Vrijede li hrvatski zakoni na svim područjima Republike Hrvatske?

Zbog čega i nakon 18 godina od završetka rata postoji još uvijek Područje posebne državne skrbi? Mora li se staviti, zbog velikog broja nezaposlenih, onih koji ne primaju plaću, onih na minimalcu i stambeno nezbrinutih, i neka ostala područja pod posebnu državnu skrb?

Ovaj osvrt pišem na osnovi raznih u dnevnom tisku objavljenih članaka.

novciGradsko vijeće Vukovara donijelo je jednoglasno, bez viječnika HDZ-a I HSP – dr. Ante Starčević, odluku o kupnji objekta u kojem se nalazi generalni konzulat Republike Srbije. Prema toj odluci grad će „vlasniku" objekta, Mili Milenku Zgonjaninu koji živi na području Srbije, isplatiti oko 1,3 milijuna kuna. Inače riječ je o objektu koji je bespravno sagrađen 1993. na čestici gdje su se do rata nalazili stanovi.

Pitanje: Kako to da nije djelovala građevinska inspekcija i srušila bespravno sagrađen objekt na zemljištu koje je sigurno bilo u vlasništvu države ili druge pravne osobe? Poznato je kako su na drugim područjima bageri rušili bespravno sagrađene kuće.

Gradonačelnik Vukovara gospodin Sabo ima još jednu računicu s kojom odobrava tu kupnju. Zgrada će biti preuređena u glazbenu i plesnu školu i biti će u interesu grada i njegove djece. U njoj će se školovati više od 200 djece. (Sigurno ne će smetati pjevači violinistima.)

Zgrada vrijedi 2,3 milijuna kuna. Razliku između 2,3 i 1,3 tj. 1 milijun kuna iskoristiti će za legalizaciju objekta.

Tko će mu dati razliku od 1 milijua kuna? Valjda će 2,3 milijun kuna platiti proračunskim sredstvima ili će od nekoga dobiti donaciju? O nekom obeštećenju onih koji su u prošloj državi sagradili srušenu stambenu kuću i tadašnjem vlasniku zemljišta nema ni govora.

Mora li Grad Vukovar platiti porez na kupnju nekretnine i to na procijenjenu vrijednost od 2,3 milijuna kuna?

Podsjeća...

Radi li se kod plaćanja 1,3 milijuna kuna navodnom vlasniku koji živi u Srbiji, a koji to nije, jer nije uknjižen kao vlasnik bespravno sagrađenog objekta, o pranju novca?
Što radi državni odvjetnik?

[inset side="right" title="Srbija}"Gradsko vijeće Vukovara donijelo je jednoglasno, bez viječnika HDZ-a I HSP – dr. Ante Starčević, odluku o kupnji objekta u kojem se nalazi generalni konzulat Republike Srbije. Prema toj odluci grad će „vlasniku" objekta, Mili Milenku Zgonjaninu koji živi na području Srbije, isplatiti oko 1,3 milijuna kuna. Inače riječ je o objektu koji je bespravno sagrađen 1993. na čestici gdje su se do rata nalazili stanovi.[/inset]Generalni konzulat R Srbije se seli u kuću od 500 m2 Aleksandra Stanimirovića, sina Vojislava Stanimirovića s dvorišnim prostorijama, a koji ju je kupio 2006. Tko je bio uknjiženi vlasnik na toj zgradi do 2006? Je li 2006. Aleksandar Stanimirović platio porez na kupnju nekretnine? Sada živi u Beogradu, jer u Vukovaru nije mogao dobiti dozvolu stambza otvaranje apoteke.

Navedeno je da će kuću mijenjati za stan u Beogradu. Ostaje li vlasnik na kući u Vukovaru i hoće li ubirati najam, a stan u Beogradu će samo koristiti? Ili će nekretnine zamijeniti i s vlasnošću i u tom slučaju bi generalni konzulat RS-e morao platiti prema poreznoj procjeni vrijednosti nekretnine porez.

Prilično složena zavrzlama, premda je prema izjavi Vojislava Stanimirovića sve zakonski izvedeno. Konzul Živorad Mišić je izjavio: „Ako ne bude nekog čuda, selimo se u objekt Aleksandra Stanimirovića koji će tada postati naše vlasništvo. Već je potpisan i predugovor o zamjeni nekretnina. Čeka se samo da se odradi sva potrebna procedura."

Prema uputama Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja morati će svi vlasnici koji su svoje lođe ili balkone zatvarali i pretvarali u stambeni prostor legalizirati, a zaboravili su i šuplje prostore u prizemlju zgrada koje su također zatvarali i dobivali još jednu prostoriju.

Prema zadnjim izjavama ministrice izgleda da vlasnici obnovljenih kuća, a koji su dobili za obnovu od države građevinski materijal, ne će trebati izvršiti legalizaciju objekta. Bez kontrole jesu li obnovitelji povećali izvorne gabarite kuće i jesu li bili uknjiženi vlasnici ili su svoje kuće u prošlosti gradili na divlje pa bi ih trebali legalizirati

To sve podsjeća i na traženja jedne manjine da budu oslobođena plaćanja sudskih troškova za tužbe protiv države ili drugih institucija, a koje su izgubili. Kako je to u konačnici riješeno nije mi poznato. Samo znam da svi ostali građani moraju pod prijetnjom ovrhe plaćati sudske troškove, osim ako su socijalni slučajevi i nemaju nekretninu.

Poštuje li se članak 14. Ustava Republike Hrvatske „Svi su pred zakonom jednaki".

Mira Ivanišević

Sri, 8-07-2020, 03:49:25

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.