Dani hrvatske knjige i riječi u Subotici
„Dani Balinta Vujkova“ imaju istaknuto mjesto u sveukupnim hrvatskim književnim priredbama, kao dani hrvatske knjige i riječi. Riječ je o godišnjoj kulturnoj manifestaciji u Subotici s podnaslovom „Dani hrvatske knjige i riječi“, priredbi s više događaja, čiji je temeljni cilj očuvanje ikavice, narodnog govora bačkih Hrvata, prisjećanje na najistaknutijeg prikupljača pripovijedaka među Hrvatima u Vojvodini Balinta Vujkova i prikazivanje književnog stvaralaštva Hrvata u Vojvodini. Dane Balinta Vujkova-dane hrvatske knjige i riječi, pokrenula je Hrvatska čitaonica iz Subotice 2002. godine.
To je jedina kulturna manifestacija Hrvata u Vojvodini koja se održava svake godine, koja ima kontinuitet održavanja, ali njezina posebna važnost jest u činjenici susreta hrvatskih književnika, istraživača iz Vojvodine, a također i iz Hrvatske. U dosadašnjih šesnaest godina, održavali su se raznovrsne priredbe: od dječjih priredbi, predstavljanja knjiga, do kazališnih predstava, koncerata, književnih razgovora i redovitih stručnih savjetovanja.
Književna manifestacija-XVI. Dani Balinta Vujkova-dana hrvatske knjige i riječi, održala se od 19. do 21. listopada u Subotici. Manifestacija je počela programom za djecu pod nazivom „Narodna književnost u školi“, u četvrtak, 19. listopada, u dvorani HKC „Bunjevačko kolo“, te susretom osječke književnice Jasne Horvat s učenicima.
Lajči Perušiću, nagrada za životno djelo na području književnosti
Multimedijalna večer, održana je u petak, 20. listopada, u Velikoj vijećnici Gradske kuće, i bila je u znaku dodjela nagrada, Lajči Perušiću je dodjeljena nagrada za životno djelo na području književnosti „Balint Vujkov - dida“ za 2017. godinu, koju dodjeljuje Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata (ZKVH). Na Multimedijalnoj večeri dodjeljane su i još dvije nagrada Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Kalmanu Kuntiću nagrada „Emerik Pavić“ za najbolju knjigu u 2016. i Milovanu Mikoviću trijenalna nagrada „Antun Gustav Matoš“ za najbolju knjigu poezije 2014.-2016.
Lajčo Perušić je bački hrvatski književnik iz Vojvodine koji živi u Zagrebu. Rođen je u Subotici, 1945. Piše pjesme i pripovijetke.1994. godine objavljuje samostalnu zbirku pjesama, imenom: Brazde na licu, a 2011. godine zbirku pjesama, imenom: Iza lica. Uvršten je u Zbornik prinosa za povijest književnosti podunavskih Hrvata, imenom: Književnost Podunavskih Hrvata XX. stoljeća, 1996.godine (dr. Ante Sekulića), sudjeluje u književnim časopisima Klasju naših ravni, u Hrvatskoj riječi, Hrvatskom slovu, u Obzoru Večernjeg lista, Vijencu MH, Zovu Srijema, Antologiji suvremene duhovne lirike Hrvata u Vojvodini, imenom: Odsjaj ljubavi, u Antologiji Suvremena vojvođansko-hrvatska kratka priča, 2016. godine, u antologiji poezije nacionalnih manjina u Srbiji.. 2014. godine je objavio kulturnu povijest obiteljske loze Perušić "Tragovima predaka", 2017. godine je objavio zbirku kratkih priča, imenom: Vrijeme u pokretu.
Suosnivač je Društva vojvođanskih i podunavskih Hrvata u Zagrebu 1990. godine i Udruge za potporu bačkim Hrvatima 2002. godine u Zagrebu
Nagrada „Antun Gustav Matoš“ za knjigu „Prah obiteljske srebrnine“
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, u cilju pospješivanja aktualne književne produkcije među Hrvatima u Vojvodini, ustanovio je 2014. godine trijenalnu nagradu za najbolju knjigu poezije, koja nosi ime „Antun Gustav Matoš“. Za nagradu „Antun Gustav Matoš“, natječu se knjige pjesnika Hrvata iz Vojvodine, bez obzira na mjesto gdje žive, koje su objavljene na hrvatskom jeziku ili na nekom od njegovih dijalekata. Uzimaju se u obzir isključivo autorska poetska djela iz recentne književne produkcije, objavljena tijekom tri kalendarske godine koje prethode godini dodjele nagrade.
U uži izbor za nagradu „Antun Gustav Matoš“ povjerenstvo se odlučilo za 6 knjiga poezije autora Hrvata iz Vojvodine, koje su objavljene tijekom tri kalendarske godine 2014.-2016. Međunarodno Povjerenstvo za dodjelu nagrade „Antun Gustav Matoš“, donijelo odluku da je dobitnik nagrade Milovan Miković za knjigu „Prah obiteljske srebrnine“ u nakladi NIU „Hrvatska riječ“, Subotica, 2015.
Milovan Miković piše pjesme, pripovijetke, romanesknu prozu, kritike, romane, eseje, studije, rasprave te publicističke tekstove. Od 2004. je glavni urednik književnog časopisa Klasje naših ravni, a od rujna 2005. je i urednik Nakladničke djelatnosti Novinsko izdavačke ustanove „Hrvatska riječ“. Prve pjesme stvara i objelodanjuje 1965., a pjesničke, prozne tekstove i kritiku objavljuje u književnoj periodici od 1967. godine. Prvu knjigu, pjesničku zbirku Ispitivanje izdaje objavio je 1989. godine, i od tada do danas je, sveukupno s ponovljenim izdanjima, objavio 22 knjige. Piše i dijalektnu poeziju, na novoštokavskoj bačkoj bunjevačkoj ikavici. Od nje valja spomenuti poemu Avaške godine, čije je prvo izdanje tiskano u Rijeci 1991. Napisao je tri velike knjige eseja, studija, rasprava i kritika. Suradnik je Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, na projektu Hrvatske književne enciklopedije i Vojvođanske akademija nauka i umetnosti na projektu Enciklopedije Vojvodine. Za svoj književni rad dobio je Antušovu nagradu (1999.) i Nagradu Dr Ferenc Bodrogvári za knjigu iz 1999. Život i smrt u gradu (2000.) Nagrade za životno djelo na područj književnosti... Kao nakladnik i urednik objavio je preko 150 književnih djela, mahom u NIP Subotičke novine, NIU Hrvatska riječ i Katoličkom institutu za kulturu, povijest i duhovnost i dr. Član je Društva hrvatskih književnika i Društva književnika Vojvodine.
Nagradu „Emerik Pavić“ za 2016. godinu dobila je knjiga „Pravni fakultet u Subotici: 1920-1941.“
Nagrada Emerik Pavić se dodjeljuje za najbolju knjigu godine. Osnovao ju je Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. Dodjeljuje se jednom godišnje. Prvi put se dodijelila 2012. godine, a za najbolju knjigu iz 2011. godine. U natječaj za nagradu ulaze knjige na hrvatskome jeziku objavljene u Vojvodini, knjige o Hrvatima u Vojvodini koje su objavljene tijekom jedne kalendarske godine. Nagrada se dodjeljuje bez obzira na to je li iz područja književnosti, publicistike il iznanosti. U mjesnoj je povijesti Hrvata to bio franjevac Emerik Pavić, središnja osoba budimskog kulturnog kruga u XVIII. stoljeću.
Povjerenstvo, u sastavu Ljubica Vuković Dulić kao predsjednica te članovi Dario Španović i Željka Zelić, odlučilo je od 29 naslova u uži izbor za najbolju knjigu objavljenu tijekom 2016. godine Hrvata u Vojvodini uvrstiti njih deset.
Prema odluci povjerenstva, u uži izbor ušle su sljedeće knjige:
Rudić, Blaženka, „Povratak iskonu“, Katoličko društvo „Ivan Antunović“ i sestre dominikanke, Kongregacija svetih anđela čuvara, Subotica, 2016., 62 str. – naklada 500.
„U beskrajima zemlje i neba“: antologija pjesništva Hrvata u Vojvodini na prijelazu tisućljeća (urednik Tomislav Žigmanov), Hrvatska riječ, Subotica, 2016., 137 str. – naklada 500.
„Suvremena vojvođansko hrvatska priča“ (urednik Vladan Čutura), Hrvatska riječ, Subotica, 2016., 132 str. – naklada 500.
Mađer, Miroslav Slavko, „Izabrana djela: Izabrana proza II.“, Društvo hrvatskih književnika – Ogranak slavonsko baranjsko srijemski i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Zagreb Subotica, 2016., 597 str. – naklada 500.
„Misaona popudbina Tome Vereša: zbornik radova s međunarodnog filozofsko znanstvenog skupa: (14 - 16. prosinca 2012)“, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica, 2016., 239 str. – naklada 500.
Stantić, Ante, „Otajstvom Isusova djetinjstva do mistike: ulomci iz pisane riječi o. Gerarda Tome Stantića“, Karmelska izdanja, Katoličko društvo „Ivan Antunović“ i Vicepostulatura sl. Božjega o. Gerarda Tome Stantića, Subotica – Zagreb, 2016., 364 str. – naklada 1000.
Černelić, Milana, „Bunjevci – ishodišta, sudbine, identiteti“, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu Odsjek za etnologiju i kulturnu antropologiju, FF press, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Zagreb – Subotica, 2016., 264 str.
Šeremešić, Marija, „Bile riči: rječnik govora Monoštora: (vrijeme pedesetih godina prošloga stoljeća)“, Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Subotica, 2016., 119 str. – naklada 500.
„Urbani Šokci 10: Šokačko bunjevačko pamćenje vode“, priredile Helena Sablić Tomić, Vera Erl i Ružica Pšihistal, Šokačka grana Osijek i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, Osijek – Subotica, 2016., 345 str. – naklada 300.
Kuntić, Kalman, „Pravni fakultet u Subotici: 1920-1941.“, Hrvatsko akademsko društvo, Subotica, 2016., 120 str. – naklada 500.Povjerenstvo je dobilo na uvid i pregledalo 27 knjiga tiskanih na hrvatskom jeziku u 2013. godini, a odlučilo je da njih 10 uđe u uži izbor.
Prema odluci Povjerenstva, nagradu za najbolju knjigu „Emerik Pavić“ za 2016. godinu dobila je knjiga „Pravni fakultet u Subotici: 1920-1941.“, autora Kalmana Kuntića, u nakladi Hrvatskog akademskog društva iz Subotice.
Knjiška produkcija Hrvata u Vojvodini jedan je od dokaza i tragova postojanja Hrvata na prostorima Vojvodine. Nema dvojbe da su XVI. Dani Balinta Vujkova potvrdili da hrvatska kultura i književnosti u Vojvodini egzistira i da ima kontinuitet.
Zlatko Ifković
Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.