Pitanja i odgovori

Koriste li se i u drugim državama političari u svojim obraćanjima narodu raznim metaforama, poštapalicama, zaklinjanju i smicalicama, ili govore ozbiljno, odgovorno i promišljeno?

Na moje Otvoreno pismo i u njemu postavljena pitanja, upućeno raznim državnim institucijama, a koje je bilo objavljeno i na HKV portalu, mnogi nisu odgovorili, netko je odgovorio da na moja pitanja nisu prema Zakonu o informiranju dužni odgovoriti, valjda se radi o državnoj tajni, dok mi je jedna institucija dosta korektno odgovorila.

Ponovno smo svakodnevno izloženi raznim šokovima, kao Srbija traži povrat mnogih poduzeća, stanova itd., možda bi bilo potrebno povući tužbu u Haagu protiv Srbije, premda se u njoj prije svega traži plaćanje ratne štete, BiH dati mogućnost gradnje luke u Neumu i izlazak na more kod Dubrovnika, odustati od traženja štednih uloga u Ljubljanskoj banci, privatizacija šuma, prodaja HPB-e i Croatia osiguranja, ne dirajte granice prema Srbiji i tako u nedogled.

Što konkretno radi po tim pitanjima oporba u Hrvatskom saboru? Ništa! Nije podnijela niti jedan ozbiljan prijedlog, bar meni nije poznato, i to pod izlikom da ne želi olakšati rad vladajućima i da zbog toga šuti, ali da sve ima u pripremi.

Je li to u duhu dobrobiti naroda ili nekih njihovih političkih špekulacija ili u ponovnom neznanju?

Navodim neke informacije iz jednog jedinog odgovora:

- „Vezano uz pitanje revidiranja Zakona o općem oprostu, odgovaramo da se svaki zakon može mijenjati odnosno dopunjavati, a prema članku 84. Ustava RH pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskog sabora te Vlada RH."

- (Možda s tom mogućnošću zastupnici uopće nisu upoznati, jer zbog čega zastupnik, koji je bio i branitelj, u dogovoru s braniteljskim udrugama ne izradi Prijedlog Zakona i izmjenama i dopunama Zakona o općem oprostu. Na taj način bi se spriječile neprestane polemike o registru aboliranih i obustavilo i revidiralo bi se aboliranje onih koji su nosili neprijateljsku odoru ili radili u pobunjeničkim političkim institucijama na okupiranim područjima. Valjda takav prijedlog ne bi bio zapreka ulaska u EU?)

Sporazum o sukcesiji

- „U odnosu na pitanje o Aneksu Ugovora o pitanjima sukcesije kojim bi bio reguliran status Republike Crne Gore, isti nije napravljen, a eventualna daljnja objašnjenja u vezi s time ulaze u djelokrug Ministarstva vanjskih i europskih poslova."

- (Koliko je uopće osnovano pozivanje na Sporazum o sukcesiji kada on nije usklađen s promjenama i stvarnim stanjem broja država. U međuvremenu se je Savezna Republika Jugoslavija raspala, a još je uvijek navedena u Sporazumu. Koji položaj u svemu zauzima Kosovo i Crna Gora? Kako ući u EU i dozvoliti pozivanje na Sporazum o sukcesiji? Zar to u MVPEI nije trebalo već do sada riješiti? Postavlja li MVPEI pitanje vojnih stanova i jesu li oni ušli u Sporazum o sukcesiji, jer mora im biti poznato koliko je SRH izdvajala za izgradnju vojnih stanova (skoro 40%) i 60737152da je sredstva dostavljala u Savezni stambeni vojni fond u Beogradu.

Morala bi istražiti broj bivših vojnih stanova izgrađenim u SRH-oj i koji broj stanova je izgrađen sredstvima SRH i koji broj tih stanova i danas koriste u RH-oj djelatnici JNA i ostali, već umirovljenici i njihovi potomci. Čisti računi duga ljubav, a uz to smanjenje troškova u milijardama kuna za stambeno zbrinjavanje povratnika/izbjeglica).

- „Aneks G Ugovora o pitanjima sukcesije ne primjenjuje se direktno iz razloga što je samim Aneksom G u članku 4. propisano da će „države sljednice poduzeti mjere koje mogu zahtijevati opća načela prava ili su na drugi način pogodne za osiguranje učinkovite primjene načela iznijetih u ovome Aneksu, kao što je sklapanje dvostranih ugovora i obavještavanje njihovih sudova i drugih nadležnih tijela". Drugim riječima, odredbe Aneksa G Ugovora o pitanjima sukcesije nije moguće neposredno primijeniti, dakle, nema mogućnosti direktnog vraćanja imovine ili obeštećenja u odnosu na pravne osobe iz Republike Srbije,odnosno Aneks G do sklapanja bilateralnog ugovora, a zbog postavljenih općih načela, ne predstavlja podoban akt za neposrednu primjenu te ne daje pojedinačna prava osobama u konkretnim slučajevima."

PrimjerNema države koje je pobijedila u ratu i na takav način obnavljala velikim dijelom srušena područja. Na teret osiromašenih građana, proračunskim sredstvima i zaduživanjem, a zanemarenom industrijskom proizvodnjom. Bogata Njemačka je tek nedavno prijateljskoj Francuskoj platila zadnju ratu ratne štete iz 1. svjetskog rata. Teško je za povjerovati da sve to od nas traže institucije EU. Ovo stanje sa srpskom manjinom je predmet stalnih nemira, a kojem se i ne vidi kakav će biti kraj.- (Dakle povezivanje s Aneksom G u rješavanju bilo kojih dogovora prema njemu samom nije moguće, premda se na njega svi pozivaju, a po njemu se neka pitanja i rješavaju. Nisam dobila odgovor na koji način svoja prava mogu ostvariti Hrvati koji su imali svoje nekretnine na PPDS, a koje su im devastirane, dok im je prebivalište bilo u gradovima izvan PPDS ili inozemstvu.)

- „Temeljem članka 6. Aneksa G određeno je da će se domaće zakonodavstvo svake države sljednice glede stanarskog prava primjenjivati podjednako na osobe koje su bile državljani SFRJ i koje su imale to pravo itd. 2004. usvojen je Program stambenog zbrinjavanja kojim se osigurava alternativni smještaj bivšim nositeljima stanarskog prava u stanovima u društvenom vlasništvu v71694(povratnici, izbjeglice, prognanici, raseljene osobe)."

- ( Može li se neki sabornik pozabaviti tim programom? Pogotovo jesu li osnova za njegovu izradu bili važeći zakoni SFRJ i RH-e, kao i konvencije o izbjeglicama ili se je sve radilo političkim motivima, a na štetu većinskog naroda, jer radi se o milijardama kuna ili milijunima eura. Jednom sam pročitala da će neki EU fond dati 300000.-€ za tu svrhu.)

-„Organizacija provođenja programa stambenog zbrinjavanja stavljena je u nadležnost Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, kao i nadležnost zaključivanja Ugovora o najmu stana sa zaštićenom najamninom s korisnicima stanova (povratnicima)."

- (Prije ovog ministarstva su bila ranije zadužena i druga. Nabavu tih stanova vrši državna Agencija za promet nekretninama, koja objavljuje u dnevnim tiskovinama oglase za nabavu bez javnog natječaja i s određenom cijenom od 550.-€/m2, a koja nije naznačena u oglasima. Kako je nemoguće nabaviti te stanove po toj cijeni višu nabavnu cijenu odobrava Vlada RH-e. Kako su naši državni službenici, ne svi, skloni korupciji i mitu je li netko od oporbe ispitao stvarni način tih nabava i tko dobiva te stanove? Od 2000. godine nitko od vladajućih ili oporbe nije postavio pitanje visine zaštićenih najamnina. Tako niske najamnine su bile određene u komunizmu u kojem su se društveni stanovi (nepostojeći pojam u demokratskim državama) gradili sredstvima svih zaposlenih i skoro uvijek na nacionaliziranim i konfisciranim zemljištima. Sada se sve kupuje po tržnim cijenama pa u skladu s tim troškovima mora biti određena i najamnina za ugovore o stanovanju na neodređeno vrijeme. Tko ne može plaćati mora mu pomoći socijalna služba.)

Na tragu Mesićeve izjave o jednakoj krivnji

Možda će mnogima moje pisanje izgledati kao cjepidlačenje ili čak kao neprijateljski stav prema manjinama, što nije istina. Ali ne može se nekome davati veća prava i to na štetu većinskog naroda. Prema Ustavu RH imamo svi ista prava bez obzira na....... pa poštujmo to. Takvim vođenjem politike naši političari prihvaćaju Mesićevu izjavu da smo svi za sve jednako krivi, pa je najbolje povući našu tužbu protiv Srbije u Haagu, koja obuhvaća i 32,5 milijarde € ratne štete i u Podunavlju omogućavati stvaranje države u državi.

Nema države koje je pobijedila u ratu i na takav način obnavljala velikim dijelom srušena područja. Na teret osiromašenih građana, proračunskim sredstvima i zaduživanjem, a zanemarenom industrijskom proizvodnjom. Bogata Njemačka je tek nedavno prijateljskoj Francuskoj platila zadnju ratu ratne štete iz 1. svjetskog rata. Teško je za povjerovati da sve to od nas traže institucije EU. Ovo stanje sa srpskom manjinom je predmet stalnih nemira, a kojem se i ne vidi kakav će biti kraj.

Sve navedene činjenice bi se morale istražiti i dovesti u zakonske okvire od koristi svim građanima RH-e. Dosta je prepucavanja i vrijeđanja između raznih zastupnika i političara, jer to više nije niti zabava za široke mase.

Razvoj demokracije i izražavanje volje građana je ograničeno i našim uvjetima za održavanje referenduma. I prijedlog laburista, o kojem se isto ništa više ne čuje, da je potrebno prikupiti 200 000 potpisa za održavanje referenduma je isto teško ostvariv. Neka oporba predloži način izražavanja volje građana kao što je u Švicarskoj, ne mora puno filozofirati oko toga. Valjda na kraju svima njima odgovara takovo stanje.

Mira Ivanišević

Ned, 16-02-2025, 06:19:13

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.