Demokracija i tolerancija na hrvatski način

U našoj demokraciji je jednima dopušteno sve, a druge se za iskreno izražavanje domoljublja kažnjava i to čak na način da im se ugrožava egzistencija. Ranije smo bili izloženi pranju mozga s bratstvom i jedinstvom, a sada s pomirbom i oprostom.

Ne dopuštaju nam da se u miru smirimo, sagledamo sve što nam se je događalo u prošlosti, pa čak i da od nikoga ne tražimo i ne očekujemo da zatraže oprost za svoja nedjela. Imamo toliko pametnih i marljivih mladih ljudi kojima treba dati bolje uvjete za ostanak u zemlji, prije svega stambeno zbrinjavanje, seniorima s iskustvom pružiti aktiviranje, pa bi uz takvu politiku svi mi imali vjeru u dobru budućnost.

Kada nakon par dana suzdržavanja od gledanja televizije ili čitanja novina ponovno počnem pratiti događanja više me ne uhvati bijes već tuga. Je li to stvarna demokracija u kojoj mnogi političari mogu vrijeđati druge, optuživati prije suda ili nalaza nekih odbora, komisija? Ne odgovaraju za štete koje su nanijeli u gospodarstvu svim građanima ove zemlje za vrijeme svoje vladavine, a o političkim štetama je bolje i ne razmišljati, jer oni su izabrani na demokratskim izborima.

Tako je Slobodna Dalmacija tri dana uzastopno objavljivala članke o lingvističkom skupu višesatnoj raspravi o JezikZbog čega izvjesni jezikoslovni stručnjaci ne prihvaćaju da je hrvatski jezik postao međunarodno priznat i uveden u ISO – standarde obvezne za cijeli svijet. Dobio je oznaku „hrv“ kao jedinu važeću oznaku za bibliografsku i za terminološku primjenu i od 2008. je postala obveznom. Uz sva razna protivljenja to se je postiglo nakon 17 godina zalaganja svih naših za jezik mjerodavnih institucija.hrvatskom i srpskom „AKO SE RAZUMIJEMO – JEZIK NAM JE ISTI“.

Nova balkanizacija?

Jedna večer je bila naslovljena „Što ako Hrvati i Srbi imaju zajednički jezik“. Okidač za ovaj skup, drugi nakon održanog u Podgorici, je bila knjiga „Jezik i nacionalizam“ nazočne dr. Snježane Kordić. Zagrebački lingvist dr. Mate Kapović je upozorio da od Bugarske do Slovenije postoji dijalektološki kontinuitet koji se ne poklapa s državnim i nacionalnim granicama.

Kome služi ovaj skup? Prima li organizator Udruga Kurs proračunska sredstva za svoj rad ili tko ju financira? Vodi li nas to ponovno u neku balkanizaciju? Svi se razumijemo, svi smo za sve jednako krivi i svi smo isti.

Zbog čega izvjesni jezikoslovni stručnjaci ne prihvaćaju da je hrvatski jezik postao međunarodno priznat i uveden u ISO – standarde obvezne za cijeli svijet. Dobio je oznaku „hrv“ kao jedinu važeću oznaku za bibliografsku i za terminološku primjenu i od 2008. je postala obveznom. Uz sva razna protivljenja to se je postiglo nakon 17 godina zalaganja svih naših za jezik mjerodavnih institucija.

Kako nitko ne reagira na te provokacije? Što radi Vijeće za normu hrvatskog standardnog jezika, ako je uspostavljeno?

Mi smo demokratsko društvo pa nas tako razni naši političari stalno informiraju o njemačko-francuskom prijateljstvu koje je nastalo nakon dva teška rata. I mi moramo biti tolerantni i zaboraviti prošle ratove, pogotovo zadnji Domovinski obrambeni rat. Tito je nakon drugog svjetskog rata dobio plaćenu ratnu štetu od strane Njemačke u materijalu i novcu.

Nagrađujemo agresora

Večernji list je 20. rujna 2010. objavio članak „Kraj 1. svjetskog rata – Njemačka će u nedjelju isplatiti ratnu štetu“. Tog dana će biti isplaćena zadnja rata njemačke ŠtetaRatna šteta prema podatcima u knjizi Ante Nazora „Velikosrpska agresija na Hrvatsku 1990-ih“: Prema novim istraživanjima ukupna ratna šteta u RH od 1991. do 2004. iznosi 142 milijarde US dolara i to: Izravna ratna šteta 56,5 milijardi US dolara (1998. odnos valuta bio je 1 US dolar= 6,36 kn). Neizravna oko 85,5 milijardi US dolara.ratne štete 70 milijuna (oko 60 milijuna funti) na račune pojedinaca ili fondova pretežito u SAD-u i Francuskoj. Versailleskim ugovorom od Njemačke se je tražilo 6,6 mlrd tadašnjih funti. Uz sve prijateljske i gospodarske veze nitko nije Njemačkoj oprostio plaćanje bar te zadnje rate.

Naša država nagrađuje agresora na Hrvatsku, valjda u demokratskom duhu, jer do sada nitko iz hrvatskih vlasti nije se usudio zatražiti plaćanje ratne štete od strane Srbije i Crne Gore, pa makar u ratama idućih sto godina. Ne uvažavaju niti Stalni sud u Haagu koji je u tužbi za genocid ustvrdio kako je Srbija agresor u cilju stvaranja homogene Velike Srbije i pritom učinila niz genocidnih radnji.

Hoće li RH obzirom na ogromna zaduženja i zbog obnove dijela srušenih i pokradenih objekata u Hrvatskoj podignuti tužbu za plaćanje ratne štete nastale u zadnjem obrambenom ratu?

Ratna šteta prema podatcima u knjizi Ante Nazora „Velikosrpska agresija na Hrvatsku 1990-ih“: Prema novim istraživanjima ukupna ratna šteta u RH od 1991. do 2004. iznosi 142 milijarde US dolara i to: Izravna ratna šteta 56,5 milijardi US dolara (1998. odnos valuta bio je 1 US dolar= 6,36 kn). Neizravna oko 85,5 milijardi US dolara.

Prema iznesenom smo mi Hrvati tolerantan, miroljubiv, zaboravan, demokratičan i darežljiv narod kada saniranje ratne štete ostavljamo u nasljeđe i svojim praunucima.

A što su oni koji nas nazivaju ustašama i fašistima? Nazivaju li nas tako zbog toga što smo se odvažili boriti se za vlastitu državu? Zalažu li se kroz razne skupove i prijave raznim inozemnim organizacijama za diskreditiranje naše države u miru, često uz pomoć hrvatskih političara?

Mira Ivanišević

Sri, 15-07-2020, 00:49:32

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.