Izbori u Srbiji

Danas su izborne teme u Srbiji kao i prije četiri godine kada su zajedno s republičkim izborima održani i izbori za Skupštinu AP Vojvodine i lokalni izbori što je donijelo za rezultat da su u njima preovladavale teme kao što su EU, suradnja s Rusijom, suradnja s Haaškim tribunalom..., a ne o položaju AP Vojvodine, o teškoj gospodarskoj situaciji, jedine promjene u odnosu na te izbore napravila je trećina zastupnika koji su mijenjali stranku, od jednog do pet puta. Ovogodišnje pokrajinske i republičke izbore razlikovat će činjenica da će stranka premijera Vučića - Srpska napredna stranka (SNS), kao vladajuća stranka u Republici, u Vojvodini nastupati s pozicije oporbe, dok će stranka vojvođanskog premijera Pajtića - Demokratska stranka (DS) i Čankova Liga socijaldemokrat (LSV), koje su oporbene na republičkom nivou, u pokrajini predstavljati stranke na vlasti.

Hrvati u Srbiji na izbore na svim razinama i kao i prija četiri godine neće izlaziti samostalno i objedinjeni i male su mogućnosti za formiranje Hrvatske izborne liste.

Neizvjesnost

Danas su izborne radnje unutar hrvatske zajednice u Srbiji sve više preslika izbora od prije četiri godine kada se umjesto da se razgovara o mogućnosti da se formira izborna Hrvatska lista, hrvatskim strankama u Srbiji je bilo važnije sudjelovanje na različitim izbornim listama, bez da su im bila zajamčena mjesta u parlamentu.

Dok su ostale nacionalne manjine sjele za pregovarački stol i započele koalicijske dogovore oko zajedničkog izlaska na izbore i pažnju usmjerile na izradu zajedničkog izbornog programa, Hrvati u Srbiji na izbore na svim razinama i kao i prije četiri godine neće izlaziti samostalno i objedinjeni i male su mogućnosti za formiranje Hrvatske izborne liste jer većina onih koji ih predstavljaju nisu svjesni odgovornosti koju nose za sudbinu svoga naroda.

Na ovim, travanjskim izborima vjerojatno će sudjelovati na četiri izborne liste, uz Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV), Demokratsku zajednicu Hrvata (DZH), i „Pokret vojvođanskih Hrvata“ iz Sombora i Hrvatski građanski savez iz Subotice (HGS), nove udruge građana koje namjeravaju izići na predstojeće lokalne, pokrajinske i republičke izbore u Srbiji.

Sudjelovanjem na izborima u više koalicija Hrvati u Srbiji mogu postići da imaju više zastupnike u parlamentima SudjelovanjeSudjelovanjem na izborima u više koalicija Hrvati u Srbiji mogu postići da imaju više zastupnike u parlamentima Vojvodine i Srbije i vijećnika u lokalnim skupštinana, ali pod uvjetom da im partneri na predstojećim izborima budu vladajuće stranke: Srpska napredna stranka (SNS) i Socijalistička partija Srbije, (SPS) što je malo vjerojatno, u hgskoaliciji u kojoj je nositelj oporbena Demokratska stranka (DS) je neizvjesnost u dobar izborni rezultat je velika, iz razloga što nemaju veću potporu u biračkom tijelu.Vojvodine i Srbije i vijećnika u lokalnim skupštinana, ali pod uvjetom da im partneri na predstojećim izborima budu vladajuće stranke: Srpska napredna stranka (SNS) i Socijalistička partija Srbije, (SPS) što je malo vjerojatno, u koaliciji u kojoj je nositelj oporbena Demokratska stranka (DS) je neizvjesnost u dobar izborni rezultat je velika, iz razloga što nemaju veću potporu u biračkom tijelu.

Predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov sa razlogom je reagirao na formiranje novih udruga, te da im je ciljslabljenje DSHV pred izbore i na twitteru je objavio „DSHV je svjestan da netko planski radi na stvaranju paralelno političke strukture. Taj projekt je osuđen na propast jer ga vode outsideri!, Kod Hrvata u Srbiji uvlači se laž kao način djelovanja. U takvim zajednicama budućnost nema perspektivu. Zato laž treba protjerati. HGS van!“.
Za Demokratski savez Hrvata u Vojvodini (DSHV) nema opravdanja što nije prije razgovora sa srbijanskom oporbom u svezi sudjelovanja na njihovim izbornim listama pokušao okupiti sve unutar hrvatske zajednice oko programa DSHV-a za „Budućnost, dosljednost, ravnopravnost“ i otpočeo razgovore oko formiranje zajedničke hrvatske izborne liste, na koju bi bile uključene sve stranke, institucije i udruge koje okupljaju hrvatski narod. Tako bi povećali svoj koaliciijski potencijal i poslali pripadnicima hrvatske zajednice da mogu zajedno i dijelom bi pokazali da imaju iskrene namjere da im je cilj budućnost Hrvata u Srbiji. Put za otvaranje dijaloga između pripadnika hrvatske zajednice o hrvatskim nacionalnim interesima nije otvoren.

„Pokret vojvođanskih Hrvata“

U Somboru je formiran „Pokret vojvođanskih Hrvata“, čiji je je predsjednik Mata Matarić, koji je bivši predsjednik somborske podružnice Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) i zastupnik ove stranke u Skupštini Vojvodine, a obnaša i dužnost predsjednika HKUD-a „Vladimir Nazor“ u Somboru. U ožujku prošle godine isključen je iz DSHVa zbog nepoštivanja odluka i politike stranke u Skupštini Vojvodine, ali je zadržao mandat u parlamentu i vrlo kritički govori o svojim bivšim stranačkim kolegama.

„Osnovni cilj formiranja je da pokrenemo većinu pripadnika hrvatske nacionalne zajednice u Vojvodini i Srbiji da uzmu aktivno učešće u političkom životu kako bi skupa utjecali na svoj status u Srbiji. Mišljenje osnivača je da bez integriranog odnosa s društvenom okolicom i sudjelovanja u tijelima vlasti, hrvatska zajednica ne može, a i nema pravo, očekivati od drugih političkih subjekata da joj to osiguraju, a da zajednica samo indolentno promatra i ‘mudro’ šuti“, objašnjava predsjednik Mata Matarić. Pokret već ima predstavnike u Skupštini Vojvodine i dva vijećnika u skupštini grada Sombora.

Hrvatski građanski savez iz Subotice

„Hrvatski građanski savez“ iz Subotice je tijekom prošlih mjeseci organizirao tribine na teme o stanju unutar hrvatske zajednice u Srbiji i pokrenuli su urede u Novom Sadu, Subotici, Beogradu i Somboru. Osnivači Hrvatskog građanskog saveza iz Subotice(HGS)su: Tomislav Stantić, Marinko Prćić, Ivana Vukov iz Subotice, Stanko Krstin iz Novog Sada, Vesna Zelenika iz Bezdana, Jeca Ilić, Ljiljana Crnić i Stipe Ercegović,Živko Grozdanić iz Beograda.

Demokratska zajednica Hrvata iz Subotice

Demokratska zajednica Hrvata iz Subotice je osnovana 25. lipnja 2007 i druga je politička stranka vojvođanskih DZHDemokratska zajednica Hrvata iz Subotice je osnovana 25. lipnja 2007 i druga je politička stranka vojvođanskih Hrvata. Demokratska zajednica Hrvata je 19. prosinca 2007. objavila Deklaraciju u kojoj su proglasili da su u "ravnopravni sa svim udrugama i institucijama koje imaju za cilj zastupanje interesa hrvatske zajednice", osporavajući trenutačni monopolski položaj u zastupanju interesa hrvatske zajednice u Srbiji.Hrvata. Demokratska zajednica Hrvata je 19. prosinca 2007. objavila Deklaraciju u kojoj su proglasili da su u "ravnopravni sa svim udrugama i institucijama koje imaju za cilj zastupanje interesa hrvatske zajednice", osporavajući trenutačni monopolski položaj u zastupanju interesa hrvatske zajednice u Srbiji.

Demokratska zajednica Hrvata (DZH), je od osnutka sudjelovala na izborima na svim razinama bez da su imali svog zastupnika u parlamentima. Demokratska zajednica Hrvata (DZH) je na proteklim republičkim izborima 2014. godine sudjelovala u koaliciji s bošnjačkom, mađarskom, slovačkom nacionalnom manjinom pod imenom „BDZ-MPSZ-DZH-MRM-MEP“.

Od republičkih izborima 2014. godine unutar Stranke je došlo do podjela i iz tog razloga su im bile smanjene stranačke aktivnosti.

Srbija treba ukloniti sve prepreke u obrazovanju i osigurati informiranje na hrvatskom jeziku

Europski povjerenik za regionalnu politiku Johannes Hahn odgovorio na pitanja zastupnika Andrej Plenković treba li Srbija ukloniti sve prepreke u obrazovanju na hrvatskom jeziku i zastupnice Marijane Petir Srbija da li mora osigurati medijske programe na hrvatskom jeziku.

Srbija treba ukloniti sve prepreke u obrazovanju na hrvatskom jeziku

Zastupnik Andrej Plenković uputio je 12. listopada 2015. godine pitanje Europskoj komisiji u vezi s obrazovanjem za hrvatsku nacionalnu manjinu u Srbiji, te kako Komisija može utjecati na Srbiju da osigura uključenost i puno sudjelovanje predstavnika pripadnika hrvatske nacionalne manjine u provođenju preporuka za provedbu Okvirne konvencije o zaštiti nacionalnih manjina, kako bi se zajamčila dostupnost udžbenika i uklonile prepreke u primjeni prava na obrazovanje na hrvatskom jeziku.

„Srbija je ratificirala Okvirnu konvenciju Vijeća Europe za zaštitu nacionalnih manjina i Europsku povelju o regionalnim ili manjinskim jezicima. U okviru priprema za otvaranje poglavlja 23. pravne stečevine (Pravosuđe i temeljna prava), Srbija se obvezala da će nacionalnim manjinama jamčiti ostvarenje prava, ponajprije donošenjem posebnog akcijskog plana. Zakonodavstvo o obrazovanju na manjinskim jezicima treba dosljedno provoditi na cijelom području Srbije. U postupku odobravanja udžbenika na manjinskim jezicima važeće zakonodavstvo pridaje važnu ulogu vijećima za nacionalne manjine. Zainteresirane strane, uključujući Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske i Ministarstvo obrazovanja Srbije, trebaju surađivati kako bi se za pripadnike hrvatske manjine uklonile sve prepreke u ostvarenju njihova prava na obrazovanje na hrvatskom jeziku. Europska komisija će u okviru pristupnih pregovora o poglavlju 23. i u skladu s preporukama uvrštenima u Treće mišljenje o Srbiji Savjetodavnog odbora za Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina, nastaviti pratiti provedbu obveza Srbije u pogledu obrazovanja na manjinskim jezicima.“

Srbija mora osigurati medijske programe na hrvatskom jeziku

Europski povjerenik za regionalnu politiku Johannes Hahn odgovorio je na pismo hrvatske zastupnice u Europskom parlamentu Marijane Petir koje mu je uputila vezano uz posljednji slučaj gašenja medija u Srbiji koji emitiraju program na hrvatskome jeziku, rekavši kako je Srbija dužna osigurati održivost medija na manjinskim jezicima.

Zastupnica Petir u svom je pismu povjereniku Hahnu skrenula pozornost na činjenicu da je samo nekoliko dana PetirPetir je podsjetila povjerenika Hahna kako se u Izvješću o napretku Srbije za 2014. godinu ističe da zakonski okvir za zaštitu manjina mora biti u potpunosti proveden, a to uključuje obrazovanje, korištenje materinskog jezika te pristup medijima i vjerskim obredima na jezicima nacionalnih manjina. Europska unija već je jednom upozorila Srbiju da se pri donošenju novih zakona o medijima mora uzeti u obzir očuvanje programa na manjinskim jezicima. Zbog svega navedenog zastupnica je pozvala Komisiju da donese konkretne mjere glede kršenja prava Hrvata u Vojvodini, posebice u kontekstu otvaranja pregovora između Srbije i Europske unije.uoči otvaranja prva dva poglavlja u pregovorima Srbije s Europskom unijom, ugašen Radio Subotica, jedina radio postaja koja je svakodnevno emitirala program na hrvatskom jeziku.

Gašenjem Radio Subotice, najslušanijeg i najstarijeg radija u Srbiji, Srbija je još jednom ozbiljno prekršila prava hrvatske nacionalne manjine, koja se prema međunarodnim ugovorima obvezala poštovati.

Zastupnica Petir je istaknula kako bi vlada Srbije trebala omogućiti medijski program na jezicima svih nacionalnih manjina, napominjući da Srbija ne bi smjela koristiti neuspjeli proces privatizacije kao izgovor da ne poštuje manjinska prava jer je upravo obveza države da osigura manjinama medijski program na njihovom jeziku.

Petir je podsjetila povjerenika Hahna kako se u Izvješću o napretku Srbije za 2014. godinu ističe da zakonski okvir za zaštitu manjina mora biti u potpunosti proveden, a to uključuje obrazovanje, korištenje materinskog jezika te pristup medijima i vjerskim obredima na jezicima nacionalnih manjina. Europska unija već je jednom upozorila Srbiju da se pri donošenju novih zakona o medijima mora uzeti u obzir očuvanje programa na manjinskim jezicima. Zbog svega navedenog zastupnica je pozvala Komisiju da donese konkretne mjere glede kršenja prava Hrvata u Vojvodini, posebice u kontekstu otvaranja pregovora između Srbije i Europske unije.

U svom odgovoru povjerenik Hahn zahvalio je zastupnici Petir što je skrenula pažnju na problem manjinskih medija u Srbiji te je naglasio kako Komisija pomno prati situaciju s medijima na jezicima nacionalnih manjina u toj zemlji. Povjerenik Hahn složio se sa zastupnicom Petir te jasno istaknuo da su srbijanske vlasti dužne osigurati financijsku potporu medijima koji emitiraju program na jezicima manjina te očuvati na lokalnoj razini emitiranje programa namijenjenih nacionalnim manjinama, što je u skladu s preporukama Savjetodavnog odbora za Okvirnu konvenciju za zaštitu nacionalnih manjina.

Povjerenik Hahn istaknuo je kako je proces privatizacije medija doista postavio određene izazove vezano uz omogućavanje emitiranja programa na jezicima manjina. U tom kontekstu podsjetio je da je Komisija u svom posljednjem izvješću o Srbiji naglasila potrebu i da srbijanski javni medijski servis RTS osigura dosljedan pristup informacijama na jezicima nacionalnih manjina, što bi također moglo pridonijeti očuvanju manjinskih prava u pristupu medijima i informacijama na njihovu jeziku, uz omogućavanje uvjeta koji će osigurati održivost lokalnihmanjinskih medija i medijskih programa namijenjenih nacionalnim manjinama.

Na kraju, povjerenik je dodao kako će prava manjina svakako biti tema nadolazećih krugova pregovora sa Srbijom.

Zlatko Ifković

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.