DSHV - institucija hrvatskog naroda u Vojvodini
Svjedočili smo kako su ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. sc. Miro Kovač i Ivica Dačić potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike Srbije na obilježavanju 26. obljetnice osnutka Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) poručili da su i Srbija i Hrvatska VrednovanjeU Hrvatskoj nije se na pravi način vrednovalo što su vojvođanski Hrvati ostali na svojim prostorima jer na taj način čuvaju njene rubne istočne granice, što sada s jedne i druge strane granice u većini žive Hrvati. Da jest ne bi se dvedeset i šest godina čekalo na odlučnije poteze iz matične domovine.spremne rješavati sva otvorena pitanja i na bilateralnoj razini. Tu poruku su odaslali sudjelujući u obilježavanju 26. obljetnice osnutka Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) kao izaslanici predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i premijera Republike Srbije Aleksandra Vučića; dvojica su ministara istaknula da se dva desetljeća nakon ratnih sukoba, obje zemlje trebaju okrenuti budućnosti, ali da na tom putu ne treba ostaviti neriješena pitanja iz prošlosti.
Tomislav Žigmanov, predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini i zastupnik u Narodnoj skupštini Republike Srbije, tada je ocijenio da je vrlo važna nazočnost visokih gostiju i uzvanika, te je rekao da to pojačava nadu da će Republika Srbija što prije ispuniti preuzete obveze koje se odnose na prava, položaj i status hrvatske nacionalne manjine te da će Hrvati postati u svemu ravnopravni građani Republike Srbije.
Sve ovo pokazuje da se u Hrvatskoj nije na pravi način vrednovalo što su vojvođanski Hrvati ostali na svojim prostorima jer na taj način čuvaju njene rubne istočne granice, što sada s jedne i druge strane granice u većini žive Hrvati. Da jest ne bi se dvedeset i šest godina čekalo na odlučnije poteze iz matične domovine.
Dan za historiju
Hrvati u Srbiji su sami pokazali odlučnost i očitovali se o svojoj budućnosti 15. srpnja 1990. godine, do kada nije postojala niti jedna institucija s hrvatskim predznakom. Pokazali su zadivljujući snagu i znanje u obrani svog indentiteta sve ovo vrijeme, jer nisu dopustili da njihova sudbina zavisi od odnosa dvaju država.
Taj 15. srpanj je bio „dan za historiju“, kako su govorili mnogi, i zapisan je zlatnim slovima u povijesti Hrvata. Dogodio se jedino zahvaljujući vojvođanskim Hrvatima. Subotica je po izgovorenim riječima tog dana bila najhrvatskiji grad na svijetu. Poslije puna pola stoljeća vojvođanski su se Hrvati, i pored svih iskušenja kroz koje su prolazili, okupili oko svoje političke stranke. Od osnutka do danas bilo je važno ostati i opstati.
Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) slavi 26. obljetnicu. Od osnutka do danas bilo je važno ostati i opstati. DSHV je odigrao najznačajniju ulogu u očuvanju identiteta Hrvata u Vojvodini. Da bi se na pravi način ocijenio osnutak i djelovanje DSHV-a moramo se malo vratiti u povijest i priznati činjenicu da do 15. srpnja 1990. godine u Vojvodini nije postojala niti jedna institucija s hrvatskim predznakom.
Raspadom Jugoslavije hrvatska zajednica u Vojvodini nalazi se na početcima jer je, po tko zna koji put JezikDo sredine dshvpedesetih godina prošlog stoljeća gotovo su sve prijeratne institucije i organizacije s hrvatskom nacionalnom odrednicom u Vojvodini nasilno prestale raditi. U školama je ukinuta nastava na hrvatskom jeziku.na ovim prostorima, prekinut je kontinuitet političkog i kulturnog djelovanja Hrvata. Do sredine pedesetih godina prošlog stoljeća gotovo su sve prijeratne institucije i organizacije s hrvatskom nacionalnom odrednicom u Vojvodini nasilno prestale raditi. U školama je ukinuta nastava na hrvatskom jeziku.
Za razlku od aktualnih političara koji misle da se povijest bilježi od njihovog izbora na funkciju, trebamo još jednom se podsjetiti da je u Subotici, 13. svibnja 1990. godine, utemeljen „Inicijativni odbor za osnivanje hrvatske političke organizacije“. Predsjednik Inicijativnog odbora je bio Julije Skenderović. U inicijativnom odboru su bili još i: Bela Tonković, Antun Skenderović, dr. Ljudevit Vojnić Tunić, Ivanka Skenderović, Bogoljub Kujundžić, Mate Dulić, Josip Gabrić, Antun Matarić, vlč. Marko Vukov, vlč. Marijan Đukić, Marko Dulić, Joso Anišić... Oni su utemeljili DSHV; izabrali su ime stranke, odredili povijesni hrvatski grb za znak stranke, izradili statut i program stranke i odredili dan osnivačke skupštine.
U nazočnosti oko četiri stotine osnivača iz cijele Vojvodine, u Subotici je, u amfiteatru Radničkog univerziteta, održana osnivačka skupština DSHV a. Trajala je oko četiri sata.
Neposredno nakon osnutka, u kolovozu iste godine, počelo je kao mjesečnik izlaziti glasilo stranke „Glas ravnice“. Nedugo zatim osnovana je i mladež DSHV-a.
Šireći napredne političke ideje i domoljublje, okupit će i dobiti potporu većine vojvođanskih Hrvata. Stranka se ovih dvadeset šest godina zalagala za postavljene ciljeve isključivo i jedino putem parlamentarne demokracije na svim razinama. Niti u jednom trenutku nije napustila demokratski, nenasilan način borbe za ostvarivanje prava hrvatske nacionalne zajednice. Tijekom ovih dvadeset šest godina vlasti nastojala onemogućiti djelovanje i razvoj DSHV a. Već poslije osnutka, 15. srpnja 1990. godine vođena je negativna medijska kampanja protiv vodstva DSHV a sa ciljem slabljenja utjecaja u hrvatskom narodu. Nije bilo mjesta od Subotice, Sombora, Bačke Palanke, Bača, Bezdana, Sonte, Vajske, Plavne, Sremske Mitrovice, Rume, Kukujevaca, Sota, Gibarca, Šida, Beške, Novog Sada, Beograda, Novog Slankamena, Sremske Kamenice, Petrovaradina, Surčina, Zemuna, Hrtkovaca... da za ovih dvadeset šest godine nije zabilježeno kršenje nekih ljudskih prava spram Hrvata.
Kada negativna kampanja nije dala očekivane rezultate jer je DSHV opstao na političkoj sceni pojavljivali su se Hrvati građanske provinijencije, članovi SPS a, JUL a, Reformske stranke Ante Markovića, Golubova Subotice, Lige socijaldemokrata Vojvodine, G 17+, Demokratske stranke, a sve sa ciljem razjedinjavanja hrvatskog korpusa.
I u takvim uvjetima djelovanja DSHV je napravio pravno uređenje statusa Hrvata i samouprave Hrvata, u okviru kulturne autonomije. Službeni zahtjev za kulturnom autonomijom Hrvata upućen je Skupštini Republike Srbije 31. svibnja 1991. godine, a Skupštini AP Vojvodine 22. lipnja 1993. godine. Na prijedlog DSHV a, 4. studenog 1993. godine u općinu Subotica je u službenu uporabu uveden hrvatski jezik.Inicirali su nastavu na hrvatskom jeziku u Subotici i okolnim mjestima na razini od osnovnoškolske do srednjoškolske nastave, a u Srijemu i Podunavlju sate hrvatskog jezika sa elementima nacionalne kulture.
Na prijedlog DSHVa Skupština AP Vojvodine je osnovala Novinsko-izdavačku ustanovu „Hrvatska riječ“ i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, koji se financiraju izvojvođanskog proračuna.
Intezivno su radili tijekom 90-tih godina prošlog stoljeća na internacionalizaciji hrvatskog pitanja na međunarodnom planu (učešće na Londonskoj Konferenciji) gdje uspjeh nije izostao. DSHV se također uključio i u rad Federalne unije europskih manjina i uspostavio suradnju sa Hrvatima diljem svijeta, uključivši se u rad Hrvatskog svjetskog kongresa.
Tri predsjednika DSHV
Ostat će zabilježeno da je DSHV u svojoj 26. godišnjoj povijesti imao tri predsjednika koji su obnašali funkcije pod različitim povijesnim i političkim uvjetima, te se to mora uzeti u obzir kada se vrednuju rezultati koje su postigli. Prvi predsjednik Bela Tonković je obnašao funkciju od osnutka do 2003., a PredsjedniciOstat će zabilježeno da je DSHV u svojoj 26. godišnjoj povijesti imao tri predsjednika koji su obnašali fukcije pod različitim povijesnim i političkim uvjetima, te se to mora uzeti u obzir kada se vrednuju rezultati koje su postigli. Prvi predsjednik Bela Tonković je obnašao funkciju od osnutka do 2003., a poslije njega je dipl. inga. Petra Kuntić bio na funkciji od 2003.-2015., 2015. izabran je i treći predsjednik publicist i ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov.poslije njega je dipl. inga. Petra Kuntić bio na funkciji od 2003.-2015., 2015. izabran je i treći predsjednik publicist i ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov.
U svojoj povijesti DSHV nikada nije bio bez svoje vijećničke grupe u Skupštini grada Subotice do izbora 2016., ali su izborni rezultati mogli biti i bolji.
No, mora se reći, da je tijekom postojanja i djelovanja bilo i krivih procjena, nesuglasica, nesporazuma i razlaza što je dovelo do formiranja još tri stranke od dotadašnjih članova DSHV a: Hrvatskog narodnog saveza, Hrvatske bunjevačko-šokačke stranke i Demokratske zajednice Hrvata.
U dvadesetšestogodišnjem djelovanju DSHV a bilo je i perioda kada je bilo manjka demokracije u stranci. Oni koji su imali drugačiji pogled na vođenje stranke bili su marginalizirani i isključeni iz života stranke. Modernizacija stranke se odvijala puževim koracima, a mladež je rijetko i premalo dobivala prigodu. Nikako ili preblago su reagirali kada su uvođeni simboli Bunjevaca u institucije i bunjevačkog govora u škole.
Smanjen politički utjecaj
Danas poslije stanke od dvije godine imaju zastupnika u Skupštini Srbije, ali je činjenica da više nisu politički čimbenik koji odlučuje u Subotici, Somboru, Srijemskoj Mitrovici zbog krive političke procjene u odabiru koalicijskog partnera. DSHV je od osnutka bio dio vlasti i imao svoje vijećničku grupu u Skupštini grada Subotice, a sada se moraju zadovoljiti time da Josipa Vojnić Tunić obnaša funkciju zamjenika predsjednika u vijećničkoj grupi „Za pristojnu Suboticu - Demokratska stranka, DSHV, LDP, Nova“, a u Somboru, Srijemskoj Mitrovici poslije ovih izbora ih isto tako nemaju, nitu su u vlasti, te im je smanjen politički utjecaj u gradovima i općinamau odnosu na prošle izbore 2012.. Ali DSHV je bio i ostao institucijom hrvatskog naroda.Utjecaj mu je uvijek bio u porastu kada su mu prioriteti bili ostvarivanja političkih prava i kulturne autonomije cijele zajednice na teritoriju Srbije.
Zlatko Ifković
Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.