Brine li tko za hrvatske prognanike iz BiH?

U televizijskom izvještaju o posjetu predsjednice Republike Hrvatske BiH prikazan je Biskup Komarica i njegova potresna zamolba „napravite nešto i pomognite“ povratu izbjeglih i potjeranih Hrvata. Prije rata ih je živjelo na tom području više od 200 000, a danas manje od 10%.

Još nisu riješene posljedice rata u našoj i u susjednoj državi, a već gledamo slike patnje drugih naroda. Moramo im pomoći, ne zbog toga jer je i nama u nevolji netko pomogao, već zato jer je humano i kršćanski pomoći. Bez obzira jesu li u pravom smislu ratne izbjeglice ili ih u Zapadnu Europu vodi želja za boljim i sigurnijem životu ili razne ponude za radna mjesta.

Zanimljivo: Ovog mjeseca je Bloomberg Businessweek na svom portalu objavio tekst autora Alessandro Speciale i Alex Webb: „ Njemački grad Pfungstadt 25 km južno od Frankfurta ponudio je radno mjesto domara sirijskom odvjetniku za 1.-€/satu radi boljeg upoznavanja Njemačke.“

Jučer je neka naša stručnjakinja u jednoj emisiji na HTV-u izjavila da će zapadno-europskim državama biti potrebno 500 000 radnika. Hoće li njihovom gospodarstvu povećati dobit i slabo plaćena radna snaga iz trećih zemalja? A ako ih navali preveliki broj onda će ih kvotama podijeliti drugim članicama, čak i onima s najvišom stopom nezaposlenosti i prekomjernim zaduženjem.

Premijer i ministar financija tvrde da imamo dovoljno sredstava za zbrinjavanje migranata u tranzitu kroz našu zemlju. Što ako ih prestanu prihvaćati susjedne zemlje i ako svi zatraže azil u Hrvatskoj? Ili ako ne zatraže azil, hoćemo li te jadne ljude vraćati u zemlju iz koje su došli, ako ih ona uopće primi?

Na kraju možemo očekivati da će mišljenje o našem postupku prema izbjeglicama ili migrantima dati i Amnesty International u Hrvatskoj, kao i do sada o drugim pitanjima o ljudskim pravima u RH, premda mi je Ministarstvo uprave odgovorilo da nemaju informaciju da Amnesty Int. postoji u Hrvatskoj, ali oni i dalje daju izvještaje o stanju u RH. Upozorenje: “Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu proglasio je Italiju krivom za nezakonito pritvaranje i repatrijaciju trojice tuniskih migranata koji su se zajedno s desecima tisuća drugih ljudi iskrcali na njezinim obalama prije četiri godine.“ Prema tome, svaki je postupak, pa makar radi uspostave reda, i te kako promatran.

Netrasparentno vraćanje povratnika

Ali što sada s našim nevoljama? Hoće li još više pasti u zaborav? Hoće li i dalje po diktatu raznih civilnih udruga i EU političara samo Hrvatska biti primorana zbrinjavati povratnike pa čak i one koji nisu u statusu izbjeglica ali se žele stalno nastaniti u RH?

U više navrata pisala sam, pa i na HKV-portalu, i obraćala se državnim institucija o netransparentnom vraćanju MigrantiPremijer i ministar financija tvrde da imamo dovoljno sredstava za zbrinjavanje migranata u tranzitu kroz našu zemlju. Što ako ih prestanu prihvaćati susjedne zemlje i ako svi zatraže azil u Hrvatskoj? Ili ako ne zatraže azil, hoćemo li te jadne ljude vraćati u zemlju iz koje su došli, ako ih ona uopće primi?izbjeglica/povratnika ili svojom voljom iseljenih Srba u gradove izvan područja posebne skrbi pa tako i u Split, njihovom stambenom zbrinjavanju, isplati mirovina i za godine u kojima nisu uplaćivali u hrvatski mirovinski fond. Svaka MZ imala je popis ispražnjenih stanova s imenima obitelji ili osoba koji su svojom voljom napustili Split. Nije poznato kako je u sukcesiji riješeno pitanje vojnih stanova na području SFRJ, koliko ih je pripalo RH u Hrvatskoj kao i po drugim tadašnjim republikama.

Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama objavljivala je u više navrata Javne natječaje ili Javne pozive za kupnju gotovih stambenih jedinica sukladno Odluci VRH za zbrinjavanje povratnika-bivših nositelja stanarskih prava na stanovima izvan područja posebne državne skrbi NN63/08. Na kupnju se ne primjenjuje Zakon o javnoj nabavi NN 110/07.

Samo prema Javnom pozivu od 11. siječnja 2011. potrebno je bilo u 22 grada osigurati 4675 m2 stambenog prostora vrijednosti više od 9 milijuna eura. O odluci Vlade nikada se nije raspravljalo u Hrvatskom saboru.

Pitanje: Tko kontrolira realizaciju po tim oglasima? Koja sredstva su korištena? Imaju li hrvatsko državljanstvo ili jesu li ga imali ratnih godina? Radi li se kod tih oglasa samo o ispunjenju neke obveze ali bez realizacije?

OSCE, Misija u Hrvatskoj me je svojim dopisom 53755 od 8. prosinca 2005. između ostalog informirala i o sljedećem: „Središnji cilj aktivnosti Misije OESS-a u RH je podrška stvaranju uvjeta za povratak izbjeglica i prognanika/raseljenih osoba. To uključuje i povoljno ozračje za povratak i reintegraciju srpskih izbjeglica. – U Sarajevu je 31.siječnja 2005.g. održana je Regionalna ministarska konferencija o rješavanju izbjegličko-raseljeničkih pitanja na području Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije i Crne Gore te je potpisana i Deklaracija, kojom su se ministri nadležni za pitanja izbjeglica i raseljenog stanovništva, obvezali poduzeti određene mjere u cilju osiguranja pravednog i trajnog rješenja izbjeglica i prognanika do kraja 2006.“

Pitanje: Predstavlja li Deklaracija obvezu samo za RH? Kontrolira li uopće netko BiH, Srbiju i Crnu Goru na koji način ispunjavaju preuzete obveze? Zbog čega, pozivajući se na Deklaraciju, nitko ne reagira na vapaje biskupa Komarice? Zbog čega se Hrvatima u BiH, po hrvatskom sistemu Srbima u RH, ne obnove sve kuće? Kako su realizirane obveze prema sarajevskoj deklaraciji?

Kršenje ljudskih prava Hrvata u Srbiji i tzv. Republici srpskoj

Večernji list od 14.3.2009. je objavio: „MVP Srbije prijavilo Hrvatsku Vijeću Europe u 9 točaka. Traže da RH vrati stanove i mirovine. Ističu da u RS živi 97000 izbjeglica i da ih je 75% iz RH. Da nisu vraćena stanarskih prava itd.“ Pitanje: „Koji su to hrvatski političari koji ne traže prije svega povrat pokradenog i plaćanje ratne štete? Žele li svi skupa uz velike ljudske gubitke Hrvatsku do kraja baciti u dužničko ropstvo i siromaštvo?“

Današnji stav Europske komisije, Direktion D – Westbalkanstaaten, D.2-Serbien nam je u svom odgovoru jednom našem uglednom Hrvatu nastanjenom u Njemačkoj dala Referatsleiterin Myriam Ferran u svom dopisu od 8.AVR. 2015.

Između ostalog je u tekstu navedeno: „Komisija je odluku Europskog parlamenta o prihvaćanju izvještaja o BiHPostoji li mogućnost povrata izbjeglih i protjeranih Hrvata u BiH? Može li nam pomoći Sveti Otac, jer njega slušaju lijevi i desni kao i pripadnici drugih religija? Leži li nerješavanje povrata na samim hrvatskim strankama u BiH, jer Katolička crkva ne može sama i kroz svoje postojeće župe riješiti povrat? Gledajući ovo mnoštvo različitih naroda na putu u EU i sjećajući se naših progona moramo zaključiti da u svim ratovima nastalim pod različitim utjecajima i interesima strada samo običan čovjek, obitelj i djeca. Leži li ohrabrenje u Božjoj pomoći i pomoći dobrih ljudi?napretku Srbije u 2014.kao i presudu Međunarodnog suda od 3. veljače 2015. uzela na znanje. Komisija se zalaže da se ratne zločine djelotvorno i bez političkog upletanja u duhu regionalne pomirbe obradi, jer potrebno je vrijeme da se doživljena bol preboli. EU priznaje važnost jedne univerzalne/međunarodne sudske nadležnosti za određene zločine (kao ratne, mučenje, piratstva i ostale) ugovorno pravo kao i u narodu čvrsto ukorijenjeno običajno pravo. Neke države EU članice donijele su zakon prema kojem su ti zločini preneseni njihovim nacionalnim sudovima na sudovanje.

Komisija je čvrstog uvjerenja da će Srbija kod svojih pristupnih pregovaranja i dalje svoj pogled usmjeravati prema budućnosti, i to u duhu tolerancije, regionalne pomirbe i napretku – što je zemlju i dovelo do toga gdje se danas nalazi – na putu u EU.“

Pitanje: Komisija valjda nije upoznata s kršenjem ljudskih prava koja pripadaju Hrvatima koji žive u Srbiji ili RS u BiH niti spominju plaćanje ratne štete. Možda za sve te probleme i ne znadu jer ih nitko o tome ne informira. Naše političare za te probleme nije briga, a i javno su izjavili da ne će osporavati ulazak Srbije u EU. Mi smo bolji od Slovenaca.

Postoji li mogućnost povrata izbjeglih i protjeranih Hrvata u BiH? Može li nam pomoći Sveti Otac, jer njega slušaju lijevi i desni kao i pripadnici drugih religija? Leži li nerješavanje povrata na samim hrvatskim strankama u BiH, jer Katolička crkva ne može sama i kroz svoje postojeće župe riješiti povrat? Gledajući ovo mnoštvo različitih naroda na putu u EU i sjećajući se naših progona moramo zaključiti da u svim ratovima nastalim pod različitim utjecajima i interesima strada samo običan čovjek, obitelj i djeca. Leži li ohrabrenje u Božjoj pomoći i pomoći dobrih ljudi?

Mira Ivanišević

Sri, 15-07-2020, 01:45:11

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.