Odmor u Stuttgartu

Svaki dan sam prelistala dnevne novine „Stuttgarter Nachrichten“i u njima nisam pronašla niti jedan članak o Hrvatskoj. Možda bolje i tako nego da se piše nešto loše.

Na pisanje ovog mog osvrta nakon povratka u Split potaknuo me je objavljeni članak u Slobodnoj Dalmaciji: „Hrvatska će morati dozvoliti useljenje preko 300 000 stranaca radi popunjavanja manjka broja stanovnika“. Na to nas upućuju demografska istraživanja.

Tko o tome odlučuje? Vladajuće elite ili građani na referendumu? Svoje ljude šaljemo u inozemstvo, da zarađuju često samo minimalac, ali svojim radom pomažu tuđem gospodarstvu. Mnogi napuštaju domovinu i radi stambene nezbrinutosti. Ne postoje socijalni, državni ili gradski stanovi s podnošljivim najamninama. Hoćemo li uvezenim radnicima morati osiguravati stanove, njihovoj djeci vrtiće i škole i do zaposlenja davati socijalne pomoći? Slušamo li direktive nekih EU moćnih država koje žele EU s državama bez nacionalne svijesti ili vjerske pripadnosti. Svi bi trebali biti samo europejci. Ako nas ima sa svim manjinama nešto više od 4 milijuna onda bi to predstavljalo više od 6,5 % novih različitih stanovnika.

Gospođa Merkel je svojim građanima kojih ima više od 80 milijuna poručila „mi to možemo“.

Na tu temu ima mnogo objavljenih članaka, a i raznih okruglih stolova na njemačkim TV programima.

Na jednom od njih bili su nazočni uglednici iz raznih društvenih područja. Bilo je kritike na nove EU članice iz Srednje i Istočne Europe, jer neke su zatvorile granicu, druge uvjetovale prihvat s vjerskom pripadnošću izbjeglica, a neke ne prihvaćaju broj imigranata koji su im odredile moćne EU države. Nama mislim 1600. U tu su u emisiju ubacili jednog Bundestag- parlamentarca, koji je rekao: „Sve je zakuhala kancelarka Merkel, koja nije sa svim predstavnicima EU članica ozbiljno razmotrila problem i donijela dobro razrađen i od sviju prihvaćen plan. Kod izrečenih zamjerki zaboravljamo da su sve te države do pada Berlinskog zida živjele u komunizmu i da su željele slobodu kao i da ih je u svim nevoljama održala njihova nacionalna svijest“.

Kod svih razgovora i davanju mišljenja zaboravlja se, zapravo se uopće ne spominje, da je jedino Hrvatska svoju samostalnost i slobodu izborila krvavim ratom. Je li narod kriv za taj zaborav i ignoranciju? Nije. Krivi su skoro svi političari koji rat nisu osjetili, gledali su ga iz toplih domova, prve linije nisu osjetili, neki se i obogatili, pa su prema njihovim razmišljanjima svi jednako krivi, a najviše Hrvati koji su željeli svoju državu. Valjda se zbog takovog gledišta na obrambeni rat kao i na način izgradnje dobrosusjedskih bratskih odnosa ne provodi Zakon o oprostu na ispravan način, a i ne traži se plaćanje ratne štete, pa makar i na rok od 100 godina.

Samo jedan kratak pogled na članke u SN o temi „integracijski troškovi za izbjeglice“:

- Komune se mogu nadati novčanoj pomoći, jer ministar Strobel se želi približiti Komunama i udovoljiti njihovom traženju novčane pomoći.
- Mjesecima već traje prepirka između Komuna i Zemaljske vlade (Landesregierung) zbog sufinanciranja izbjegličkih integracijskih troškova.
- Savez i zemaljske vlade su se dogovorili da će zemaljske vlade ukupno po godini od 2016. do 2018. dobivati 2 milijarde eura integracijskih sredstava.
- Sredstva se odnose na smještaj, tečajeve njemačkog jeziku, dječjoj skrbi i slično. Sada jedan nastavnik njemačkog jezika ima u razredu 40 djece raznih narodnosti između kojih dolazi do raznih svađa. Jedan nastavnik nije u mogućnosti rješavati sve nastale probleme.
- Komune se obvezuju sredstva koristiti namjenski, a ne pokrivati proračunske manjkove.
- Savez planira za 2016.,2017. i 2018. povisiti integracijske paušale za izgradnju stambenih objekata.
- Svi se slažu da je integracija izbjeglica mamutska zadaća, koja je zapravo zadaća cijeloga društva.
- 2015. bilo je u u Baden-Wuerttembergu 98000 tražitelja azila, dok se u 2016. predviđa polovica tog broja.

Ovisi li stanje na tržištu rada o mnogim novim privremenim ili stalnim useljenicima?

Članak u SN: „Sve više radnih mjesta sa skraćenim radnim vremenom izazvalo veliko povećanje radnih mjesta“.
Vremena su se promijenila. Godine 1980. je bilo 90% zaposlenih s punim radnim vremenom, dok ih je u prošloj godini bilo samo 77%, a broj radnika sa skraćenim radnim vremenom je porastao.

Skraćeno radno vrijeme u prosjeku traje 18,8 sati tjedno, a puno radno vrijeme 41,5 sati na tjedan. Broj muškaraca sa skraćenim radnim vremenom raste ali je u prosjeku samo 1/5 od ukupnog broja radnika sa skraćenim.

Bilo bi dobro kada bi naši sindikati temeljito proučili ta kretanja na tržištu rada Njemačke, tj. negativne ili pozitivne posljedice.

U Njemačkoj postoji veliko postrojenje za uzgoj svinja. Ja još uvijek vidim našu svinju držanu u prirodnim i humanim uvjetima. Ali tamo drže svinje u boksevima, u kojima se ne može niti okrenuti. Inspekcije je te bokseve našla neprimjerenim ali se svinje i dalje uzgajaju i tove za tržište na taj način. Valjda se velike količine te svinjetine prodaje i u Hrvatskoj, po niskim cijenama, u svim supermarketima, a i kod nekog privatnika.

Tu bi mogla pribrojiti još neke poljoprivredne proizvode koji se u Hrvatskoj prodaju kao naš proizvod, a u Njemačkoj kao njihov, a istog su mirisa, izgleda i okusa. Sigurno su i proizvedeni na našoj zemlji, a njihovi na njihovoj ali izgleda da sjemenski materijal dobivaju svi iz jednog izvora. Roba samo ne smije biti kvarljiva već spremna za transport. Uništi svog proizvođača, a bogati tuđeg i našeg mešetara. Kupuje se što je jeftinije i ako se ima i za to, a kvaliteta je na drugom mjestu.

Članak „Manje hrane treba završiti na otpadu“. Vlada će političkim mjerama odrediti način označavanja roka trajanja. Jer mnogi kupci misle ako je navedeno „najbolje koristiti do...“ da roba poslije tog datuma više nije upotrebljiva, ali oni tvrde da to nije tako. Kod tjestenine i kave bi taj rok trebao u potpunosti otpasti. Do 2030. godine misle na taj način količinu smeća prepoloviti.

Moji poznanici ne raspravljaju puno o politici, premda se i njima bliže izbori. Njihova nova desna stranka se isto cjepka, nemaju iskustva velikih stranaka, a valja niti novaca, pa će izbori biti zanimljivi.

Naši izbori su blizu s malim rokom za kampanju, što je i dobro jer tko ima više strpljenja slušati laži i prevare. Možemo samo željeti i moliti da što više građana iziđe na izbore i da po svojoj savjesti i znanju odaberu ljude domoljube , stručne i ne uprljane političkom prljavštinom. Imamo prelijepu zemlju. Treba vratiti naš narod. Zanimljivo da u svojim dosadašnjim istupima nijedan predstavnik dviju velikih stranaka ne govori o stambenoj izgradnji državnih ili socijalnih stanova. Govore samo o rastu gospodarstva ali tko će raditi ili doći iz dijaspore ako mora plaćati visoke najamnine. Neodržavane gradske i državne stanove koje najmoprimac mora renovirati ne može se dati u najam na određeno vrijeme već na neodređeno s određenom dinamikom najamnine. Ne mora svaki najmoprimac kupovati stan i zaduživati se, neka mu ostanu sredstva za kvalitetniji život bez tereta duga, pa će i prihod od PDV-a biti veći. Mislim da uopće nemamo obvezujuću stambenu politiku. Sredstva iz EU fondova bi se morala tražiti i dobiti za sve građane RH a ne samo za takozvane povratnike - izbjeglice.

Mira Ivanišević

Čet, 13-08-2020, 08:27:47

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.