Kako je bilo i je li moglo biti drugačije

Sjećam se prvog predstavljanja pokojnog predsjednika Tuđmana u Splitu, početkom 1990. Svi nazočni kao i ja doživjeli smo jedno oduševljenje za koje sam bar ja mislila da ga ne ću doživjeti dok sam živa. Nažalost ga nisam mogla podijeliti s mnogim kolegama pa i prijateljima, razmišljali su drugačije. Priznanje Republike Hrvatske slavili smo pečenjem janjaca i volova uz bezbroj zastava bez zvijezde i pjesmom, pa su nam i to veselje kvarili s Tuđmanprimjedbom da smo primitivci i drugim objedama.

Došao je i krvavi rat i mnogi su mislili da nam nema spasa. Je li samo zasluga predsjednika Tuđmana ili i velika narodna želja za samostalnom državom bez komunizma da smo taj rat dobili s mnogo žrtava i velikom ratnom štetom? U obrani su sudjelovali svi domoljubi bili oni na ratištu ili u pozadini. A što su radili drugi? Dobro su se organizirali u cilju uništavanja Hrvatske u miru, bogatili se i donosili zakone na štetu mnogih, a sve pod krinkom ulaska u EU, jer da nam samo ona može pomoći i dovesti do blagostanja. Zaboravili su i Titove petoljetke, pa nisu mobilizirali nezaposlene ratnike i ostale u obnovi srušenih industrijskih pogona ili u aktiviranje, reorganizaciju i postepenu modernizaciju postojećih. Lakše je uvoziti i na taj način pomagati stranom proizvođaču i puniti vlastite bankovne račune.

Nisu se trudili postepeno razvijati demokraciju i svijest svakog građanina da je baš on važan sa svojim izlaskom na izbore. Po staroj komunističkoj metodi su širili parole na svim javnim mjestima kao nema se za koga glasovati, svi su isti, sjaši Kurta da uzjaše Murta, dok su njihovi disciplinirano izlazili na izbore, stranke su se namjerno razbijale na strančice. Sustavno su mrvili samopouzdanje i ponos građana, jer svi ćemo biti građani EU i moći ćemo raditi gdje nas bude volja ili bar gdje nas budu trebali. Postepeno su skoro svi mediji u njihovim rukama, pa mogu i dalje narodu prati mozak. Bar su visoko pozicionirani sindikalisti mogli proučiti Sporazum o pristupanju i stabilizaciji kao i sve ugovore s EU, pa bi tako mogli na vrijeme reagirati ili spriječiti donošenje zakona za koje smatraju da su štetni za hrvatskog radnika ili državnog službenika ili priznati da se sve donosi u skladu s EU. Ulične bune ne mijenjaju stvari u nijednoj članici EU, pogotovo članici euro zone, pa ne će niti kod nas.

Direktive, uredbe...

Stare metodeNisu se trudili postepeno razvijati demokraciju i svijest svakog građanina da je baš on važan sa svojim izlaskom na izbore. Po staroj komunističkoj metodi su širili parole na svim javnim mjestima kao nema se za koga glasovati, svi su isti, sjaši Kurta da uzjaše Murta, dok su njihovi disciplinirano izlazili na izbore, stranke su se namjerno razbijale na strančice. Sustavno su mrvili samopouzdanje i ponos građana, jer svi ćemo biti građani EU i moći ćemo raditi gdje nas bude volja ili bar gdje nas budu trebali. Postepeno su skoro svi mediji u njihovim rukama, pa mogu i dalje narodu prati mozak.Već je Račanova vlada potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju u procesu pridruživanja Europskoj uniji preuzela obvezu implementiranja načela i pravila zakonodavstva EU.Vlada RH-e donijela je 14.srpnja 2011. novu Odluku o instrumentima za usklađivanje zakonodavstva RH-e s pravnom stečevinom NU (NN 93/11), kojoj se kao novost posebno ističe propisivanje obveze navođenja naziva pravnih akata EU s kojima se usklađuje prijedlog propisa. Takva nova praksa sustavno se uvodi u hrvatsko zakonodavstvo slijedom obveze koja za države članice proizlazi izravno iz teksta direktiva EU. Prema IUS-INFO sekundarni izvori EUprava u EU koje donosi Europski parlament surađujući s Vijećem su uredbe, direktive, odluke, preporuke i mišljenja. Uredbe i direktive najvažniji su izvori prava EU, budući da uvijek imaju obvezujući karakter i uvijek su upućene državama članicama. Međutim, za razliku od uredbi koje su u potpunosti izravno primjenjive, direktive obvezuju u pogledu rezultata koji se mora ostvariti.

Dakle direktive obvezuju države članice kojima su upućene, što se tiče ciljeva koje treba ostvariti, a nacionalnim vlastima ostavljaju slobodu izbora načina i sredstva koje će upotrijebiti kako bi se postigao zadani cilj. Rok od donošenja direktive do primjene u svim državama članicama, naziva se implementacijski rok. Nije mi poznato jesu li hrvatski političari, obzirom na prošli obrambeni rat i ratne štete, uspjeli dobiti neke povlastice u plaćanju obveza prema EU ili u prolongiranju implementacijskih rokova, jer ratnih nepogoda bile su pošteđene sve države tranzicije, a koje su postale članice EU.

Političari nakon godine 2000. imali su mogućnost proučiti i švicarsku demokraciju, koja vrijedi u Švicarskoj za sve starosjedioce i useljene iz drugih država na isti način. Ali nisu, jer oni su birali put ulaska u EU jer na taj način žele umanjiti snagu Hrvatske kao nacionalne države, jer u EU su svi jednaki i svaki oblik nacionalizma je opasan, njima je i domoljublje i ponos naroda opasan. Od Hrvatske se traži da nagrađuje i svoje krvnike, kao dokaz tolerantnosti i širokogrudnosti i eliminiranja ustaša.

Primjer Švicarske

Uređenje Švicarske počiva na Ustavu iz 1848. Pojam demokracije doslovno tumače kao vladavinu naroda. U usporedbi s parlamentarnom demokracijom u drugim državama imaju svoju varijantu demokracije koju ne određuje narod samo na izborima već kroz često referendumsko izjašnjavanje. 100 000 birača može svojim Švicapotpisima na saveznoj razini zatražiti izmjenu saveznog ustava. Nakon objave jednog zakona može 50 000 birača svojim potpisima u roku od tri mjeseca zatražiti održavanje referenduma o njegovoj promjeni ili nadopuni. Njihovi kantoni i JLS imaju dobro razvijenu samostalnost.

Kod nas se još vodi polemika o potrebnom broju potpisa birača za održavanje referenduma. Laburisti predlažu smanjenje sadašnjeg broja na 200 000. Kod toga nam nitko ne govori što kažu EU uredbe, direktive i preporuke po pitanju održavanja referenduma i možemo li rezultatom referenduma anulirati neke EU uredbe ili direktive koje smo već prihvatili i koje su za nas obvezujuće.

Pojavljuju se novi domoljubi sa željom osnivanja nove stranke koja će motivirati i okupiti poštene radišne domoljubne građane s namjerom da se ova država izvuče iz apatije i pruži narodu nadu u bolje sutra. Jesu li prije svojih javnih nastupa pročitali Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju i Poglavlje 23. pravosuđe i ljudska prava? Kako će se uklopiti u sve te potpisane dokumente? Govoriti samo o prošlosti nije dovoljno, a isto tako nije dovoljno angažirati samo pojedine grupe građana. Treba mobilizirati šire slojeve, kao u obrambenom ratu, jer i sada moramo na drugim područjima braniti svoju domovinu. Pogrešno bi bilo nešto loše pripremljeno započeti i ne postići jedan dobar rezultat. Narodu je dosta govora radi govora ili pretjeranih ambicija pojedinaca. Mora se osjetiti žar, snaga, uvjerenje i prije svega znanje.

Mira Ivanišević

Sri, 15-07-2020, 00:58:47

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.