Hrvati u Srbiji

Praznik hrvatske zajednice u Srbiji, Dan izbora prvoga saziva Hrvatskog nacionalnog vijeća, obilježen je 11. prosinca u Subotici. Tom su prigodom uručena i priznanja zaslužnim članovima hrvatske zajednice za 2015. godinu. Hrvatsko nacionalno vijeće svake godine dodjeljuje priznanja za doprinos društvenim aktivnostima, u oblasti kulture i iz područja obrazovanja.

U odnosu na ranije dodjele priznanja zaslužnim članovima hrvatske zajednice broj hrvatskih medija u Srbiji koji se financiraju iz proračuna zbog privatizacije medija smanjen je, pred gašenjem je jedini preostali radijski program na hrvatskom jeziku na Radio Subotici. Nakon dva neuspjela kruga privatizacije Radio Subotice, Uredništvo na hrvatskom jeziku Radio Subotice je bez uposlenika, pošto su im isplaćene otpremnine. Podsjetimo, emitiranje programa na hrvatskom jeziku je na valovima Radio Subotice otpočelo 21. prosinca, 1998. godine.

Tom prigodom se oglasila i ministrica vanjskih i europskih poslova u tehničkoj Vladi Vesna Pusić izjavila da će medije na hrvatskom jeziku u Srbiji i njihovo financiranje na sebe morati preuzeti država jer je zaštita manjinskih prava jedan od glavnih uvjeta za pregovore o pristupanju Srbije Europskoj uniji. "Nadam se da ćemo to uspjeti bilateralno dogovoriti i prije nego li to pitanje dođe na dnevni red u pregovorima Srbije i EU-a o pridruživanju. To je nama u pristupu Europskoj uniji bio nezaobilazan uvjet, pa će biti i njima. Zaštita manjina je glavni kriterij pridruživanja, ali se nadam da ćemo to sa Srbijom dogovoriti i prije toga," rekla je Pusić gostujući u "Intervjuu tjedna" na Hrvatskom radiju. Odlazeća ministricaVesnu Pusić sudeći iz izjave sebe ne smatra odgovornim što tema medija nije bila na dnevnom redu bilaterarnih susreta dvaju država tijekom četiri godine njenog mandata, a od 2014. se znalo da će doći privatizacije medija u Srbiji. Tko je kriv?

Kako uvijek, tako i danas, reagiraju putem izjava i priopćenja većina institucija hrvatske zajednice u Srbiji, iz matične domovine, dužnosnici, a medijima u Hrvatskoj je tema položaj hrvatskih medija u Srbiji kada je kasno i na način da većina njih nisu informirani koliko ima hrvatskih medija u Srbiji i kako se finansiraju.

O sudbini tiskanih i elektronskih medija na hrvatskom jeziku u Srbiji koji se financiraju putem projekata ni riječi, iako je neizvjesna. A priznat ćete da ih sve možemo izbrojati na prste jedne ruke.

Dodijeljena priznanja zaslužnim članovima hrvatske zajednice u Srbiji, za 2015.

Neizvjesna sudbina medija na hrvatskom jeziku u Srbiji u drugi plan je stavila ovogodišnja dodijeljena godišnja priznanja Hrvatskog nacionalnog vijeća za koja nitko ne bi trebao imati primjedbe. Za doprinos u društvenim aktivnostima - priznanje "Ban Josip Jelačić" primio je Đorđe Subotić, za doprinos u području kulture, priznanje "Dr. Josip Andrić" primili su Josip Josa Jurca iz Rume i slikarica Cilika Dulić Kasiba iz Subotice, a priznanje iz područja obrazovanja "Pajo Kujundžić" dodijeljeno je dvjema obiteljima: Slavice i Franje Skenderovića iz Subotice i Jacinte i Zdenka Dulića iz Žednika.

Nagrada „Ban Josip Jelačić“ - Đorđu Subotiću

Dobitnik ovogodišnjeg priznanja za društveni rad u hrvatskoj zajednici „Ban Josip Jelačić“ na iznađenje nekih je Đorđe Subotić. Koji, iako nije pripadnik hrvatske nacionalne manjine je od početka 90-tih godina prošlog stoljeća davao potporu Hrvatima da ne napuštaju prostore na kojima su stoljećima živjeli. Osim što je nazočio skupovima tada jedine stranke sa hrvatskom nacionalnom odrednicom DSHV, javno je govorio o fizičkom maltretiranju i protjerivanju Hrvata iz Vojvodine. Poslije petolistopadskih promjena je kao predsjednik Odbora za informiranje Skupštine AP Vojvodine najzaslužniji je što je došlo do osnutka NIU „Hrvatska riječ“, koja se od 2003. finansira iz proračuna AP Vojvodine.

Nagrada "Dr. Josip Andrić"- Josipu Jurci i Ciliki Dulić Kasiba

Nagradu u području kulture, priznanje "Dr. Josip Andrić" primili su Josip Josa Jurca iz Rume i slikarica Cilika Dulić Kasiba iz Subotice.Josip Josa Jurca, je pripadnik prve generacije tamburaša iz vremena dirigenta Pere Matošića, umjetnički je rukovoditelj i dirigent VTO HKPD „Matija Gubec“ iz Rume koji djeluje u izuzetno teškim uvjetima.

Cilika Dulić, ud. Kasiba je je naivna umjetnica u tehnici slame i slikarica i ilustratorica dječjih slikovnica. Početkom 60-tih godina prošlog stoljeća uključila se u rad likovne kolonije u Tavankutu, a zatim u likovnu sekciju HKPD „Matija Gubec". Od 1992. godine postala je i članicom obnovljenog Likovnog odjela HKC „Bunjevačko kolo" Subotica. Izlagala je od 1962. godine na brojnim skupnim i autorskim izložbama koje su predstavljale slikarstvo naive i umjetnost u tehnici slame bačkih Hrvata.

Dr. Josip Andrić po kojem nazaslužniji pojedinci dobijaju priznanje iz oblasti kulture, u svom skladateljskom opusu ima 70 skladba za tambure, klavir i orkestar. Posebno je vrijedno spomenuti njegov rad svezi tamburaške glazbe, o kojoj je napisao nekoliko knjiga. Sakupljao je narodne pjesama bačkih Hrvata. Autor je prve bunjevačke opere, "Dužijance", premijerno izvedene 1953. u subotičkom Narodnom kazalištu. Opera Dužijanca jedina je opera s motivima iz života bunjevačkih Hrvata, a prvi je put izvedena prije pola stoljeća. Tadašnje Hrvatsko narodno kazalište u Subotici izvodilo ju je 18 puta. Na osnovu obnovljenih partitura Hrvatsko narodno kazalište iz Osijeka 1994. ponovno je izvelo Dužijancu u Osijeku, Baji i Subotici.

Nagradu iz područja obrazovanja "Pajo Kujundžić" dodijeljeno je dvjema obiteljima: Slavice i Franje Skenderovića iz Subotice i Jacinte i Zdenka Dulića iz Žednika čija su djeca pohađala nastavu na hrvatskom jeziku.

S, obzirom da su tijekom upisa djece na nastavu na hrvatskom mediji vršili negativnu promidžba i da su pojedinci prijetili roditeljima upisane djece, ove obitelji i sve obitelji čija djeca su pohađala i pohađaju nastavu na hrvatskom jeziku, su oni ti koji su zaslužni što je došlo do otvaranja prvih odjela na hrvatskom jeziku školske 2002./2003. i što i danas traju.

Svećenik Pajo Kujundžić, po kojem se dodjeljuje priznanje iz područja obrazovajna je kao mladi bogoslov još 1878. godine se upoznao s biskupom Ivanom Antunovićem-narodnim preporoditeljom bunjevačkih Hrvata. Tražio je uvođenje hrvatskog jezika u škole ističući da su Bunjevci Hrvati i da govore hrvatskim jezikom. Pajo Kujundžić je sve do svoje smrti, imao predvodničku ulogu među hrvatskim svećenstvom u Bačkoj. Pisao rasprave o ”bunjevačkom pitanju” kako pred kraj XIX. tako i početkom XX. stoljeća.

Ne bojte se!

Na dodjeli priznanja Hrvatskog nacionalnog vijeća Generalni konzul Republike Hrvatske u Subotici, Velimir Pleša odaslao je poruku hrvatskoj zajednici u Srbiji u duhu predstojećeg blagdana-Božića: „Ovaj od četiri praznika nalazimo u vremenu došašća, adventa, u ovo predbožićno vrijeme, u vrijeme slavlja blagdana Božića. A Božić je uz ostalo i blagdan prijateljstva. Božić je blagdan prijateljstva jer je Isus želio imati oko sebe prijatelje. Prvi prijatelji bili su mu betlehemski pastiri, a u njegovom životu prijatelji su mu bili svi oni koji su bili na rubu društva-bolesni, siromašni, slabi i grešni. K njima je on došao ih spasiti i povesti ih u dom svog nebeskog Oca. Danas je važno, radi ove prigode kojoj smo nazočni, naglasiti da je Božić blagdan prijateljstva, jer je Božja ljubav došla na ovaj svijet, a u ljubavi međusobno mogu biti samo pravi prijatelji. Vama, kao ljudima koji su u velikoj mjeri odgovorni za položaj hrvatske zajednice ovdje u Srbiji, neka božićna poruka-Ne bojte se, ispunja srce radošću, osvjetljujući putovanje ovom zemljom i davajući vam smisao traganja za srećom.“

Moramo biti pozitivni

Blagdani su prilika zahvaliti se na dosadašnjoj suradnji i najaviti kako se još više veselimo budućoj. U ovo vrijeme kada i nakon toliko godina od tog događaja obilježavamo i slavimo Isusovo rođenje ima naznaka da može doći do rođenja boljih odnosa unutar hrvatske zajednice u Srbiji. Na domjenku koji je Stranka priredila za Božić predsjednik DSHV Tomislav Žigmanov je pružio ruku suradnje: „Moramo biti pozitivni kako bi se zajedničko djelovalo prema budućnosti, prema ostvarenju dobra, onaj tko samo traži krivce, onaj koji nalazi samo mane kod drugih nije spreman zajedno sa drugima činiti korake naprijed. Mi to činimo na samo za nas, za članove i simpatizere DSHV, nego to moramo stalno osvješćavati za Hrvate u Vojvodini. I ne samo za naš narod već i za sve građane ove zemlje. Jer temeljni smisao politike je stvaranje uvjeta za dobar život svih onih koji žive na datom prostoru. DSHV kao stranka jedne nacionalne zajednice čiji su pipadnici u manjinskom položaju mora staviti akcenat, to jest prije svega se mora baviti položajem ovdašnji Hrvata da oni ostvare istinsku jednakost i ravnopravnost. Zato smo ovdje da se skupa sa vama odlučno zalažemo za dostojanstvo, jednakost, ravnopravnost Hrvata u Vojvodini. To je razlog zašto moramo usmjeravati pogled prema budućnosti. Ni nje nema bez susreta, bez prihvatanja drugog, zajedničkog rada sa drugim, stoga treba zanemarivati, sve ono što na tom putu smeta, te stoga zdušno prijanjati i u dobroj namjeri, složno raditi na ostvarenju navedenih ciljeva. Tim prije jer je pred nama godina izbora. DSHV mora prednjačiti u zalaganju za zajedništvo. Mi smo jedini koji djelujemo u području hrvatstva, ali se moramo izdvajati time da smo pozitivni, konstruktivni činitelj i da druge bez razloga ne okrivljujemo. Moramo biti svjesni da samo složno možemo ostvariti temeljne ciljeve.“

Sada kada je predsjednik Stranke koja ima najveći utjecaj među Hrvatima u Srbiji rekao da bez zajedničkog rada sa drugima se ne mogu ostvariti ciljevi Hrvata u Srbiji. Unutar hrvatske zajednice svi čimbenici moraju prihvati pruženu ruku i preuzeti odgovornosti da sve ne ostane na riječima. Sada treba da poduzmu konkretne korake kako bi došlo do rođenja dobrih odnosa unutar hrvatske zajednice, koji će se temeljiti na iskrenoj suradnji. Moraju ići naprijed, a ne unatrag u 2016.. Ne trebaju se bojati novih početaka.

U 2016. godini bi i izbor akademika Željka Reinera za novog predsjednika Sabora trebao dati poticaja Hrvatima u Srbiji, jer je kao potpredsjednik Hrvatskog sabora i izaslanik HDZ–a u povodu proslave četvrt stoljeća od osnutka DSHV–a, 10. srpnja 2015., u Velikoj vijećnici Gradske kuće u Subotici, pored ostalog pružio uvjerenja da će Hrvatska učiniti sve da stanje hrvatske zajednice u Srbiji bude bolje. Tada je istaknuo kako će Hrvatska tražiti jednaka prava kao što ih Srbi imaju u Hrvatskoj. “Inzistirat ćemo na dosljednoj provedbi međunarodnog ugovora o zaštiti nacionalnih manjina između Hrvatske i Srbije. Hrvati u Vojvodini moraju imati jednaka prava kao što ih imaju Srbi u Hrvatskoj.”, rekao je tada novi predsjednik Sabora Željko Reiner.

Zlatko Ifković

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.