"Dogovoreni rat" i ratna odšteta

Je li začetnik javnih izjava o takvom ratu bio bivši predsjednik RH Mesić? On je izjavljivao svi smo jednako krivi i moramo se ispričati jedni drugima. Je li zbog tog svog uvjerenja i negiranja obrambenog rata samostalno dostavljao dokumente iz državne arhive, pa i one s naznakom državne tajne? Nitko od bivših mespolitičara, pa i sadašnjih, nije pokrenuo i zatražio istragu o njegovu postupku.

Jer ako se dokaže da nije djelovao prema ustavnim načelima morao bi odgovarati pred sudom. Realnost je da bivši predsjednik ima čuvare, urede i novčane dotacije za svoja politička, za Hrvatsku veoma važna, djelovanja, na teret osiromašenih građana. Znači li to da političari u Hrvatskom saboru podupiru njegov stav i svi isto misle?

Na TV Mreži - Bujici je 27. ožujka g. Džakula je također izjavio da se je radilo o „dogovorenom ratu" između tadašnjih predsjednika Hrvatske i Srbije. Ali rekao je između ostalog i da imamo svoju državu i sve institucije pa zbog čega ne procesuiramo sve one koje okrivljujemo za ratne zločine izvršene nad Hrvatima, a ujedno traži i procesuiranje hrvatskih građana koji su izvršili zločin nad Srbima.

Kod toga zanemaruje činjenicu da su hrvatski pravosudni organi bili ažurni i da su mnogi Hrvati procesuirani, kažnjeni, pa i u montiranim procesima, u zatvorima ili s odsluženim kaznama, jer za tudmilnjih ne vrijedi abolicija. I danas se javlja Teršelička, uz potporu hrvatskih „uglednika" da se ne procesuiraju hrvatski zločini i da će sve biti zaboravljeno, kod toga ne navodi o kojim slučajevima se radi. Nikada je nismo čuli da se zalaže za procesuiranje srpskih zločina nad Hrvatima.

O „dogovorenom ratu" govori i general Ivo Jelić u Slobodnoj Dalmaciji od 18.03. Izjavljuje da se je radilo o dogovorenom ratu, pa misli da bi to moglo značiti i građanski rat. Vjeruje da indoktrinirani narod ne će prihvatiti tu činjenicu. Dalje navodi da su se Tuđman i Milošević tijekom rata sastajali 42 puta. Možda g. Jelić ima bolje informacije od nas običnih ljudi, jer prema navodima u tisku bio je šef vojne policije JNA i djelatnik KOS-a.

Možda će kao povjesničar u knjizi koju priprema, „Misteriji rata na Balkanu", objasniti indoktriniranima koju korist su imali ili bi imali od „dogovorenog rata" Tuđman i Milošević. Ponovno navodi da je Tuđman izdao Vukovar, bez da je razmotrio sve bojišnice na ostalim područjima Hrvatske. Valjda za takav pregled i analizu u JNA nije bio školovan. Bilo bi potrebno da se i njegovim izjavama pozabavi DORH.

Pitanje ratne odštete

Sadašnji tajnik u UN gosp. Šimonović, je nakon sramotne haške presude o žrtvama Srebrenice, izjavio da bi Hrvatska mogla razmisliti o povlačenju svoje tužbe u Haagu protiv Srbije za genocid i plaćanje ratne štete, jer da nemamo dobre izglede. Pa naravno da uz hrvatske političare koji zastupaju tezu o građanskom i dogovorenom ratu nemamo izglede da naplatimo bar ratnu štetu u visini od 32,5 milijardi €. Predsjednik države i vlada i dalje bacaju prašinu građanima u oči s traženjem od Srbije da razjasni gdje se nalaze nestali i da se vrati pokradeno kulturno blago. Sva druga ljudska i materijalna ratna stradanja zanemaruju. Samo Franjevačka provincija Split pretrpjela je, simonovic procijenjeno 1995., 20 188 000.- DEM ratne štete na crkvenim objektima.

Premijer je također samo rekao ono što inače misli, da je u Hrvatskoj bio građanski rat. Njegovi zagovornici žele ga spasiti s drugim dijelom njegove izjave: „..Hrvatska u EU ulazi kao članica koja je imala razorni rat prije 20 godina.", jer da je u tom dijelu govorio o agresorskom ratu. Ali i građanski rat može biti razorni rat, pa ga i taj dio izjave ne opravdava. Ne zna se što je zapravo mislio kad je spominjao građanski rat. Sve se svodi na to da smo svi za sve jednako krivi i kako bi se povukla tužba u Haagu protiv Srbije.

MilanovićPremijer je također samo rekao ono što inače misli, da je u Hrvatskoj bio građanski rat. Njegovi zagovornici žele ga spasiti s drugim dijelom njegove izjave: „..Hrvatska u EU ulazi kao članica koja je imala razorni rat prije 20 godina.", jer da je u tom dijelu govorio o agresorskom ratu. Ali i građanski rat može biti razorni rat, pa ga i taj dio izjave ne opravdava.Gosp. Picula, sadašnji kandidat za EU parlament, sastavio je i potpisao Aneks G Sporazuma o sukcesiji. Uvjerena sam da na svijetu ne postoji država koja je doživjela agresiju i nemilosrdno razaranje i ubijanje ratnika i civila i da je usprkos tome preuzela obveze navedene u Aneksu G. vuMožda se je i to lakše potpisalo uz razmišljanje da je u Hrvatskoj bio građanski/dogovoreni rat. Uz veliko prijateljstvo između Francuske i Njemačke Njemačka je Francuskoj nedavno morala platiti zadnju ratu ratne štete iz 1. svjetskog rata, a osiromašenoj i prezaduženoj Hrvatskoj, koja je najprije u taj položaj došla zbog agresorskog rata, ratnu štetu nitko ne bi trebao platiti.

U Hrvatskoj su političari na vlasti mijenjali Ustav RH i ostale zakone sve prema svojim potrebama ili po diktatu, samo ne u korist šireg sloja građana. Svakodnevno nas opterećuju s uvođenjem natpisa na ćirilici u Vukovaru, mnogi zagovaraju da bi svi đaci morali učiti ćirilicu itd. Puna su im usta da se moraju poštivati zakoni i Ustav, premda se i u Ustavnom zakonu o pravima manjina ne propisuje obvezno postavljanje dvojezičnih natpisa prema broju stanovnika pripadnika manjina ako to stvara nezadovoljstvo kod većine stanovnika. Ova vlast ne želi niti provjeriti stvaran broj Srba u Vukovaru, pa i u ostalim mjestima. Poznato je da ih dovode na izbore u Hrvatskoj autobusom i plaćenim dnevnicama.

Nevladine udruge, koje dobivaju novčane dotacije i iz inozemstva, ponovno traže svoje mjesto u Hrvatskom saboru, kako bi mogle bolje nadgledati rad Sabora. Postoji li takav klub nevladinih udruga – kontrolora i u njemačkom Bundestagu? Ili je to potrebno samo infantilnoj državi Hrvatskoj koja nije bila u stanju provesti lustraciju i odstraniti iz javnog života sve komunističke djelatnike, milicajce i ostale. Svi oni su imali saznanja i mogućnost, nakon ratnih razaranja, uništiti i onemogućiti zdravu obnovu i rast gospodarstva, a sebe i svoju djecu obogatiti.

Mira Ivanišević

Sub, 14-12-2024, 11:58:54

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.