10 godina "Hrvatskih novina"

U ovo vrijeme kada je prošlo 10 godina od ulaska Republika Hrvatske u zajednicu koja se zove Zlatko IfkovićEuropska unija, slavimo deset godina od izlaska prvog broja mjesečnika „Hrvatske novine“. Prvi broj „Hrvatskih novina“ tiskan je na taj dan, a naslovnica tog broja bila je posvećena događaju važnom za Hrvate diljem svijeta.

Taj smo dan doživjeli kao jedan veliki korak naprijed za budućnost Hrvatske i cijelog hrvatskog naroda, ma gdje živjeli. Za nas koji smo osnivali mjesečnik „Hrvatske novine“ nije bilo upitno što jedino može biti na naslovnoj strani i tema uvodnog broja.

Zašto su mjesečnik i koji je razlog za naziv „Hrvatske novine“?

U vrijeme osnutka „Hrvatskih novina“, osim tjednika „Hrvatska riječ“, nije bilo tiskovine s hrvatskom nacionalnom odrednicom koja izlazi mjesečno i u kojoj autori objavljuju kolumne.

Razlog za pokretanje mjesečnika „Hrvatske novine“ taj je da po sadržaju bude drugačiji i da se bavi temama kojima se druge tiskovine na hrvatskom jeziku u Republici Srbiji ne bave, u što su se tijekom deset godina mogli uvjeriti oni koji su htjeli. To je bio naš način komuniciranja s čitateljima smješten na novinsku stranicu, a što je najbitnije, naš mjesečnik je neovisan i teži slobodnom informiranju.

Poznavajući povijest Hrvata na ovim prostorima smatrali smo da je potrebno obnoviti sve institucije s hrvatskim predznakom i da je to naš mali doprinos očuvanju hrvatskog jezika i identiteta. Biskup Ivan Antunović je 1923. godine pokrenuo „Hrvatske novine“.

Tijekom deset godina mjesečnik „Hrvatske novine“ razvijao se neovisno o drugima te je usporedno razvijajući vlastite izražajne i stilske značajke, objavljeno na više od dvije tisuće stranica preko dvije tisuće tekstova, kolumni. Velik doprinos „Hrvatskih novina“ je i u promidžbi hrvatskih autora: objavljivanjem iz neobjavljenih knjiga, kao i objavljenih knjiga autora koji su imali i drugačija gledišta od vodstva hrvatske zajednice. Poznato je da su oni utjecali da se i njima ne dodijele sredstva.

Svatko ima pravo na svoje mišljenje u svezi položaja Hrvata u Srbiji, obrazovanja na hrvatskom jeziku, aktivnosti hrvatskih stranaka, i nemamo pravo sprječavati onog pripadnika hrvatske zajednice koji drugačije misli.

Hvala vam!

Zahvalio bih Ivanu Tumbasu koji je bio tehnički urednik od 7. do 29. broja, a koji je navedene brojeve tehnički oblikovao. Tumbas je u tom razdoblju napisao 29 kolumni i sve vrijeme tražio, razgovarao s novim suradnicima.

Posebno želim istaknuti Željka Batarila, koji je pored svojih obveza koje ima na sveučilištu, od 30 broja razvio i primijenio Hrvatske novinetehnološke inovacije u uporabi grafičkih elemenata i rješenja, uporabi boja, vizualne mašte u oblikovanju mjesečnika, a koristeći suvremenu tehnologiju. Zahvalio bih i Snežani Buljovčić, koja od 44. broja tehnički oblikuje mjesečnik.

Ovom prigodom bismo zahvalili i aktualnom vodstvu Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbije (HNV). Poznato je da tijekom zadnje četiri godine vodstvo Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji utječe da se za mjesečnik „Hrvatske novine“ na natječajima iz proračuna Republike Srbije ne dodjele sredstva.

Izborom novog člana Izvršnog odbora HNV-a zaduženog za informiranje, koji ima „dugogodišnje“ iskustvo u informiranju, daje nam nadu da će on utjecati da se „Hrvatskim novinama“ na natječajima iz proračuna Republike Srbije dodijele sredstva.

Ljudi od riječi i djela!

Da bi tiskovina izlazila potrebni su ljudi koji pišu, a mi u mjesečniku „Hrvatske novine“ sretni smo da nam kolumne pišu ljudi od riječi i djela. Od prvih dana s nama i vama su sljedeći:

Sestra Augustina Bariši,za koju je dr. Mirko Đurašin rekao kako je osoba koja svakoga dana iznova služi čovjeku i Bogu preispitujući sama sebe i ono što čini za druge učeći druge ljubavi i služenju bližnjega. S. Augustina Barišić je izdala knjigu "Nikad nisi sam", u kojoj je 31 pjesma te dva kratka prozna svjedočanstva. Od toga je nekoliko pjesama domoljubnih i zavičajnih u kojima od lirske ode prelazi u elegiju.

Pjesnikinja i književnica Ljubica Kolarić-Dumić, dobitnica više nagrada, objavila je 18 knjiga, šest slikovnica s notnim zapisima i nosačem zvuka, te jednu pjesmaricu (Raskrižja, Sva u srcu, Vratit ću se, zemljo, Molitva za Hrvatsku, Stazama jutra, Uz baku je raslo moje djetinjstvo, S vjetrom kroz godinu, Od proljeća do proljeća, Obasjana suncem, Izašli iz priče, Igrajmo se radosti, Ja se mraka ne bojim, Rijeko, grade, djetinjstva sretnog, Ususret svojoj zvijezdi, Renkonten al mia stelo (prijevod zbirke Ususret svojoj zvijezdi na esperanto), Pjesma o zmajevima, Vijenac od čekanja i Otvori srce pjesmi).

Siniša Božulić, hrvatski kolumnist i književnik iz Vojvodine, član i jedan od osnivača Hrvatskog kulturnog centra Novi Sad te Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva „Stanislav Preprek“ iz Novog Sada. Živio je i radio u Novom Sadu. Pisao je pjesme, eseje i romane.

Mladen Šimić je hrvatski književnik iz Srbije, koji je pisao povijesne rasprave, pjesme, pripovijetke i priče, kritike i eseje. Objavio je tri knjige: Odlazak i povratak Hrvata u Europu, Prohladno vrijeme: pripovijetke...

Miroslav Branimir Tomlekin književnik, pjesnik, pisac kratkih priča, kolumnist i kroničar, koji je objavio 14 knjiga: (Salauka (zbirka pjesama), Za sve je kriv moj deda (satirično-humoristična zbirka priča), Bistrica, Slatko kod Dunje (satirično-humoristična zbirka priča), Gaudeamus idi u tur (satirično-humoristična zbirka priča), Nasukana mornarica (satirično-humoristična zbirka priča), Godine zaslepljujućih boja (ratni roman), Hrtkovci, priče o onom što je nekad bilo Codex moralis (povijesne priče), Hrtkovci, priče o sudbini jednog sela (povijesne priče), Hrtkovci, priče o staroj kući i o mladosti (autobiografske priče), Srem na vjetrometini istorije (povijesne crtice), Gomolava (prikaz arheološkog nalazišta kraj Hrtkovaca), Kako nastaju anđeli (roman), Pjesme koje treba spaliti (zbirka pjesama), Martina (roman).

Mile Prpa, književnik, slikar, filozof, kolumnist. Autor je Codex moralis croaticum, zbirke soneta koja se zove Sonetna rapsodija. Prpin slikarski opus se sastoji od više od 600 radova. Uglavnom su u tehnici ulja na staklu.

Žana Alpeza autorica je knjige pod nazivom „Izopačeno Čovječanstvo“. Knjiga je skup kolumni koje je autorica pisala za države u regiji (Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Srbija). Riječ je o psihologiji, filozofiji, problemima, laži, patologiji, licemjerstvu i beznađu u svakodnevnom životu iz perspektive autorice. Počinje pisati za Katolički časopis “Naša ognjišta”.

Božica Zoko objavila je pet zbirki pjesama – Trg na kojem stojimo, ruši se (Biblioteka Quorum,1990.), Biće iz mraka (Meandar, 2001.), Opisivanje kruga (Naklada MD, 2004.), Crveno more (Društvo hrvatskih književnika, 2007.), Zapisi iza greba (Altagama 2009,); za kritičke je tekstove dobila Povelju uspješnosti Julije Benešić (Đakovo 2008.), a za knjigu Crveno more također Povelju uspješnosti na Danima Josipa i Ivana Kozarca (Vinkovci, 2008). Tu je i knjiga poetskih eseja – Ima vremena (Narodna knjižnica Orebić, Orebić 2009.) Urednica je nekoliko knjiga poezije i proze.

Marina Klara Gerbicz nam u svojim kolumnama, kojih je napisala više od 50 za naš mjesečnik, poručuje: “Najlakše je dići ruke od svega i prepustiti se. Treba imati hrabrosti i vjere reći ja to mogu, ja to hoću, ja to želim. Puno je toga što možemo promijeniti i lijepim učiniti, samo se trebamo usuditi.

Goran Suručić, pjesnik, pjesme je počeo pisati 1985. godine u Zemunu. Jedan je od osnivača i član književnog kluba “Ivo Andrić” u Zemunu od njegovog postanka. Član je Književne zajednice Jugoslavije od 2004. godine. Dosad je samostalno objavio zbirke pjesama “Pesmarica” (2002), “Samo more zna” (2003), “Plavi ban” (2004), “Kockar” (2004), “To je ljubav” (2005), “Sanjam” (2006), “Ne bojte se” (2006), “Traži se” (2007), “Stare ljubavi” (2008), “Pisanije” (2008), “Bodljikavo prase” (2008), “Plavi ban II deo” (2009), “Uvek ću te voleti” (2010), “Buntovnik” (2011), “Kraljice moja” (2012), “Glavna sam” (2013), “Krist u duši” (2013) i “Kocka, vino i žene” (2014). S grupom autora objavio je monografiju “Pet decenija Saveza za cerebralnu i dječiju paralizu Beograda" (2007).

Dražen Zetić, član Društva hrvatskih književnika, koji je objavio svoju 10. knjigu, slikar Šime Peić, fra Andrija Nikić, te kolumnisti: Natalija Radovanović, Mihael Ilić, Mirko Paulić, Veseljko Kralj, Tomislav Mačković, Stipan Vojnić, Zoran Vukman, redatelj Stipo Ercegović, Nada Ivošević, Ksenija Vitejić, Svjetlana Grujić, J. Dulić, Veco Ivković, Nikola Perušić, Z. Urbanek, Nada Ostrogonac, Branko Ivković... Uvijek uz nas je naša lektorica Ruža Alaga i prvi suradnik Ivan Stipić.

Mjesečnik „Hrvatske novine“ nisu višak!

Zlatko Ifković

 

Čet, 25-04-2024, 13:59:18

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.