMO-u gotovo prepolovljena - pala je sa 66 posto (1996.) na svega 35 posto (2010.).

gmo

Demonstracije Greenpeace protiv GMO – Montpellier, 2002. (orig)

Razumnom čovjeku jasno je da sve ovo nema veze s dobrobiti čovječanstva, već se radi o borbi korporacija za kontrolu tržišta hrane. Pritom se koriste neutemeljeni argumenti i daju mnoga, do danas još uvijek neispunjena obećanja.

Kako stvari stoje u Hrvatskoj?

Hrvatski sabor je još davne 1998. donio zaključak o zabrani sjetve GMO, pa i u pokusne svrhe. Tri godine kasnije tadašnji ministar Božo Kovačević naglašava da su turizam i ekološka poljoprivreda temelj našeg razvoja, a da će ponuda hrane bez GMO-a u turizmu biti naša komparativna prednost. Započinje kampanja četiri ministarstva predvođena Ministarstvom zaštite okoliša. Uz autoputove postavljeni su plakati dobrodošlice s najavom prirodne hrane bez GMO-a. Ali ne za dugo. Plakati se baš i nisu svidjeli 'Ujku Samu'. Prijetnja, kakva bila da bila, očito je bila učinkovita i plakati su ubrzo maknuti.

Prema posljednjem izvješću EC (Europeans and Biotechnology in 2010) otpor prema GMO u Hrvatskoj je snažan. Svega 13 posto Hrvata podupire GMO. Od europskih država manju podršku pokazuju samo Litva (11%), Grčka (10%), Cipar (10%) i Turska (7%).

gmo

Međutim, niti jasno izražena volja naroda, niti činjenica da se s Austrijom i Mađarskom pokušava dogovoriti GMO slobodna regija Alpe-Adria nije neka garancija, jer upravo sada naše ministre i našeg predsjednika pozvao je 'Ujak Sam' da ih pohvali i podijeli packe. Metoda šećera i batine u dresuri oduvijek je bila djelotvorna. Koliko će mjere odmazde zatražene u telegramu Stapletona zahvatiti Hrvatsku osjetiti ćemo uskoro. Ostaje nam da o slobodi samo sanjamo.

Marijan Jošt

Pon, 17-01-2022, 08:05:17

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.