Drug Tito kao uzor hrvatskih politčara

Jesmo li mi punopravni član EU? Hoćemo li imati Šengensku granicu prema istočnim susjedima? Je li preporuka čekanja ulaska Srbije i ostalih u EU pa nam Šengen ne će biti niti potreban? Je li samit u Cavtatu samo gospodarski sastanak ili ima i političko značenje? Zašto se sastanak u Dubrovniku nije održao pod sloganom „Ljubljana – SchengenZagreb," a ne pod Brdo- Brijuni?

Je li posjet kancelarke Merkel u Dubrovniku bio služben, privatan ili poluprivatan? Hoće li se uvoz robe iz susjednih zemalja posebno regulirati i isti osloboditi od plaćanja carine? Hoćemo li morati postotak od tih carina ipak uplatiti u EU-kasu na teret proračuna? Ili će nas osloboditi? Planiraju li se posebni EU propisi za „region" i kome će oni biti od koristi?

Udruživanja mafija na našim prostorima, preseljenja proizvodnih pogona, ulaganja kapitala prema što većoj zaradi ne poznaju granice niti nacionalne interese, već samo veći profit. Primjer Agrokora, Kraša i ostalih. U kineskom dućanu u Splitu se prodaju i srpski proizvodi. Ima i loših iskustava, nama malo poznatih, kao ulaganje u sadnju šećerne repe u Srbiji.Tko je tu izgubio novce bar meni nije poznato.

PitanjaJesmo li mi punopravni član EU? Hoćemo li imati Šengensku granicu prema istočnim susjedima? Je li preporuka čekanja ulaska Srbije i ostalih u EU pa nam Šengen ne će biti niti potreban? Je li samit u Cavtatu samo gospodarski sastanak ili ima i političko značenje? Zašto se sastanak u Dubrovniku nije održao pod sloganom „Ljubljana – Schengen Zagreb," a ne pod Brdo- Brijuni?Prema svemu neko dodatno udruživanje u regionu za nastup na trećim tržištima je smiješno. Koju robu mi to uopće posjedujemo za udruživanje? Lokomotive? Brodove izgleda gradi samo RH. A mlijeko, jogurte, čak i brašno već uvozima iz BiH i Srbije, vino, povrće i voće iz Makedonije.

Imali smo zajedničko SFRJ tržište. Koje je propalo premda su komunisti:

-Nakon 1945. godine pokrali svu industrijsku, obrtničku i poljoprivrednu djelatnost i sve pretvorili u društveno vlasništvo i plansko gospodarstvo.

-Uz to su pokrali poslovne i stambene zgrade, zemljišta itd.

-Plansko gospodarstvo i samoupravljanje dovelo je do pada proizvodnje i izvoza, čekanje u redovima na crni kruh, mlijeko, maslo i ostalo, vožnju par/nepar itd.

-Gradnja raznih nedovršenih tvornica,pruga, vojnih baza, cesta, krivih ulaganja i zaduživanja, a što je služilo bogaćenju crvenih rukovodioca, zaslužno je možda više za slom SFRJ nego politička diktatura.

Najveći antifašist Ivica Račan

Ponovno moram navesti dio izjava najvećeg hrvatskog antifašista Ivice Račana, zbog njegovih vjernih sljedbenika hrvatskih antifašista: Iz skraćene verzije intervjua koji je Ivica Račana dao za partijski časopis „Naše teme" 1984. godine, s obzirom na njegovu ideološku aktualnost: Za klasni identitet i jedinstvo Saveza Komunista.

-Prije nekoliko godina smo se, snažno i za mnoge neočekivano, morali suočiti s ekonomskom krizom, s eksplozivnim rastom našeg duga prema inozemstvu, s tehnološkim i s konkurentnim zaostajanjem naše „devizne" privrede, s negativnim uvozno-izvoznim saldom, s enormnim unutrašnjim dugom između različitih privrednih i društvenih organizacija, teškim dobivanjem i uz „veliku cijenu" novih inozemnih kredita potrebnih za održavanje i tekuće proizvodnje, s inflacijom i investicionomanijom, koju su pratili veliki promašaji itd.

Suočili smo se s neminovnim „stabiliziranjem" te s padom individualnog i društvenog standarda, ali i sa činjenicom da taj pad nije ni ravnomjeran ni „pravedan" za sve.

Opasnost od građanske klase.

Pitanje je naše sposobnosti da izlaskom iz ekonomske krize otvorimo novu fazu u ostvarivanju onog osnovnog u našem strateškom opredjeljenju: socijalističkog samoupravljanja, bratstva i jedinstva naših naroda i narodnosti i nesvrstanosti.

Ovdje se ne radi samo o problemu odstupanja od Titovih ideja i metoda, već i otklonu od one linije naše revolucije koja tu revoluciju jedino čini mogućom.Siguran sam, međutim, da ćemo se tom značenju i metodi Titova rada morati još dugo vraćati, osobito ako je ovo u čemu sada plovimo donekle zamućeno. Pa je i tu razlog više da se vraćamo svojim izvorima. Mislim da stoga u ovom trenutku Titova metoda rukovođenja i nicijativnost u socijalističkoj transformaciji društva postaju značajniji, osobito kada smo svjesni što i danas za ovu zemlju znači bratstvo i jedinstvo, odlučujuća uloga radničke klase i samoupravljanje.

(Uvjerili su nas da s Titovog puta ne skrećemo vlada Ivice Račana, Kukuriku vlada i predsjednici Mesić i Josipović)

Zanimljivosti

Još malo zanimljivosti prenesenih iz drugih listova u Slobodnoj Dalmaciji od 7.siječnja 1989.:

-Tko je potrošio milijarde dolara? Iz Oslobođenja. U vremenu od 1949. do 1964. od SAD i zapadnih zemalja dobili smo nepovratno 30 milijardi dolara, na kojima je zapravo i nastalo ono naše slatko blagostanje sedamdesetih godina......

-DELO. Nisu pomogle ni prijetnje štrajkovima, niti protesti pojedinih republika

PropagandaI dalje budimo apolitični i prepustimo izbore discipliniranim partijskim biračima umjesto da postanemo svjesni svoje važnosti bez obzira skupljamo li boce, primamo li plaću ili ne. Iziđimo u punom broju na sve izbore i konačno maknimo neznalice i nerijetko izdajnike hrvatskih nacionalnih interesa, jer može nam biti još i gore. Da se nema za koga glasovati, jer da su svi isti, je također čista komunjarska propaganda.–Savezno vijeće se najprije kolebalo, a zatim je ipak usvojilo Zakon o ograničavanju potrošnje. Ponovno savezno limitiranje opće i zajedničke potrošnje i propisivanje društvenog standarda jugoslavenskog prosjeka ponovno aktualizira poznato pitanje – da li zaista mora savezni propis detaljno odlučivati republikama i pokrajinama ne samo potrošnju, već u stvari i dinamiku razvoja na onim društvenim područjima koja su srž vitalnog razvoja naroda i njegove suverenosti.

-DNEVNIK. „Cipele po glavi stanovnika". Prosječan stanovnik naše zemlje ima nešto malo više od dva para cipela, dok je SRNj još 1982. svaki stanovnik imao 4,4 para obuće.

-NIN. Opomena ljudima starog kova. Ostaje li iza prvog pada jugoslavenske vlade samo razbijeno ogledalo iluzija ili je, makar za korak realnija nada, da će netko drugi učiniti više?
Itd.

Što rade naši političari na tragu druga Tita? Čekaju direktive iz bijeloga svijeta. Zaboravite rat. Povucite tužbu protiv Srbije, jer svi smo jednako krivi. Ne tražite ratnu štetu, povrat pokradenog kulturnog blaga, nacrte o položenim minama i sredstva za deminiranje, ne tražite grobove nestalih i ubijenih, gledajte u budućnost, zaboravite granicu preko Dunava, ne modernizirajte upravu, i dalje na bezbroj načina blokirajte ulaz investicija i tako u nedogled.

I dalje budimo apolitični i prepustimo izbore discipliniranim partijskim biračima umjesto da postanemo svjesni svoje važnosti bez obzira skupljamo li boce, primamo li plaću ili ne. Iziđimo u punom broju na sve izbore i konačno maknimo neznalice i nerijetko izdajnike hrvatskih nacionalnih interesa, jer može nam biti još i gore. Da se nema za koga glasovati, jer da su svi isti, je također čista komunjarska propaganda.

Mira Ivanišević

 

Pet, 14-08-2020, 07:30:13

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.