Posljednjih godina objavljeni znanstveni dokazi o štetnosti GMO-a

Pobornici GMO-a, poput naših vrlih članova Vijeća za GMO dr.sc. Fulgozija (Institut Ruđer Bošković) i mr.sc. Capaka (Zavod za javno zdravstvo RH), preko javnih medija uporno tvrde da GMO nije opasan po zdravlje ljudi niti po okoliš, jer o njegovoj opasnosti nema dokaza. Oni naprosto tvrdoglavo zatvaraju oči i ne žele vidjeti niti čuti činjenice, što nas u ovom korumpiranom svijetu i ne čudi previše.

Predlažem da ne zaboravimo ta imena, jer doći će vrijeme kada će morati snositi posljedice svog djelovanja.

Kad razmatramo posljedice sjetve GMO-a po ljudsko zdravlje i okoliš treba razlučiti dva izvora opasnosti:

1. Opasnost od masovnog korištenog totalnog herbicida Roundup-a (70% zasijanih GM usjeva spadaju u t.zv. grupu RR- (Roudup Ready) usjeva, tolerantnih na totalni herbicid.

2. Direktna opasnost od GMO-a - Opasnost od genske promjene organizma uvjetovane ubacivanjem segmenata DNA iz neke strane, nesrodne vrste.

Uz nekoliko primjera koje dolje navodim, ne zamjerite – citirat ću izvore, jer nam pobornici GMO-a prigovaraju da izvori nisu priznati znanstveni časopisi.

Djelovanje Roundup herbicida na zdravlje i okoliš

Preko petnaest godina iskustva u masovnom komercijalnom uzgoju na Roundup otporne soje (RR-soja) u Argentini ukazuje na postojanje dva učinka toksičnosti herbicida Roundup:

• akutni učinak: povraćanje, proljev, poteškoće disanja i svrbež kože, te

• kronični učinak (da bi se izrazio potrebno je proći desetak godina): neplodnost, malformacije novorođenčadi (veličina glave, promjene centralnog nervnog sustava, umiranje stanica koje sudjeluju u formiranju skeleta, oštećenja očiju, nerazvijeni bubrezi i td.),

1. Roundup oštećuje humanu DNA

Šokantna studiju Koller i sur.(1) ukazuje da je Monsantov herbicid Roundup (aktivna tvar glifosat) toksičan za humanu DNA, čak i kod koncentracija 450 puta manjih od onih koje se primijenjuju u poljoprivredi! Utvrđeno je da je učinak aktivne tvari glifosata u Roundup uvećan odrđenim aditivima kao što je surfaktant polioksietilenamin (POEA). On naime uvećava apsorpciju glifosata na izloženim ljudskim stanicama i tkivima.

2. Roundup negativno djeluje na korisne bakterije probavnog trakta peradi

Grupa znanstvenika s Instituta za virologiju, Medicinskog fakulteta, Sveučilišta u Leipzig, na čelu s Awad A. Shehata(2) objavila rezultate istraživanja djelovanja glifosata (aktivni sastojak Monsantovog herbicida Roundup), na patogene i korisne bakterije probavnog trakta peradi. Visoko patogene btkterije poput Salmonella entritidis, Salmonella gallinarum, Salmonella typhimurium, Clostridium perfringens i Clostridium botulinum otporne su na glifosat, dok su poželjne, korisne bakterije GMO1poput Enterococcus faecalis, Enterococcus faecium, Bacillus badius, Bifidobacterium adolescentis, Campylobacter spp. i Lactobacillus spp. umjereno do jako osjetljive. Time se mjenja omjer korisnih i patogenih bakterija u probavnom traktu peradi, a jedna od posljedica takve promjene je porast bolesti uvjetovanih bakterijom C. botulinum.

Ova bakterija proizvodi jednu od najjačih poznatih otrovnih tvari: botulin. (Samo 75 ng je dovoljno da usmrti odraslog muškarca, a procijenjuje se da je jedan kilogram botulina dovoljan da usmrti čitavo čovječanstvo). Na glifosat osjetljive bakterije Enterococcus spp., Bifidobacterium spp, Campylobacter spp. i Lactobacillus spp. u probavnom traktu peradi inhibiraju rast bakterije C. botulinum.

Danas rutinska primjena antibiotika kod industrijskog uzgoj pilića hranjenih genetski modificiranom RR-sojom i RR-kukuruzom biti će znatno uvećana, jer postoji opravdana bojaznost da farme pilića postanu žarišta botulizma, što je potvrdila zadnja zaraza pilića u Irskoj.

S ciljem zaštite od patogenih bakterija, američka FDA je nedavno odobrila povećane doze zračenja pilećeg mesa sa 3 na 4.5 kilogreja, a to je doza 166 puta veća od letalne doze za čovjeka. Ovo povećanje, neophodno da se eliminiraju na zračenje otporne spore npr. Clostridium botulinuma, još je jaće naglasilo već otprije suprostavljene stavove o zračenju hrane.

3. Kontaminacija reziduima herbicida u hrani

Aris i Leblanc(3) navode da je ispitivana kontaminacija tijela 69 žena, od toga 30 trudnica. Sve žene, osim trudnica, imale su visok postotak kontaminacije s glifosatom i glifosinatom, dok su trudnice imale visoki postotak kontaminacije toksinima iz Bt-kukuruza 3-MPPA i Cry1Ab.

To znači, htjeli mi to ili ne, kupovinom tehnološki obrađenih i polugotovih prehrambenih proizvoda u velikim robnim kućama, mi kupujemo hranu u kojoj se nalaze GM-sirovine (kukuruz, soja, uljana repica) s nedopušteno visokim sadržajem gmo3rezidua Roundupa, i Bt-toksina. Samo da spomenem: da bi mogla uvoziti RR-soju iz Argentine (sadrži 17 mg/kg rezidua), EU je morala za 200 puta povećati svoje postojeće maksimalne dozvoljene doze rezidua glifosata. Danas one iznose 20 mg/kg, a pokusi su pokazali da se na embriju pileta i žabe javljaju degenerativne promjene kod deset puta manjih doza (2.03 mg/kg glifosata)!

4. Djelovanje glifosata na bakterije mliječnog vrenja

Clair i sur.(4) objavili su rezultate istraživanja učinka Roundup-a na tri mikroorganizma hrane. Oni tvrde da su koncentracije glifosata, manje o onih koje se danas koriste u poljoprivredi, u stanju uništiti tri vrste mikroorganizama tradicionalno korištenih u preradi mlijeka. To su: Geotrichum candidum, Lactococcus lactis subsp. cremoris i Lactobacillus delbrueckii subsp. bulgaricus. Gubitak mikrobiološke različitosti, te gubitak koncentracije korisnih bakterija u sirovom mlijeku zapaža se već godinama i smatra se da je uzrokovana prehranom s RR-sojom i RR-kukuruzom.

5. Djelovanje glifosata na sisavce

Veliku je buru stvorilo izvješće grupe znanstvenika Séralini i sur.(5) Radi se o ponovljenom pokusu na štakorima hranjenim s RR-kukuruzom NK603, koji je prvo proveo Monsanto u trajanju od 3 mjeseca i objavio u istom časopisu 2004. godine. Na temelju rezultata tog Monsantovog pokusa Europska uprava za sigurnost GlisofatTo znači, htjeli mi to ili ne, kupovinom tehnološki obrađenih i polugotovih prehrambenih proizvoda u velikim robnim kućama, mi kupujemo hranu u kojoj se nalaze GM-sirovine (kukuruz, soja, uljana repica) s nedopušteno visokim sadržajem gmo3rezidua Roundupa, i Bt-toksina. Samo da spomenem: da bi mogla uvoziti RR-soju iz Argentine (sadrži 17 mg/kg rezidua), EU je morala za 200 puta povećati svoje postojeće maksimalne dozvoljene doze rezidua glifosata. Danas one iznose 20 mg/kg, a pokusi su pokazali da se na embriju pileta i žabe javljaju degenerativne promjene kod deset puta manjih doza (2.03 mg/kg glifosata)!hrane (EFSA) odobrila je 2009. godine sjetvu RR-kukuruz NK603.

Pokus Séralini i sur. za razliku od Monsantovog, proveden je na većem broju pokusnih životinja (200), trajao je dulje (24 mjeseca), primijenjene su tri doze Roundupa – početna je bila niža od dozvoljenih količina u pitkoj vodi. Koristio se gmo2isti protokol, samo je broj promatranih parametara bio veći, a mjerenja češća. Poredba je vršena s kontrolnom grupom štakora koji nisu bili hranjeni s RR-kukuruzom.

Rezultati pokusa su bili zastrašujući: nakon 4-7 mjeseci počeli su se pojavljivati tumori, posebno tumori na dojkama, a smrtnost ženki bila je 2-3 puta veća no u kontrolne grupe. Hipofiza je bila drugi po redu najjače napadnut organ, uočene su promjene na spolnim hormonima. U mužjaka javilo se odumiranje jetre do 5.5 (550%) puta češće no u kontrolne grupe, a oštećenje bubrega bilo je do 2.3 puta češće. U 24. mjesecu hranidbenog pokusa, kod do 80% ženki pojavila su se u prosjeku tri tumora, dok je u kontrolne grupe manje od 30% ženki dobilo tumore.

Ovi rezultati jasno ukazuju da su kratkotrajni pokusi (od 30 dana) bezvrijedni – nedovoljno dugački da bi se se pojavili štetni učinci hranidbe s RR-kukuruzom. Kako štakor i čovijek spadaju u sisavce, pa je jasno da se i u čovijeka mogu očekivati slične reakcije na Roundup.

Međutim reakcija je bila burna. Iako se je radilo o recenziranom tekstu, napadi i kritike krenule su sa svih strana, jasno ukazujući na korupciju u znanosti, ili što je još važnije, korupciju u tijelu koje kontrolira sigurnost hrane u EU (EFSA), pa i u Europskoj komisiji (EC) koja samostalno odlučuje o pitanjima sjetve GM usjeva. Naime, EC bi uskoro mogla otvoriti Pandorinu kutiju ako odlući odobriti sjetvu 26 GM usjeva na europskom tlu (19 od njih tolerantni na glifosat). Poljoprivredni ekonomist Dr. Charles Benbrook predviđa da bi se u tom slučaju, u periodu do 2025. godine povećala uporaba glifosata za više nego 800 %. (Danas, pod različitim trgovačkim imenima, brojne korporacije proizvode herbicide s aktivnom tvari glifosat.)

S obzirom da sam i na ovom portalu već pisao o posljedicama više od 15 godina komercijalne sjetve RR-soje na velikim površinama Argentine(6) (moglo bi se reći o dugogodišnjem pokusu na ljudima) i znamo učinak herbicida Roundup na zdravlje čovjeka, teško je razumijeti buru i napade na autore ovog izvješća, jer sve je to već bilo poznato, ali nitko nije spreman reagirati.

6. Roundup umanjuje biološku raznolikost tla

Sami Amerikanci navode da je npr. 2007. u SAD prskanjem utrošeno oko 39 milijuna kilograma ovog herbicida (u Argentini se utroši preko 300 molijuna litara godišnje). Dio utrošenih količina odnesen je vjetrom dalje od ciljanog usjeva AmerikaNadzemne i podzemne vode također su zagađene Roundup-om. Jedna studija iz 2011. utvrdila je prisustvo glifosata u gotovo 100% testiranih uzoraka oborina u SAD, ukazujući da je zagađenje voda i tla opća pojava u regijama uzgoja GMO. U Americi sve je jači pokret za zabranu sjetve na Roundup tolerantnih GM usjeva.nepotrebno zagadivši okoliš, a dio je pao na tlo i spalio sve živo osim GM usjeva (i superkorova!). Iako Monsanto uporno tvrdi da se Roundup u tlu brzo razgradi, pokazalo se da je njegovo djelovanje na biološku raznolikost tla no gmopogubno.(7)

Smatra se da je potrebno tisuću godina da se stvori pokrov plodnog tla od 2-3 cm, a samo jedna primjena Roundup-a može nepovretno oštetiti mikrobiološku populaciju tla. Mikroorganizmi tla po broju vrsta predstavljaju oko 50% ukupne biološke raznolikosti. No tu spadaju i gljive s micelijem (najveći organizmi na svijetu) koji se posebno važni za zdravlje planete. Micelij ustvari predstavlja prirodni internet zemlje, putem kojega nesrodne vrste mogu međusobno komunicirati. Oni su ustvari nešto poput nervne mreže biosfere tla.

Nadzemne i podzemne vode također su zagađene Roundup-om. Jedna studija iz 2011. utvrdila je prisustvo glifosata u gotovo 100% testiranih uzoraka oborina u SAD, ukazujući da je zagađenje voda i tla opća pojava u regijama uzgoja GMO. U Americi sve je jači pokret za zabranu sjetve na Roundup tolerantnih GM usjeva.

Hoće li Amerikanci osluhnuti rijeći koje im je još davno uputio njihov tridesetidrugi predsjednik Franklin D. Roosevelt: "The nation that destroys its soil, destroys itself."

Zbog raspoloživog prostora zadržao sam se samo na nekoliko informacija iz znanstvenih časopisa objavljenih tijekom posljednje dvije godine. Dakle nije istina da znanstvenih rezultata ispitivanja štetnog učinka GMO nema.

Direktna opasnost od genske promjene organizma

Opasni gen virusa sakriven u komercijalnim GM usjevima

Nancy Podevin iz Europske uprave za sigurnost hrane (EFSA) sa suradnikom Patrick-om du Jardin, sa Sveučilišta u Liežu(8), s dosta kašnjenja i vrlo tiho, u novom časopisu GM Crops and Food (2012.) objavljuju rad "Possible consequences of the overlap between the CaMV 35S promoter regions in plant transformation vectors used and the viral gene VI in transgenic plants", dovoljno gmo5značajan da bi se na temelju njega trebala zabraniti sjetva većine komercijalnih GM usjeva. Naime od 86 različitih danas komercialno uzgajanih GM usjeva, njih 54 sadrže opasni gen VI virusa.

Odakle taj gen i zašto je opasan

Nastojat ću objasniti što je moguće jednostavnije: CaMV 35S promotor (iz virusa mozaika cvjetaće + CaMV) danas je najčešće korišten za poticanje ekspresije novo ubačenog stranog gena u GMO. Utvrđeno je, da je uz spomenuti promotor unesen i segment gena VI iz virusa, koji može uzrokovati neočekivane fenotipske promjene. Taj se gen danas nalazi u nekim GM usjevima sijanim na velikim površinama kao n.pr.: RR-soja 40-3-2, te kukuruz MON810 i NK603.

Latham i Wilson(9) u časopisu Molecular Plant Pathology još 2008. upozoravaju da virusni geni djelotvorni u biljci mogu onemogućiti obranu biljke domaćina od patogena. Virusi koji inficiraju biljku često nisu toliko različiti od virusa koji inficiraju čovjeka. Geni ove dvije skupine virusa mogu se ponekad zamijeniti. Dasgupta i sur.(10) navode da ubacivanjem fragmenta biljnog virusa kao transgena može uvjetovati osjetljivost biljke na životinjski virus. Gen VI kodira multifunkcionalnu bjelančevinu koja može inhibirati stanični sistema obrane protiv patogena, odnosno učiniti biljku osjetljivom na bakterijske patogene. Pitam se, nije li takav nehotice ubačeni segment virusnog gena VI razlog pojave novih, do sada nepoznatih bolesti na RR-soji u Argentini, bolesti koje umanjuju urod soje čak za 40%.

Utvrđeno je da je jedna od funkcija gena VI transaktivacija ekspresije gena. Što to znači? Pokušat ću objasniti što jednostavnije: Višestanični organizmi tvore bjelančevine tako da jedna bjelančevina nastaje svakim prolazom ribosoma uzduž mRNA. Kad je bjelančevina proizvedena ribosom se odvaja od mRNA. Međutim gen VI vraća ribosom natrag na mRNA i počinje tvorba slijedeće bjelančevine. Tako gen VI omogućuje CaMV proizvodnju multiplih bjelančevina s 35S RNA. Kakav će to imati utjecaj na biološku sigurnost teško je unaprijed procijeniti. Štoviše, učinak će za svaku vrstu komercijalnog usjeva biti različit.

Kako zakonski regulirati GM usjeve

Nakon otkrića gena VI u većini komercijalnih GM usjeva postavlja se pitanje kako će reagirati EFSA na otkriće svojih znanstvenika. Postoji nekoliko mogućnosti:

1. EFSA može opozvati odobrenje, odnosno zabraniti sjetvu i uvoz svih GM usjeva koji imaju CaMV genVI, ili

2. Retrospektivno izvršiti procjenu opasnosti CaMV promotora s pripadajućom sekvencom gena VI u nadi da ta opasnost neće biti potvrđena.
gmo6EFSA je odlučila za drugu, lakšu opciju, jer opozvati odobrenje svih GMO-a bila bi velika politička i financijska odluka, te pljuska samim regulatorima. Prva bi opcija ostavila vrlo mali broj GMO na tržištu, što bi moglo značiti i kraj biotehnologije.

Javnost smatra da EFSA, ako želi svoj posao obaviti kako valja, treba procijeniti opasnost od bilo koje potencionalne GMO opasnosti. GMO monitoring trebao bi omogućiti da se preko farmera stekne uvid u smrtnost, pojavu bolesti ili pojavu mana na usjevu te utvrdi eventualna korelacija s prisustvom gena VI. Nažalost do sada niti jedna zemlja nije provodila službena znanstvena zapažanja opasnosti od GMO. Regulatori EFSA učinili su propust i nisu do sada organizirali takvo motrenje. Očekivalo bi se da političari postaviti pitanje: Zašto zapažanja nisu provođena?

U vrijeme kada očajno žudimo za novim idejama o povečanju proizvodnje hrane, genetičko inženjerstvo nam nudi više kemikalija, skuplje sjeme, manje urode i patente koji štite korporacije. S time svakako ne možemo biti zadovoljni.

Marijan Jošt

Izvori

1. Koller JV; Fürhacker M; Nersesyan; Mišík M; Eisenbauer M; and Knasmueller S. 2012. Cytotoxic and DNA-damaging properties of glyphosate and Roundup in human-derived buccal epithelial cells. Arch. Toxicol. Vol. 86(5):805-813.

2. Awadd A. Shehata; Schrödl W; Aldin AA; HM Hafez and Krüger M. 2012. The Effect of Glyphosate on Potential Pathogens and Beneficial Members of Poultry Microbiota In Vitro. Current Microbiology, Dec 9. [Epub ahead of print]

3. Aris A. and Leblanc S. 2011. Maternal and fetal exposure to pesticides associated to genetically modified foods in Eastern Townships of Quebec, Canada. Reproductive Toxicology, Vol. 31(4):528-33.

4. Clair Emilie; Linn Laura; Travert Carine; Amiel Caroline; Sèralini G.E. and Panoff J.M. 2012. Effects of Roundup(®) and glyphosate on three food microorganisms: Geotrichum candidum, Lactococcus lactis subsp. cremoris and Lactobacillus delbrueckii subsp. Bulgaricus. Current Microbiology; Vol. 64(5):486.

5. Séralini GE; Clair E; Mesange R; Gress S; Defarge N;Malatesta M; Hennequin D. and de Vendȏmois J.S. 2012. Long term toxicity of a Roundup herbicide and a Roundup-tolerant genetically modified maize. Food and Chemical Toxicology, Vol. 50(11):4221-4231.

6. Jošt M. 2011. Experience of Argentina with Release of GMOs into the Environment - As to 15th anniversary of the approval of RR-soybean. ICGEB workshop Field Trials and Post-Release and Post-Market Monitoring of GMOs, Zagreb, Croatia (5 - 7 December). Vidi na poveznici.

7. Relyea RA. 2012. New effects of Roundup on amphibians: Predator reduce herbicide mortality; herbicides induceantipredatormorphology. Ecological Applications, Vol. 22(2):634-648.

8. Podevin N. and du Jardin P. 2012. Possible consequences of the overlap between the CaMV 35S promoter regions in plant transformation vectors used and the viral gene VI in transgenic plants. GM Crops and Food, 3:1-5.

9. Latham JR, and AK Wilson. 2008. Transcomplementation and Synergism in Plants: Implications for Viral Transgenes? Molecular Plant Pathology 9: 85-103.

10. Dasgupta R; Garcia BH. and Goodman RM. 2001. Systemic spread of an RNA insect virus in plants expressing plant viral movement protein genes. Proc. Natl. Acad. Sci. USA, 98:4910-4915.

Uto, 30-11-2021, 18:57:52

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.