Stambeno zbrinjavanje okupatora

Vlada Republike Hrvatske donijela je 19. travnja 2013. Uredbu o uvjetima za utvrđivanje i gubitak statusa izbjeglice, prognanika odnosno povratnika pozivajući se na Zakon o statusu prognanika i izbjeglica i njegovim izmjenama i dopunama objavljenima u NN 96/93, 39/95, 29/99, 128/99 i 51A/13.

Za napomenuti je da su ovoj Uredbi prethodile razne odluke svih vlada RH-e, n.pr. neke zadnje od njih objavljene u NN 96/2003, 100/2003, 199/2003, 30/2004, 179/2004, 79/2005, 96/2006, 76/2007, 63/2008 itd., a koje su se pozivale i na Zakon o VRH-e NN 101/98, 15/2000, 117/2001 i POS zakonu NN 109/2001 i 82/2004.

Srbi stanoviU skoro svim odlukama produžavani su rokovi prijava za stambeno zbrinjavanje povratnika/izbjeglica/prognanika u gradove izvan PPDS. Nema kraja.

Rješavanjem stambenog zbrinjavanja srpskih izbjeglica/prognanika i povratnika, možda i drugih, ali se samo oni spominju, ovlaštena su bila mnoga ministarstva kao Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva/Dropulić, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture/Kalmeta, Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva/Čobanković/Uprava za posebnu državnu skrb i druga.

Prema ovoj Uredbi sva ministarstva se zamjenjuju „Državnim uredom za stambeno zbrinjavanje, ministarstava nadležnih za gospodarstvo, turizam, poljoprivredu, šumarstvo i vodno gospodarstvo te drugim tijelima nadležnim za upravljanje državnom imovinom".

U tom sklopu već godinama djeluje Agencija za promet nekretninama APN. APN je od 2008. pa do danas objavila u Slobodnoj Dalmaciji najmanje 10 javnih natječaja za kupnju gotovih stambenih jedinica i zemljišta u raznim gradovima za zbrinjavanje povratnika-bivših nositelja stanarskih prava na stanovima izvan PPDS, veličine od 35 m2 do 105 m2 primjereno obitelji s osam članova), bez primjene Zakona o javnoj nabavi.

Na primjer samo prema natječaju od 15.1.2011. tražile su se ponude za ukupno 81 stan ukupne stambene površine 4675 m2. U oglasu se uz navedene gradove više nije navodio i broj stanova po raznim kvadraturama, pa sam uzela u obzir samo 1 stan po navedenim kvadraturama. Ako se uzme minimalna cijena stana 1000.- €/m2 ukupna cijena iznosila bi 4.675.000,00 eura.

Sredstva iz državnog proračuna

Vlada je na sjednici 12. lipnja 2003. pod IV. navela da će se sredstva za kupnju stanova povratnicima/bivšim stanarima sa stanarskim pravom na području izvan PPDS osigurati iz državnog proračuna počevši od 2004. Istu Odluku je VRH-e donijela i na svojoj sjednici 29.svibnja 2008. NN 63/08. Uvijek se koriste proračunska sredstva.

ProračunVlada je na sjednici 12. lipnja 2003. pod IV. navela da će se sredstva za kupnju stanova povratnicima/bivšim stanarima sa stanarskim pravom na području izvan PPDS osigurati iz državnog proračuna počevši od 2004. Istu Odluku je VRH-e donijela i na svojoj sjednici 29.svibnja 2008. NN 63/08. Uvijek se koriste proračunska sredstva.I gospođa Kosor je u Poglavlju 23. navela da se je i još će se od 2011. do 2014. ukupno osigurati 2350 stanova i to na PPDS 927, a izvan PPDS 1423. Ukupne vrijednosti oko 235 milijuna €. Je li to uz redovnu uplatu RH u EU kasu dodatno plaćanje za ulazak u EU?

HINA 25.ožujka 2011. prenosi: Na sjednici Vlade RH dana je suglasnost Agenciji za pravni promet i posredovanje nekretninama za stambeno zbrinjavanje povratnika-bivših nositelja stanarskog prava na stanovima izvan područja državne skrbi (za nekretnine čija vrijednost kupoprodajnih ugovora prelazi iznos od 1.000.000,00 kuna), priopćeno je iz vladinog ureda za odnose s javnošću.

Kao obični smrtnik mogu zaključiti da su od 2000. sve vlade, vladajuće i oporbene stranke sve svoje znanje i snagu usmjerile na stambeno zbrinjavanje povratnika navodnih bivših nositelja stanarskog prava u gradove izvan PPDS.

Nisu se zalagali da se na PPDS kao i na teritoriju izvan najprije obnovi gospodarstvo, oko naselja i s polja očiste mine, unaprijedi poljoprivredna proizvodnja, smanji uvoz i omogući radna mjesta svim građanima bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost, a paralelno prema mogućnostima gradili zgrade sa stanovima za najam i to za sve stambeno nezbrinute građane. Sigurna sam da bi se građani uz omogućeni rad do konačnog stambenog rješenja zadovoljili i nužnim smještajem. Zidovi se ne mogu jesti.

PraksaDosadašnja praksa obnove je pružila i još pruža razne korupcijske radnje i korist pojedinim lobijima bez kontrole, a najviše štete nanosi proračunu i povećanju zaduživanja. Svi do sada doneseni zakoni, odluke, propisi i uredbe donose kaos i nepreglednost i otežanu kontrolu bilo kojeg postupka. Je li sve to namjerno? Prezadužena Hrvatska s velikim deficitom je najmanje od koristi narodu ali pogodna za rasprodaju i iseljavanju stanovništva.Dosadašnja praksa obnove je pružila i još pruža razne korupcijske radnje i korist pojedinim lobijima bez kontrole, a najviše štete nanosi proračunu i povećanju zaduživanja. Svi do sada doneseni zakoni, odluke, propisi i uredbe donose kaos i nepreglednost i otežanu kontrolu bilo kojeg postupka. Je li sve to namjerno? Prezadužena Hrvatska s velikim deficitom je najmanje od koristi narodu, ali pogodna za rasprodaju i iseljavanju stanovništva.

Postoji i izvješće VRH o dosadašnjem tijeku povratka i zbrinjavanju prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba kojeg je Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora prihvatilo na svojoj sjednici 26. lipnja 1998. i izradilo Program povratka objavljen u NN 92/98. Između ostalog u Programu se navodi:

- RH priznaje neotuđivo pravo na povratak svih građana RH i svih kategorija osoba koje se mogu smatrati izbjeglicama u skladu s definicijom Ženevske konvencije iz 1951. kojoj je RH potpisnica te ostalim važećim instrumentima Ujedinjenih naroda.

- U vezi s korištenjem prava na povratak, Vlada opetovano potvrđuje preuzetu obvezu glede provođenja USTAVNOG PRAVA VLASNIKA na korištenje, stupanje u posjed i slobodno raspolaganje IMOVINOM.

- Komisija će u suradnji s Nacionalnim odborom za praćenje provedbe „Programa o uspostavi povjerenja, ubrzanog povratka i normalizacije života na RATOM STRADALIM PODRUČJIMA RH i u skladu s navedenim programom raditi na stvaranju uvjeta za povratak na javnoj i lokalnoj razini.

- Kada je moguće, osobama koje nisu vlasnici stana ili kuće, posebice onima koje su živjele u stanovima u društvenom vlasništvu, Komisija će POKUŠATI pronaći trajni smještaj, u slučajevima kada to utječe na povratak.

Tko je u svemu tome tko?

Prema Rječniku hrvatskog jezika Vladimira Anića:

POVRATNIK je onaj koji se vraća otkuda, iseljenik koji se vratio u svoju zemlju. (Valjda svi koji su se godinama iseljavali u druge zemlje iz ekonomskih ili političkih razloga.)

Traktori KninPROGNANIK je onaj koji je prognan, onaj koji se nalazi u progonstvu, izgnanik u Domovinskom ratu, osoba prognana iz jednog dijela u drugi dio RH-e. (Građani koje su prognali srpski okupatori n.pr. iz Vukovara, Kijeva, Knina i drugih mjesta.)

IZBJEGLICA je onaj koji je izbjegao iz svoje domovine ili iz stalnog prebivališta, u Domovinskom ratu osoba izbjegla iz drugih republika bivše Jugoslavije u Republiku Hrvatsku. (Hrvati, Bošnjaci i drugi izbjegli pred Srbima iz drugih bivših republika SFRJ.)

Sve aktivnosti o zaštiti izbjeglica uključuju Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima iz 1948., Četiri ženevske konvencije iz 1949. i cijeli niz međunarodnih i regionalnih deklaracija i odluka, kao i na Protokolu uz Konvenciju o statusu izbjeglica iz 1951. godine. Prema toj Konvenciji izbjeglicom se smatra osoba koja ima opravdan strah od proganjanja zbog svoje rase „...nalazi se izvan zemlje podrijetla ili se ne može ili se ne želi staviti pod zaštitu te zemlje ili se u nju vratiti iz straha od proganjanja. A prema Sporazumu iz 1969. izbjeglica je bilo koja osoba koja je prisiljena napustiti svoju zemlju zbog vanjske agresije, okupacije, strane dominacije ili događaja koji ozbiljno narušavaju javni red u dijelu zemlje ili cijeloj zemlji njegovog podrijetla ili državljanstva.

SrbistanoviZaključak Izvršnog komiteta UNHCR-a br. 87 iz 1999. još jednom potvrđuje da Konvencija o statusu izbjeglica iz 1951. i njen Protokol iz 1967. i dalje predstavljaju osnovu međunarodnog izbjegličkog sistema.

Izvršna i zakonodavna vlast derogira vlastite zakone jer kod donošenja gore navedenih zakona, odluka i uredbi nije uzela u obzir sljedeće: Društveno vlasništvo je nepoznato vlasništvo u zapadnim demokracijama i ukinuto je prvim Ustavom RH. Stanarsko pravo nije pravo vlasništva. Zbog toga su stanovi u „društvenom vlasništvu" dani u prodaju. Pravo prvokupa imali su stanari sa stanarskim pravom i ako nisu mogli realizirati kupnju stana isti je mogla kupiti treća osoba.

Do 1996. godine na snazi je bio Zakon o stambenim odnosima SFRJ (NN 51/85) u članku 99. navodi se da se otkaz stanarskog prava može dati ako stanar ne koristi stan duže od 6 mjeseci, osim ako je odsutan zbog liječenja, školovanja i rada u inozemstvu po službenoj dužnosti.

Svi koji su napustili stanove u gradovima izvan PPDS nakon uspostave RH nisu izbjeglice niti prognanici. Upitna su i sama stanarska prava. Državni službenici i djelatnici JNA prebivalište su mogli birati kod odlaska u mirovinu. Otišli su jer su se pridružili ustanku i agresiji na regularnu vlast. Čak je i Veliko vijeće Europskog suda za ljudska prava u sporu Blečić/VRH ustanovilo da institut stanarskog prava u RH nikada nije imalo obilježje vlasništva.

Ugovor o sukcesiji

Što znači vladajućima Ugovor o sukcesiji? Primjenjuju li ga u praksi i u svojim zakonima? U njegovom Aneksu G članku 2. utvrđena je obveza država da zaštite imovinu koju su posjedovale fizičke i pravne osobe na dan 31. prosinca 1990. itd., a članak 6. glasi: „Domaće zakonodavstvo svake države sljednice glede stanarskog prava primjenjivat će se podjednako na osobe koje su bile državljani SFRJ i koje su imale to pravo, bez SukcesijaJe li riješeno pitanje i podjela državnih i vojnih stanova između sljednica. SRH punila, je prema jednom novinskom članku, oko 38% saveznog proračuna? Kako smo u besparici jesmo li tražili i dobili na korištenje 23,59% od diplomatske i konzularne imovine ili od njihove event prodaje? Ili ne tražimo, kako ne bi opteretili pomirbu?diskriminacije.

Zbog čega se ne pridržavaju zakona RH?

Je li riješeno pitanje i podjela državnih i vojnih stanova između sljednica. SRH punila, je prema jednom novinskom članku, oko 38% saveznog proračuna? Kako smo u besparici jesmo li tražili i dobili na korištenje 23,59% od diplomatske i konzularne imovine ili od njihove event prodaje? Ili ne tražimo, kako ne bi opteretili pomirbu?

Zna li zakonodavna i izvršna vlast točan iznos koji je od 1995. do 2013. utrošen u samo jedan segment sanacije ratne štete, a to je obnova stambenih jedinica na PPDS i na gradnju ili kupnju stanova u gradovima izvan PPDS za stambeno zbrinjavanje onih koji su svojom voljom napustili RH?

Taj podatak je važan za sve građane. Pogotovo kada se planira odustajanje od tužbe u Den Haagu protiv Srbije, valjda i Crne Gore, za genocid i ratnu štetu.

U ime pomirbe, oprosta i toliko spominjane ljubavi prema neprijatelju je najbolje da Hrvatska odustane od svoje tužbe. Uvjet hrvatskih političara je da nam se vrate umjetnine i daju podaci o našim nestalima. Sramotno. Te zahtjeve bi RH morala neovisno od tužbe svakodnevno upućivati kao uvjet za dobrosusjedske odnose.

Bez obzira na Linićevu dernjavu „dugovanja, dugovanja..." i dalje ćemo se zaduživati, neracionalno trošiti, uplaćivati u EU-kasu s dijelom od carinskih prihoda i nadati se da kroz selektiranje otpada neki ne izgube minimalni prihod od sakupljanja ambalaže.

Mira Ivanišević

Uto, 7-07-2020, 00:45:43

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.