Promocija i širenje interesa multinacionalnih korporacija

Ne tvrdim da se pri Vladi RH formira peta kolona, ne tvrdim niti da se pri Institutu Ruđer Bošković formira takovo tijelo no, kada pročitate ovaj tekst, pa ako sami dođete do tog zaključka, vi svakako imate pravo na svoje mišljenje.

Mreža lobista

Još sam 2004. u Vjesniku pisao o tome kako Monsanto i njemu srodne korporacije, da bi s GMO ušle u neku zemlju, prvo moraju steći utjecaj kroz političare i/ili znanstvenike te zemlje. No tek sam kasnije naučio kakva je moć multinacionalnih korporacija u ovom globaliziranom svijetu. O intenzitetu lobiranja koje provodi Monsanto pri institucijama Vlade SAD (Slika 1) već sam također pisao, pa nije čudo da sada Vlada SAD, a ne Monsanto, poduzima sve moguće korake da 'nepokorne' zemlje prisili na uvoz i sjetvu GM usjeva.

gmo

Slika 1. Imena samo nekih osoba koje su bile (ne istovremeno) na funkcijama pri Vladi SAD i pri Monsantu [1]

Na grafikonu nije prikazan Clarence Thomas, sudac vrhovnog suda SAD-a, poznat po legalizaciji krađe dva milijuna glasačkih listića u korist izabranog predsjednika G.W. Busha (2004.), koji je prije toga bio Monsantov advokat; nema ni ministrice poljoprivrede Anne Veneman, prije člana upravnog odbora Monsantove sestrinske korporacije Calgene; nema Donald Rumsfelda, bivšeg Trgovački ratZahvaljujući WikiLeaks-u procurile su mnoge povjerljive informacije koje izvorno nisu bile namijenjene javnosti. Tako saznajemo da Craig Stapleton, američki ambasador u Parizu, savjetuje Washington da protiv svake članice EU koja se protivi uvođenju GMO, započne trgovački rat u vojnom stiluministra obrane, inaće člana upravnog odbora Monsatove Searle farmaceutike, zaslužnog za trovanje svijeta Aspartamom; nema Margaret Miller, koja je pri Monsantu radila na razvoju rekombinantnog goveđeg hormona rasta (rBGH), a kasnije bila član uprave FDA (Agencija za hranu i lijekove), agencije koja je odobrila korištenje tog, po čitavom svijetu zabranjenog, hormona u proizvodnji mlijeka SAD-a.

Nema Tommy Thompsona, nekada ministra zdravlja SAD-a, kojem je Monsanto s 50 tisuća dolara financirao kampanju za guvernera Winconsina; nema niti dva člana kongresa koji od Monsanta dobivaju najveću financijsku potporu: Larry Combesta, predsjednika poljoprivrednog komiteta i John Ashcrofta, državnog pravobranitelja. [2]

 

WikiLeaks otkriva

 

Zahvaljujući WikiLeaksu procurile su mnoge povjerljive informacije koje izvorno nisu bile namijenjene javnosti. Tako saznajemo da Craig Stapleton, američki ambasador u Parizu, savjetuje Washington da protiv svake članice EU koja se protivi uvođenju GMO, započne trgovački rat u vojnom stilu. [3] To nam nesumnjivo govori o snazi i utjecaju koji Monsanto (i druge korporacije) imaju pri američkoj Vladi.

A imamo li kakve informacije o pritiscima na Hrvatsku? Dakako da imamo i vrlo su zanimljive. Tako na pr. američko Veleposlanstvo u Zagrebu povjerljivim telefaksom od 8. lipnja 2004. pod neobičnim predmetom: "Politics and pork overtake science in Croatia's GMO policy", izvještava, a nama pojašnjava neke dileme.

Naime, dugo vremena nije bilo jasno kako se moglo dogoditi da su dijelom u Agenciji za sigurnost hrane, te kasnije u gmoVijeće i dva Odbora za GMO pri Vladi RH imenovani gotovo isključivo pro-GMO orijentirani članovi. Takav sastav tih tijela omogućava da se onoga časa, kada to zakon bude dozvoljavao, izvrši uvoz i sjetva GM usjeva u Hrvatskoj. Pa pogledajmo kako to objašnjava telefaks:

"Državni tajnik za poljoprivredu, Dragan Kovačević, uvjerio nas je da ćemo biti u stanju 'progutati' (prihvatiti) članstvo ovih tijela kad budu imenovana. S Kovačevićem smo se susreli 28. svibnja 2004. da porazgovaramo i o Agenciji za sigurnost hrane, kada nas je Kovačević uvjeravao da će se upravni odbor Agencije sastojati isključivo od znanstvenika i eksperata educiranih za probleme sigurnosti hrane." No izgleda da je i službeni i privatni stav Kovačevića da GMO usjeve ne treba sijati u Hrvatskoj, a na traženje Amerikanaca da se, kao protuteža agresivnoj anti-GMO kampanji nevladinih udruga, formira programa Kovačević je odgovorio: "Mi ne promoviramo GMO, već 'zdravu hranu'."

I ministrica zaštite okoliša Marina Matunović-Dropulić također je strogi pobornik anti-GMO pokreta. [4]

Iako su Vijeće i dva Odbora za GMO pri Vladi Republike Hrvatske formirani kasnije (2008.) postavlja se bitno pitanje: Tko je predlagao članove tih tijela i treba li sastav tih tijela biti takav da ga Amerikanci mogu 'progutati'/prihvatiti, ili treba biti takav da služi interesima građana Republike Hrvatske? Poslije ovih spoznaja, pitam se, postoji li u R. Hrvatskoj institucija koja može ispraviti ova nakaradna imenovanja i formirati Vijeće i Odbore za GMO koji će raditi u interesu hrvatskog naroda?

Telefaks dalje navodi: "Koalicija na čelu s HDZ-om prebacila je odgovornost za GMO s Ministarstva za zaštitu okoliša na Marina Matulović DropulićMinistarstvo kulture. Tako je zaštita prirode postala kulturno pitanje. Glupo! Prema ministru Biškupiću, Ministarstvo kulture nema interesa oko GMO niti itko u ministarstvu zna išta o ovom predmetu. Na osnovu ovako žućne reakcije može se zaključiti da ministar Biškupić očito nije spreman koordinirati dobivanje dozvole za uvoz GMO-a prema zakonu od 2003."

Zakonska regulativa u RH

Zanimljiv je i komentar o novoformiranoj Agenciji za hranu u Osijeku (ovo navodim u originalu): "The new Food safety agency smells like pork."

Daljnji stavovi američke Ambasade mogu se sumirati kako slijedi:

Javno mnijenje u Hrvatskoj protivi se sjetvi GM usjeva i u narodu vlada strah da će GM usjevi biti zasijani bez njihovog znanja.

S približavanjem Hrvatske EU usklađuju se zakoni s europskim normama i postoje nade da će se srušiti ideja o GMO-slobodnoj Hrvatskoj. Hrvatska će zasigurno slijediti EU kad je u pitanju biološka sigurnost ili GMO. Zakon o hrani, Zakon o zaštiti prirode, Zakon o zaštiti potrošaća ustvari su regulativni okviri za uvođenje GMO usjeva i hrane, jer ovako bez te regulative u Hrvatskoj je de-facto na snazi zabrana sjetve GMO proizvoda.

Protivnici GMO-a u Hrvatskoj ohrabreni su postignutim uspjesima susjedne Austrije, Slovenije i donekle Italije u suprostavljanju stavu Europske komisije, tako da prihvaćanje EU regulative ima mali značaj sve dok Hrvatska, unutar ove grupe, pozicionira sebe kao 'zdravo' GMO-slobodno tržište. (Napomena: o proglašenju GMO-slobodnih županija niti riječi, kao da ne postoje!)

Hrvati imaju tradicionalno poštovanje prema znanosti, međutim u lokalnim debatama između pro-GMO znanstvenika i anti-GMO nevladinih udruga znanost je marginalizirana. (Opaska: ovo posljednje je potpuno netočna informacija, no vjerojatno službena Amerika prihvaća samo znanost koju zastupa Monsanto.)

Iako mala, Hrvatska je interesantna Amerikancima jer kako navode, u prvih deset mjeseci 2008. godine uvezla je gmosojinog brašna za 75 milijuna US$ i kukuruza u vrijednosti 45 milijuna US$. Amerikancima je poseban interes steći utjecaj kod nekih organizacija, npr. Krmiva d.o.o. Zagreb, koja svake godine, među ostalim aktivnostima, organizira i znanstvenu konferenciju o ishrani stoke.

Na takvom skupu o korištenju GMO u ishrani stoke, održanom u Opatiji 2009. godine Amerikanci su planirali poslati posebnog predstavnika. Međutim, diskusija na konferenciji, navode oni, ukazuje da je stav prema biotehnologiji u hrvaskom društvu i dalje vrlo negativan.

Za koordinaciju, testiranje, licenciranje i označavanje nove hrane biti će odgovoran Dr. Boris Antunović – kasnije imenovan za Europski regionalni IV program biotehnologije i sigurnosti hrane.

Pri Republičkom Zavodu za javno zdravstvo pod rukovodstvom Krunoslava Capaka (Napomena: deklariranog pro-GMO stručnjaka, koji bez trunke stida na HRT izjavljuje da GMO hrana nije opasna po zdravlje) radi jedini laboratorij u Hrvatskoj, sposoban testirati GMO u sjemenu i hrani. Kvaliteta laboratorija je prihvatljiva, ocjenjuju Amerikanci, ali mu je kapacitet limitiran, što znaći da Zavod mora biti vrlo selektivan kod odlučivanja koje proizvode testirati. (Ne sugerira li se time gdje je slaba točka, ako se pri uvozu GMO proizvoda u Hrvatsku želi izbjeći testiranje?)

Spominju se još neka imena (vjerojatno kao mete provedenog ili budućeg lobiranja) poput Marijana Katalenića, Srećka Jelenića (pokojni) – nama otprije poznati glasnogovornici GMO kampanje u Hrvatskoj. Telefaks navodi: "Kao dio gmodiplomatske akcije suprostavljanja nerazumijevanju biotehnologije u Hrvatskoj, tri stručnjaka biotehnologije, utjecajna u formiranju lokalne politike hrane i okoliša uskoro stižu u SAD u okviru biotehnološkog međunarodnog programa." (Ne navode se imena tih stručnjaka, ali je lako pretpostaviti, pa i provjeriti o kome se radilo.)

Amerikanci prihvaćaju kao znstvenu istinu i znanstvenike samo one, koji nemaju kritični odnos prema GMO. O znanstvenicima koji se protive uvođenju GM usjeva i hrane u Hrvatsku, kao i o GMO slobodnim županijama naprosto nema niti rijeći - kao da ne postoje.

Pri Institutu Ruđer Bošković formirana je udruga CFI

The Center for Inquiry (CFI) je neprofitna obrazovna organizacija sa sjedištem u SAD. Vrijeme osnivanja (1991.) na čudan se način podudara s početkom komercijalne ekspanzije GM usjeva. Očito da ima snažnu financijsku potporu, jer već nakon četiri godine (1995.) proširuje svoje urede u New York-u na 1900 m2. Od 1997. započinje međunarodno proširivanje svoje djelatnosti na Njemačku, Francusku, Španiju, Poljsku, Nigeriju, Ugandu, Keniju, Nepal, Indiju, Egipat, Kinu, Novi Zeland, Peru, Argentinu, Senegal, Zambija, Bangladeš i Hrvatsku. Vrlo impresivan razvoj.

U opisu zadataka navodi se da CFI provodi savjetodavno djelovanje na načelima znanosti i kritičnog mišljenja, te na promoviranju znanja.

Ogranak CFI Croatia (Centar za promociju znanosti, humanizma i kritičkog razmišljanja) pri Institutu Ruđer Bošković osnovala je skupina hrvatskih stručnjaka iz područjaZdravo tržišteProtivnici GMO-a u Hrvatskoj ohrabreni su postignutim uspjesima susjedne Austrije, Slovenije i donekle Italije u suprostavljanju stavu Europske komisije, tako da prihvaćanje EU regulative ima mali značaj sve dok Hrvatska, unutar ove grupe, pozicionira sebe kao 'zdravo' GMO-slobodno tržište prirodnih, tehničkih i društvenih znanosti, sa zdatkom promoviranje znanja koja se temelje na činjenicama i spoznajama, koje su provjerljive bilo gdje, bilo kada i od bilo koga, na humanističkim vrijednostima i visokoj razini kompetentnosti. Centar je otvoren za sve koji prihvaćaju ta temeljna načela, bez obzira na profesiju, starosnu dob i vjerska uvjerenja. Uskoro – otvara se i CFI ogranak u Splitu.

Nažalost, iako su načela udruge deklarativno plemenita - sve su to samo puste riječi na papiru kojih se očito udruga u radu ne pridžava.

Kada je udruzi na tribini "Magični GMO" ponuđeno sudjelovanje znanstvenika suprotnih stavova, ponuda je odbijena. Umjesto navedenih deklarativnih izjava naišli smo na jednoumlje i netoleranciju, a o 'znanstvenom' nivou predavanja na tribini neka posvjedoće donje snimke.

U nastavku se može pogledati snimka tribine „Mistični GMO" održane 10. veljače 2012. na Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu.

 

{flvremote width="640" height="377"}http://www.irb.hr/korisnici/bosanac-dav/fulgosigmo/fulgosi.mp4{/flvremote}

 

{flvremote width="640" height="377"}http://www.irb.hr/korisnici/bosanac-dav/katalenic/katalenic.mp4{/flvremote}

 

{flvremote width="640" height="377"}http://www.irb.hr/korisnici/bosanac-dav/simic/simic.mp4{/flvremote}

 

{flvremote width="640" height="377"}http://www.irb.hr/korisnici/bosanac-dav/novak/novak.mp4{/flvremote}

 

{flvremote width="640" height="377"}http://www.irb.hr/korisnici/bosanac-dav/diskusija/diskusija.mp4{/flvremote}

Iako je predsjedavajući tribine dr. Fulgozi bio upoznat sa širom (engleskom) verzijom teksta "15 godina GMO soje u Argentini" o katastrofalnim posljedicama sjetve GM soje, informacijom bitnom za "promoviranje znanja koja se temelje na činjenicama", nije bilo ni riječi. Zašto? Čini mi se zato, jer je zadatak tribine bio da, pod maskom znanosti, promovira službeni američki (Monsantov) stav o GMO.

Bojim se da je ova udruga formirana s točno određenim zadatkom: promocija i širenje interesa multinacionalnih korporacija, a vrijeme će pokazati jesam li bio u pravu.

Marijan Jošt

 

[1] http://a4.sphotos.ak.fbcdn.net/hphotosak-sn/418234_10150618291459449_739009448_8948694_1842493594_n.jpg

[2] Šaran Ljubica. 2012. Monsantov svijet potkupljivanja i trovanja: Kako je vlada SAD-a postala servis i potrčko Monsanta. Matrix World. 25 veljače. http://matrixworld-hr.com/2012/02/25/monsantov-svijet-potkuplivanja-i-trovanja-kako-je-vlada-sad-a-postala-servis-i-potrcko-monsanta/

[3] Vidal J. (WikiLeaks). 2011. US targets EU over GM crops. Guardian.co.uk, 3 January.

[4] Frank (WikiLeaks): 2004. Politics and pork overtake science in Croatia's GMO policy. Cable reference id: #04ZAGREB1037, 8 Jun, Classification CONFIDENTIAL.

Pon, 6-12-2021, 00:10:41

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.