PeručaU Večernjem listu od 28 siječnja 2009. pročitala sam skroman člančić «Domovinski rat – Sjećanje na oslobođenje područja Peruče». U članku se navodi :»Udruga veterana dragovoljaca 126. brigade HV-e obilježila je 16.godišnjicu oslobođenja Peruče.U toj je akciji prilikom izviđanja poginuo pripadnik te postrojbe Ante Buljan, kojega su se prisjetili suborci, kolege iz HE Peruča i predstavnici Općine Hrvace. Podsjećamo da je okupator 1993. godine skrivio razaranje brane akumulacije HE Peruča ubacivši u tunelsku galeriju između 20 do 30 tona eksploziva, što je u trenutku eksplozije imalo snagu energije potresa magnitude 2,4 stupnja. Iako je brana legla, nije, na sreću, potopila vodom iz prepuna jezera područje nizvodno od Cetine, a što je okupator planirao za napuštanja tog rezervoara električne energije Dalmacije.(jb)« Govoriti o sreći što voda iz akumulacije nije kroz lijevi dio urušene brane potopila područja nizvodno Cetine sve do Omiša je ipak neumjesno. Nakon eksplozije na branu su došli inženjerci HV-e i uz rizik otvorili donju zapornicu a i vodostaj vode u jezeru je bio niži od onog s kojim su računali Srbi. Autor članka navodi «okupatora».Tko je za njega okupator? Zar se više ne smije reći da su to bili pobunjeni Srbi ili JNA? (M.Ivanišević)
Add a comment        
 

 
UstavU I poglavlju Ustava Republike Hrvatske «Izvorišne osnove» je između ostalog navedeno: «Republika Hrvatska ustanovljuje se kao nacionalna država hrvatskog naroda i država pripadnika autohtonih nacionalnih manjina: Srba,Čeha, Slovaka, Talijana, Mađžara, Židova, Nijemaca, Austrijanaca, Ukrajinaca, Rusina i drugih, koji su njezini državljani, kojima se jamči ravnopravnost s građanima hrvatske narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s demokratskim normama OUN i zemalja slobodnog svijeta.» II. poglavlje «Temeljne odredbe» u članku 12. je navedeno: « U Republici Hrvatskoj u službenoj je uporabi hrvatski jezik i latinično pismo. U pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinično pismo u službenu se uporabu može uvesti i drugi jezik te čirilično ili koje drugo pismo pod uvjetima propisanim zakonom.» Prosječnom građaninu su ti navodi u Ustavu jasni, iako se možda ne bi u cjelosti složio s člankom 12. Ne smatram se sveznalicom. Pišem i reagiram na stanja u svojoj domovini zbog vlastitih iskustava ili jednostavno jer me izvjesne stvari opterećuju, bole i ljute. Največi pritisak i uništavanje hrvatskog jezika je počelo pod komunizmom, sve pod vodstvom hrvatskih komunista. Trebalo je realizirati srpsko-hrvatski jezik i jugoslavensku nacionalnost. Na veoma suptilan način se je vršio utjecaj srpskog jezika na hrvatski. (M.Ivanišević)
Add a comment        
 

 
knjigeU Splitu se je održalo otvorenje Sveučilišne knjižnice. Povodom toga događaja u Večernjem listu objavljen je članak «Najveći znanstveni i kulturni projekt u Splitu». Suvremena i funkcionalna zgrada u kampusu bit će pogonski motor prenošenja znanja, - kazao je Luka Bebić. Sveučilišna knjižnica spoj je znanosti i visokog obrazovanja, istraživanja i učenja i jamči kvalitetan iskorak prema nalaženju novog znanja - ustvrdio je potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac. Knjiga je najvjerodostojniji trag čovjeka u vremenu, knjižnica je odgovor na izazov vremena u kojem živimo, u kojem je znanje temelj razvoja - naglasio je rektor Sveučilišta Ivan Pavić. Napokon, ministar Dragan Primorac je izjavio: «U EU Hrvatska mora ući sa znanjem, s kralježnicom i znanjem. Hrvatska povlači najviše novca od država u tranziciji, a za više od 8,5 milijardi kuna povečan je proračun za znanost. Uvodimo obvezno srednješkolsko obrazovanje itd.» Eto, dogodilo se je i nešto dobro i lijepo. Stanovnici Splita, pogotovo oni koji su bili upoznati s teškim uvjetima rada Sveučilišne knjižnice u Zagrebačkoj ulici, mogu biti zadovoljni. Sagrađena je Sveučilišna knjižnica. Bolje ikad nego nikad. Među uzvanicima su bili nazočni i ljudi koji su pod komunizmom imali veliki utjecaj u politici, gradskoj upravi i znanosti. Zbog čega se oni nisu založili i uspjeli za vrijeme svoje vladavine osigurati odgovarajuću zgradu? Pogotovo kada je knjiga bila jedini izvor znanja – nije bilo Interneta.(M.Ivanišević)
Add a comment        
 

 
Srbi u HrvatskojPročitala sam članak pod nazivom "Stanje duha" u Slobodnoj Dalmaciji u kojem autor Šenol Selimović između ostalog kaže: «Naslušali smo se ovih dana manje ili više originalnih novogodišnjih želja koje su dužnosnici raznih profila i razina uputili svom puku.Zanimljivo je da nitko od njih nije poželio da Hrvatska bude društvo tolerantnije i liberalnije prema drugim nacionalnostima i vjerama u odnosu na ono što danas imamo. Možda će netko reći: pa to više nije aktualno, to smo prevladali! Uostalom, nije li Sanader, na iznenađenje mnogih, još davne 2004. godine uzviknuo «Hristos se rodi»!? Zaboga pa Srbi su u koaliciji s vladajućim HDZ-om, zar ne!? A Europska unija to iznimno cijeni i podržava, vole isticati u Banskim dvorima i na Pantovčaku. …. Kako bi Mesić i Sanader, primjerice, Barossu objasnili činjenicu da u godini koju smo ispratili s najljepšim željama, jedna liječnica nije mogla raditi u mjesnoj ambulanti Škabrnje, jer je Srpkinja…. Je li taj slučaj tek marginalna epizoda ili jednostavno istina o našem stanju duha, koje ima legitimno uporište u Hrvatskoj.» Ne mogu ulaziti u motive liječnice srpske nacionalnosti za natjecanje na radno mjesto u Škabrnji. Pretpostavljam da ona nema nikakvu vezu s počiniteljima zločina u Škabrnji. Ali preko 80 pobijenih nevinih mještana moralo ju je obeshrabriti u njezinoj namjeri ili utjecati na njezino stanje duha.(M.Ivanišević)
Add a comment        
 

 
KajinSinoć su me nazvali prijatelji i rekli da pogledam Latinicu, u kojoj se govori o stanarskim pravima. Latinicu naime ne gledam više. Slušati ciljane laži i nepotpune informacije, a da nemam mogučnost traženja ispravke, predstavlja mom zdravlju pravu opasnost. U emisiju sam upala kod početka govora Damira Kajina. Kao uvijek je i ovog puta govorio mudro i kao sveznalac. Rekao je da bi trebalo omogućiti otkup nacionaliziranih stanova današnjim zaštićenim najmoprimcima po istim uvjetima kao što su društvene stanove otkupljivali stanari sa stanarskim pravom, a vlasnicima dati naknadu. On sjedi već godinama u Hrvatskom saboru a nije mu poznato da su nacionalizirani stanovi već prodani stanarima sa stanarskim pravom – bivšim stanarima sa stanarskim pravom. Na primjer stan od 100 m2 površine za 63 527,65 kuna. Vlasnik ili njegov prvi red nasljednika je dobio od tog iznosa 25 % u gotovini 6 mjeseci nakon potpisa ugovora a 75 % svakih 6 mjeseci kroz 20 godina obveznicama ili dionicama. O kojim stanovima je on govorio? Nitko od njegovih partnera na desnoj strani ga nije ispravio ili upitao za objašnjenje. Pa čak niti ugledni novinar Denis Latin. Najmanje što se od njega očekuje je da prouči zakone u svezi najavljenih tema. Kako on može uopće prosuditi je li zakon za sve isti – ako ga ne pozna?(M.Ivanišević)
Add a comment        
 

 
Velečasni SudacKome su uopće moja razmišljanja bitna? Samo sam jedna osoba u mnoštvu ostalih. Već godinu dana redovito otvaram Portal i čitam mnoge priloge o raznim temama. Portal mi je postao kao prijatelj, pogotovo jer ima razumijevanje i za moje osvrte, jer se slažem s mnogim objavljenim prilozima o političkom stanju u zemlji i jer donosi zanimljive članke iz kulture i o našoj baštini.(M.Ivanišević)
Add a comment        
 

 
HrvatskaMnogi gledatelji reportaža o Krugu za  trg na raznim TV-postajama se slažu sa zapažanjima gospodina Hitreca. U svojim kućama smo još žešće reagirali. U svom osvrtu je gosp. Hitrec između ostalog naveo :» Građanski Zagreb je omogućio asimiliranje «osloboditelja», od kojih je jedan dio 1991. napustio Hrvatsku ili se pridružio petoj koloni srpskih pobunjenika, ali među takvima nije bilo Hrvata.» Predpostavljam da gosp. Hitrec pod pridošlicama «osloboditeljima» smatra pripadnike NOV-e i kasnije JNA, kao i neke djelatnike policije i carine, a ne na starosjedioce Zagreba bez obzira na njihovu nacionalnu pripadnost. Željela bi nadodati, da se je, bar dio, tada asimiliranih Hrvata - osloboditelja i njihovih potomaka u svim gradovima Hrvatske 1991. spretno uključio u novonastale stranke i da su zauzeli dobre pozicije na svim razinama vlasti. Pa se postavlja pitanje koliko su oni doprinjeli ili još uvijek pridonose ovom stanju u državi u kojoj se skoro sve hrvatsko zabranjuje, rasprodaje, optužuje vlastite časne građane, razvoju mita, korupcije i mafije, uništenju vlastite proizvodnje itd. U kojoj su mjeri pridonjeli i u komunističkom režimu krađi svih nekretnina u privatnom vlasništvu kao i gradnji ogromnog broja stanova, na pokradenom zemljištu, pretežito za djelatnike JNA.(M.Ivanišević)
Add a comment        
 

 
SplitI ove godine nas od 11. studenog do 9. prosinca Ogranak obogaćuje s raznim kulturnim događajima. Predstavljanjem knjiga, zbirkama pjesama, predavanjima i nastupima crkvenih zborova, pa i onih najmlađih. U tim događanjima nalazimo utjehu jer postoje ljudi koji čuvaju hrvatski jezik, njeguju domoljublje i daju nadu i vjeru u bolje sutra. Bar na kratko zaboravimo na sve što nam govore političari, objavljuje dnevni tisak i prikazuju televizijske kuće, bez obzira u čijem su vlasništvu. Dok nam se govori o stiskanju kajiša, pa onda o nestiskanju, zamrzavanju plaća – samo se ne zna kojih,stvarnom otpuštanju radnika, novom zaduživanju vlade s visokom kamatom predsjednik Republike Hrvatske nastavlja putovanja svojom pratnjom po svijetu. Njemu i njegovim savjetnicima izgleda nije poznat način gospodarske suradnje s drugim državama, niti odabir najpovoljnijeg izvođača za kapitalne objekte. Za njegova putovanja ne vrijedi najavljena štednja. Prezire li on večinu hrvatskih građana i njihovo materijalno stanje ? Želi li dok je na vlasti ugrabiti što više, pa makar i samo putovanja? Oponaša li on maršala Tita? Razni njegovi nastupi i izjave me mogu navesti na pomisao da je zaboravljiv, pa je možda zaboravio da je rastrošno upravljanje državom pod maršalovom palicom jedan od razloga gospodaskog sloma bivše države, da je maršal prvi koji je od «ponosnog radnika petoljetki i udarnika» napravio najamnog radnika za zapadne kapitaliste, od mnogih proizvodnih poduzeća napravio uvoznike, jer u njima se je obustavila proizvodnja, pa su se onda ti proizvodi uvozili kao gotov proizvod. Omogućio je snalažljivim građanima da si poboljšaju životne uvjete i steknu nekretnine pod njegovom preporukom «druže snađi se».(M.Ivanišević)
Add a comment        
 

 
zemljišne knjigePažljivo sam pročitala objavljeni tekst gospodina Mile Prpe na temu upisa nekretnina u Hrvatskoj. Autoru se želim zahvaliti na trudu i strpljivosti koju je uložio u pisanje o postojećem nemogućem stanju oko raznih uknjižbi kao i davanju prijedloga za poboljšanje rada u zemljišnoknjižnom odjelu.Nažalost, tvorci raznih zakona i propisa ne slušaju i ne uvažavaju mišljenja i prijedloge građana, pa niti stručnjaka. Stječe se mišljenje da je demokracija u Hrvatskoj omogućila kreatorima zakona i zakonskih propisa da najprije kroz zakone zadovolje svoje privatne interese, a možda čak i namjerno stvaranje nereda i nezadovoljstva građana. Jer kao u komunizmu je bilo sve bolje.A osobno sam dobila i odgovor «što ste tražili to ste i dobili». Uz sve što je navedeno u navodima gosp. Prpe pridodajem još jedan problem, koji će se smatrati manje važnim ali isto opterećuje sudove i vlasnike. Prema Ustavu Republike Hrvatske ukinuto je društveno vlasništvo, što je i bio razlog rasprodaji društvenih stanova. Ali to ne vrijedi za stambene zgrade koje su poslije 1945.god. bile nacionalizirane i u kojima su kasnijim odredbama stanovi vraćeni vlasnicima i to samo onim vlasnicima koji nisu imali veči broj stanova od propisanog. Dakle postoje stambene zgrade u kojima su tada svi stanovi vračeni privatnim vlasnicima, u kojima nije ostao niti jedan stan nacionaliziran, a u mnogim privatnim stanovima su zatečeni stanari dobili status stanara sa stanarskim pravom.(M.Ivanišević)
Add a comment        
Ned, 12-07-2020, 11:12:54

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.