15 godina HNV-a
Hrvatska zajednica u Srbiji proslavila je 15. prosinca u Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici 15. obljetnicu utemeljenja i formiranja prvog saziva Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV). U isto vrijeme proslavljeno je i 15 godina obrazovanja na hrvatskom jeziku u Srbiji.
Tom prigodom su uručena i priznanja zaslužnim članovima hrvatske zajednice za 2017. godinu. Za doprinos u društvenim aktivnostima - priznanje "Ban Josip Jelačić" primila je Zajednica protjeranih Hrvata iz Srijema, Bačke i Banata iz Zagreba, za doprinos u području kulture, priznanje "Dr. Josip Andrić" udruga „Srijem“ iz Srijemske Mitrovice, a priznanje iz područja obrazovanja "Pajo Kujundžić" autori udžbenika glazbene kulture Mira Temunović, Vojislav Temunović Tamara Štricki Seg, Margareta Uršal i učiteljice prvih odjela na hrvatskom jeziku Ana Čavrgov, Marica Skenderović, Verica Farkaš, Tanja Dulić.
Predsjednik HNV-a dr. sc. Slaven Bačić je u svom izlaganju podsjetio: „Čast mi je pozdraviti Vas na današnjoj jubilarnoj proslavi jednoga od 4 praznika hrvatske manjine u Srbiji – 15. prosinca, kao sjećanje na 2002. godinu kada su u ovoj vijećnici održani prvi izbori za Hrvatsko nacionalno vijeće. Od današnjih 20 odnosno 21 manjinskog vijeća, HNV je četvrto po redu osnovano vijeće, prije nas su to učinili Mađari, Rusini i Rumunji!
Od tada, ostvareni su mnogobrojni do tada gotovo nezamislivi pomaci na području manjinskih prava za našu zajednicu: 2002. ponovno je počelo obrazovanje na hrvatskom, 2003. ponovno je počela izlaziti Hrvatska riječ (ona koja je pokrenuta 1945. promijenila je 1956. ime u Subotičke novine, koje i danas nosi), razvio se u trosatni radijski program na hrvatskom na Radio Subotici, 2008. osnovan je ZKVH, 2009. pokrenut je televizijski a 2012. i radijski program na RTV-u, tiskano je preko 200 knjiga na hrvatskom jeziku, osnovano je oko 60 kulturnih i sportskih udruga, razvila se uporaba hrvatskog kao službenog jezika u Subotici, na pokrajinskoj razini od 2009. i još u 6 vojvođanskih mjesta, jedno smo od rijetkih manjinskih vijeća koje ima vlastiti prostor, a isto vrijedi i za ZKVH. Međutim, za sva ova i mnoga druga postignuća gotovo uvijek vrijedi naslov knjige „Osvajanje slobode“, jer su problemi i zaprječavanja bili konstanta u gotovo svakome od ovih procesa, što je tražilo mnogo vremena, napora i političke umješnosti, te smo sve ovo i mnogo drugoga nenabrojanog ostvarili ponajviše zahvaljujući vlastitoj upornosti – kako institucionalnom radu HNV-a i DSHV-a, potpori Republike Hrvatske, ali i ustrajnosti pojedinaca, nacionalno svjesnih članova naše zajednice i naših udruga.
U svim ovim procesima i Hrvatsko nacionalno vijeće je sazrijevalo, trebalo je svladati početne nejasnoće i pravne praznine, naviknuti se na nove nadležnosti i položaj nacionalne manjine uopće, profesionalizirati unutarnji sustav djelovanja, u radu vijeća doći do konstruktivnosti rasprava i izbjegavati osobne obračune i verbalni egzibicionizam te prevladati shvaćanje kako HNV nije svrha samom sebi već je u funkciji cijele naše zajednice. HNV je tako danas samostalni subjekt, koji se ubraja među nekoliko najbolje organiziranih i najkompetentnijih manjinskih vijeća te smo aktivni akteri i u pristupnim pregovorima Republike Srbije Europskoj Uniji.
Međutim, vratimo se našoj budućnosti. Kao što vidite moto današnje obljetnice jest: Baš kao svi! Naime, baš kao i većinski narod i druge manjinske zajednice moramo više uvažavati sebe, vlastitim primjerom svjedočiti pripadnost hrvatskome narodu, ostvarivati manjinska prava koja nam zakon omogućuje, redovito čitati i propagirati Hrvatsku riječ, pratiti vijesti na hrvatskom RTV-a, sudjelovati u radu ili dolaziti na kulturne manifestacije hrvatskih udruga, čitati i širiti knjige koje tiskaju naše udruge i institucije, koristiti pravo na službenu uporabu hrvatskoga jezika itd., jer će samo na taj način jačati i HNV, kao tijelo naše manjinske samouprave. Mi, Hrvati, bunjevački, šokački, srijemski, dalmatinski, bosanski, hercegovački i sa svim drugim regionalnim imenima, trebamo svjedočiti da smo konstitutivna sastavnica društva u Republici Srbiji, koja unatoč drukčijoj povijesti, običajima, jeziku i vjeri, želi sa svim svojim značajkama kao aktivno participirati i biti vidljiva u svim oblastima društvenog života!
Jedan od puteva za ostvarivanje ovoga jest provedba bilateralnog sporazuma o zašiti manjina između Srbije i Hrvatske, a posebno članka 9. kojim je Republika Srbija preuzela obvezu osigurati hrvatskoj manjini zastupljenost u predstavničkim i izvršnim tijelima na lokalnoj razini te u predstavničkim tijelima na pokrajinskoj i republičkoj razini.
U nadi pozitivnoga rješavanja ovog i drugih otvorenih pitanja te uz poziv da, kao i svi, svjedočimo svoju pripadnost hrvatskome narodu, još jedanput svima čestitam današnji praznik i želim ugodan večerašnji program!„.
Proslavi 15 godina HNVa i obrazovanja na hrvatskom jeziku u Srbiji prisustvovali su: izaslanik premijeraVlade Hrvatske Andreja Plenkovića, Zvonko Milas, predstavnici ministarstva znanosti i obrazovanja Hrvatske, ministarstva prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja Srbije, pokrajinske vlasti, institucije i udruge hrvatska zajednice iz Srbije.
Reciprocitet u rješavanju obrazovanja nacionalnih manjina
Nazočnima se obratila hrvatske ministrice obrazovanja Blaženke Divjak koja je izrazila zadovoljstvo što je imala priliku razgovarati sa svojim kolegom iz Republike Srbije na dan obilježavanja 15 godina nastave na hrvatskom jeziku. Rekla je kako su prevladane mnoge prepreke, posebno problem nedostajećih udžbenika na hrvatskom jeziku za osnovne škole. "Konačno je riješen problem udžbenika u osnovnoj školi, i na tome smo zahvalni, a pred nama je rješavanje udžbenika u srednjim školama, gdje će se, zbog malih naklada, uvesti digitalni udžbenici. To je rješenje nadohvat ruke. Razgovarali smo i o reciprocitetu vezano uz katedru, odnosno u prvom koraku, lektoratu hrvatskoga jezika na sveučilištu u Novom Sadu, obzirom da na sveučilištu u Zagrebu imamo katedru koja obuhvaća srpsku književnost. Mislim da je ovaj razgovor jako važan kako bismo osigurali početne uvjete za sljedeći korak, a to je katedra hrvatskog jezika. To je važno da bismo osigurali jezične kompetencije za učitelje i nastavnike hrvatskoga jezika i one koji predaju u nastavi na hrvatskom".
Prethodno je ministrica Divjak posjetila Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) i razgovarala s čelnicima hrvatske zajednice, ali prilog o tome nismo mogli napraviti jer netko iz HNVa selektivno poziva hrvatske medije iz Srbije.
Poziv na zajedništvo hrvatske zajednice u Srbiji, i hrvatskog naroda u cjelini
Izaslanik premijera Vlade Hrvatske Andreja Plenkovića, Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske na proslavi 15 godina HNV-a i obrazovanja na hrvatskom jeziku naglasio je da želi zajedništvo hrvatska zajednice u Srbijii hrvatskoga naroda u cjelini: “Važno je iskazivati različite političke ciljeve, ali je isto tako važno jedinstvo kada su ključnapitanja zahrvatski narod u Srbiji, ovom prilikom Vas želim potaknuti na zajedništvo hrvatske zajednice u Srbiji, i hrvatskog naroda u cjelini.
Savjetnice predsjednika HNV-a zadužena za razvojna pitanja hrvatske zajednice Jasna Vojnić predstavila je obrazovanje na hrvatskom jeziku u u Srbiji i upoznala s tijekom odpetnaest godina od početka nastave na hrvatskom jeziku u Srbiji u osnovnim i deset godina u srednjim školama.
Da podsjetimo čitatelje da je naobrazba na hrvatskom jeziku regulirana zakonom i međudržavnim sporazumom između Republike Srbije i Republike Hrvatske. Pitanja nastavnih sredstava, učila, udžbenika i nastavnog kadra također su regulirana zakonom. Donošenjem novog zakona o pravima i zaštiti nacionalnih manjina, hrvatskoj je nacionalnoj manjini konačno priznat status manjine u Srbiji i samim tim i pravo na školovanje na materinskom jeziku. Tako je školske 2002/2003 došlo do otvaranja prvih odjela na hrvatskom jeziku. Te godine je upisano u prvi razred 56 učenika, u svega nekoliko škola u Subotici i okolici. Desetljeća je trebalo da djeca dobiju prve udžbenike na hrvatskom jeziku
U Srbiji danas oko tisuću djece pohađa cjelokupnu nastavu na hrvatskom jeziku, a nastava se provodi u Subotici i okolnim mjestima na razini od osnovnoškolske do srednjoškolske nastave i od ove godine u Monoštoru na razini osnovnoškolske, a u Srijemu i Podunavlju nastava se odvija na način da slušaju sate na hrvatskom jeziku s elementima nacionalne kulture.
Najavljen lektorat hrvatskog jezika: Udžbenici za srednje škole na hrvatskom u Srbiji bit će digitalni
Ministar prosvjete, znanosti i tehnološkog razvoja Mladen Šarčević sastao se 15 prosina s ministricom znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske Blaženkom Divjak u Gimnaziji "Svetozar Marković" u Subotici. Sastanku su prisustvovali predstavnici oba Ministarstva i pokrajinske vlasti, s ciljem uspostavljanja učinkovite suradnje u području inicijalnog obrazovanja i stručnog usavršavanja nastavnika, kao i osiguravanja kvalitetnih udžbenika i nastavnih sredstava.
Ministar Sarčević kazao je kako je zajednički napredak postignut u suradnji. Osim što moramo voditi brigu o pravima manjina, kako u Srbiji tako i u Hrvatskoj, također imamo obvezu surađivati u poboljšanju kvalitete obrazovanja, istaknuo j ministare Šarčević. Ministar je istaknuo i da će digitalizacija udžbenika koja je predviđena novim zakonom riješiti problem nedostajućih niskotiražnih udžbenika, među kojima su i nedostajući udžbenici na jezicima nacionalnih manjina. Sljedeći korak je udžbenik za srednju školu i lektorat na Sveučilištu u Novom Sadu, dodala je ministrica Divjak.
Tijekom posjeta gimnaziji, delegacije su posjetile odjele na kojima su pohađali nastavu na srpskom i hrvatskom jeziku.
Gimnazija "Svetozar Marković" u kojoj se nastava odvija na srpskom, mađarskom i hrvatskom jeziku, predstavlja jednu od četiri škole sudionice projekta "Prekogranična interkulturalna suradnja obrazovnih institucija Republike Srbije i Republike Hrvatske".
Cilj projekta je ostvarivanje interkulturalne suradnje i povezivanje obrazovnih institucija iz Republike Srbije i Republike Hrvatske u području interetničkog i interkulturalnog dijaloga, konstruktivnog rješavanja sukoba i prevencije nasilja. Projekt se realizira u suradnji s Nansen dijalog centrom Osijek i Nansen dijalog centrom Srbija koji realiziraju obuke za škole sudionice projekta.
Zlatko Ifković