Jadran-Baltik i Dewajtis

Svaka razumna iduća vlada, koja stvarno želi prosperitet našoj domovini bi trebala bez odgađanja pristupiti realizaciji prijedloga Jadran-Baltik. Baltik JadranDosadašnje vlade, nakon 2000., po tom povezivanju nisu napravile ništa, bar prema medijskim informacijama. Već pred više od deset godina Hrvatski svjetski sabor, Vijeće hrvatskog naroda, prof.dr. Ivan Miloš i g. Niko Šoljak PovezivanjePovezivanje Jadrana s Baltikom ne bi imalo samo gospodarsku svrhu već bi zbližilo i narode, koji imaju sličnu borbu za samostalnost i opstanak, a koja je dobro opisana u romanu „Dewajtis“ poljske spisateljice Marije Rodziewicz.izradili su u suradnji s hrvatskim stručnjacima cjeloviti gospodarski program za razvoj RH, za koji su imali i EU podršku. Javnosti su ga predstavili i u Splitu.

Zalagali su se za proglašenje gospodarskog pojasa na moru i to potkrijepili s mnogim crtežima, dijagramima i slikama. Svi nazočni su to izlaganje mogli razumjeti i podržati. Između ostalog su i veoma potanko predstavili potrebu za željezničkom povezanošću jadranske luke Rijeke s Baltikom. Za taj projekt sa svim pratećim sadržajima imali su i prijedloge financiranja i isplativosti, smanjila bi se nezaposlenost i povećali prihodi. Njihov program je i danas aktualan, nisu izgubili nadu pa se i danas uz mnoge ugledne glasnogovornike bore za njegovu realizaciju.

Možemo se upitati zbog čega nijedna dosadašnja stranka na vlasti nije pokušala bar nešto iz tog programa realizirati. Možda ne vjeruju hrvatskoj pameti i znanju. Nadajmo se da HDZ gospodarski program izrađen u Njemačkoj donese nešto konkretno i ne samo trebate otvarati radna mjesta, povećati izvoz itd.

Gospodarska svrha i zbližavanje naroda

Povezivanje Jadrana s Baltikom ne bi imalo samo gospodarsku svrhu već bi zbližilo i narode, koji imaju sličnu borbu za samostalnost i opstanak, a koja je dobro opisana u romanu „Dewajtis“ poljske spisateljice Marije Rodziewicz.

Knjigu je tiskala i objavila Nadbiskupska tiskara Zagreb 1917. godine, bar ovu koju ja imam.

Zašto su od njezinih dijela izabrali baš „Dewajtis“?

U uvodu knjige:

„Radnja se romana događa u Žmudi, lijepom kraju litavske zemlje, prema Istočnom moru i pruskoj granici. Stanovnici su toga kraja zovu Žemajti, a sačuvali su bolje dewod ostalih Litvanaca osobine svoga plemena. Ovaj narod što danas broji koja dva milijuna stanovnika, rastepenih u tri istočne ruske gubernije i jednom dijelu Pruske, može da se pohvali najburnijom, ali možda i najkrvavijom istorijom. Čitavi su nizovi izumrlih i živih naroda ratovali u povijesti s njima, pojarmljivali ih, rušili im gradove i ubijali vođe, a najviše su i najkrvavije od svi haračili među njima njemački križari noseći im krst, koji je taj narod primio tek u šesnaestom vijeku.

Narod, koji je nekad branio svoju vjeru u bogove, kojima se pod hrastovima u šumi klanjao, mora da danas brani svaki pedalj zemlje, jer jači od njega vrebaju na nju.

Žmuđanin ljubi domovinu, za koju je prolita krv njegovih djedova i koju je on svojim znojem okvasio, da je sačuva, i ne da je iz ruke, uzimajući ko opću narodnu dužnost, da čuva svoju zemlju i svoga Boga, kao na jednom mjestu definira glavni junak „Dewajtisa“. Dewajtis – hrast – simbol je narodne snage.
Kad Žmuđanin prolazi šumom, šušti Dewajtisova krošnja ko da mu govori: ne daj zemlje iz ruku! Nema većega grijeha nego li oteti Žmudi komad zemlje! To je grijeh koji se ni mukama kazniti ne može.

Ovo je glavna misao romana, u kojem uzima autorica momenat savremene borbe, koja je u Žmudi uvijek jednaka – borba za grudu zemlje. Narodni se neprijatelj utiskuje na mjesta, koja mu prepuštaju odrođeni slabići i s kojima se glavni junak bori divskom energijom i ustrajnošću. Prirodno je , da pobjeđuje, ustrajan rad za takvu stvar mora da pobijedi. Ali poseban je čar tog djela baš u tomu, što s glavnim junakom pobjeđuje i čitač, kojega je znala autorica tako svezati s licima svoje radnje.“

Morala sam u skraćenom obliku prepisati uvod u knjigu, jer je snažan, spominje se izdržljivost hrasta, a i mi imamo „dok mu hrašće bura vije“, imamo stalne borbe, otimaju nam komad po komad naše zemlje, pa i danas nam ne dadu mira, a s opisanim narodom u knjizi osjećam se bliska.

Mira Ivanišević

Uto, 11-08-2020, 09:40:44

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.