Program prihvatljiv svim pripadnicima hrvatske zajednice u Srbiji?

Poslije tri mjeseca, izbori u Demokratskom saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) završeni su konstitutivnim sjednicama Predsjedništva i Vijeća. Osim što je izabran novi predsjednik DSHV-a, izabrana su u i nova četiri dopredsjenika Stranke: Antun Borovac, Andreja Španović, Željko Pakledinac i Ivan Ušumović.

DSHV–e je u godini kada je proslavio 25 godina od osnutka poslije Bele Tonkovića i dipl. inga. Petra Kuntića dobio trećeg predsjednika u svoj povijesti. Za novog predsjednika Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini tajnim je glasovanjem izabran kao jedini kandidat publicist i ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov. Izabran je oko ponoći između petka i subote 30. listopada 2015. godine u Subotici na izbornoj skupštini koja je trajala pet i pol sati. Nazočilo je 193 od 277 izaslanika, koji su izabrani na izbornim skupština 26 mjesnih organizacija. Za plan i program novog predsjednika DSHV–a, Tomislava Žigmanova je glasovalo 166 od 174 izaslanika koji su glasovali.

Za dostojanstvo i ravnopravnost Hrvata u Vojvodini/Srbiji

Predsjednik DSHV-a, Tomislav Žigmanov dobio je potporu 2/3 izaslanika XIII. redovite skupštine DSHV–a za plan i program svoga rada „Za dostojanstvo i ravnopravnost Hrvata u Vojvodini/Srbiji“ koji se temelji na načelima i programskim ciljevima o svijesti i odgovornosti predsjednika DSHV-a: „Svjestan sam odgovornosti predsjednika DSHV-a, a Ona proilazi iz činjenice da je DSHV-e od osnutka bio i do danas je ostao najvažniji stožer politički angažiranih Hrvata u Vojvodini te njihov najutjecajniji čimbenik. Riječ je o političkoj stranci kojoj se imaju zahvaliti brojna postignuća. I informiranje i obrazovanje na hrvatskom jeziku, kao i službena uporaba hrvatskog jezika. DSHV-e je politička stranka koja je prepoznavana kao kao integrativni, suradnički čimbenik s drugim institucijama i organizacijama Hrvata u Vojvodini. Zajednici koja očekuje istu vrstu aktivnosti ne samo od hrvatskih institucija i organizacija, nego i od pojedinaca, a osobito oni koji su pasivni promatrači ili malodušni za pitanja boljitka naroda kojim pripadaju. Stoga sam slobodan pozvati i njih-dođite učlanite se u DSHV-e kako bi smo bili zajedno. Ovaj poziv važi osobito za mlade-budućnost ne samo da pripada vama, već uveliko ovisi od vas.“

Najavio je da će biti i predsjednik kontinuiteta. „Prije svega, kontinuitet se ima odnositi na političku angažiranost za ŽigmanovU svom programu je istaknuo da će za ravnopravnost Hrvata u Vojvodini te da će rješavanje tog problema za njega biti veliki izazov „Nastavit ću se zalagati za pravo Hrvata na sudjelovanje u donošenju političkih odluka, što podrazumijeva institut zajamčenih mandata, za jednaku mogućnost sudjelovanja u javnom životu, prija svega problemi koji postoje u obrazovanju i zapošljavanju osobito u državnim institucijama i javnim ustanovama, kvaliteti života u naseljima gdje Hrvati žive.“dostojanstvo Hrvata u Vojvodini i političko djelovanje za njihovu ravnopravnost. A ostvarivanje takvih političkih ciljeva, do sada je, i nadalje će podrazumijevati isključivo demokratska sredstva i demokratske metode. Kada je riječ o dostojanstvu Hrvata u Vojvodini nastavit ću se dosljedno da ne trpimo akte diskriminacije, već da kao Hrvati u vlastitom dostojanstvu budemo tretirani kao i drugi građani Srbije. To je temeljni preduvjet za političku slobodu Hrvata u Vojvodini. Ne želimo imati vanjske prisile u vanjskom djelovanju od nositelja moći, već takve koji omogućavaju pozitivno samoodređenje građana hrvatske nacionalnosti u Srbiji. Ovo je aktualno ne samo kada je u pitanju bunjevačko pitanje. Hoćemo jednostavno biti građani Srbije jadnaki u priznanju sa svima drugima.

To vrijedi kako na nacionalnoj razini, tako i na regionalnoj i u svim lokalnim zajednicama u kojima Hrvati žive. Posebno ću inzistirati da se to ostvari u sredinama u kojima je bilo etnički motiviranog nasilja i etničkog čišćenja 1990-tih, što mora imati za posljedicu memoriranje hrvatskih žrtava iz tog razdoblja.

U svom programu je istaknuo da će za ravnopravnost Hrvata u Vojvodini te da će rješavanje tog problema za njega biti veliki izazov „Nastavit ću se zalagati za pravo Hrvata na sudjelovanje u donošenju političkih odluka, što podrazumijeva institut zajamčenih mandata, za jednaku mogućnost sudjelovanja u javnom životu, prija svega problemi koji postoje u obrazovanju i zapošljavanju osobito u državnim institucijama i javnim ustanovama, kvaliteti života u naseljima gdje Hrvati žive.“

Posebno će insistirati na postizanju jednakosti sa drugim sličnim manjinskim zajednicama i naveo je primjer da u Subotici postoje tri kazališta na mađarskom, a niti jedno na hrvatskom „Hoćemo isto vrijeme za televizijske i radijske programe, hoćemo istu količinu sredstava iz republičkog, pokrajinskog i proračuna lokalnih samouprava za rad hrvatskih institucija i organizacija. Hoćemo da država osigura udžbenike na hrvatskom, hoćemo katedru za hrvatski jezik i književnost. Svaka druga rješenja bit će diskriminacija Hrvata u Vojvodini.

Posebnu pozornost u ostvarivanju navedenih programskih ciljeva će biti kroz iskrenu suradnju s onima Hrvatima SuradnjaTomislav Žigmanov je poručio da mora postojati saradnja i s političkim strankama na izborima u Srbiji, ali da će biti moguća jedino sa onima koji su spremni ispuniti legitimne ciljeve “Priznati Hrvate u punom dostojanstvu i osigurati im ravnopravan status”.koji su svoj zavičaj morali napustiti, hrvatskim kulturnim udrugama, Hrvatskim nacionalnim vijećem. Isto tako da je potrebno uspostavljanja suradnje sa Katoličkom crkvom i njezinim hrvatski klerom.“

Tomislav Žigmanov je poručio da mora postojati saradnja i s političkim strankama na izborima u Srbiji, ali da će biti moguća jedino sa onima koji su spremni ispuniti legitimne ciljeve “Priznati Hrvate u punom dostojanstvu i osigurati im ravnopravan status”.

Na ovoj izbornoj skupštini tajnim glasovanjem izabrana su tijela DSHV–a, i to: 11 članova Vijeća, 5 članova i 5 zamjenika članova Nadzornog odbora, te 5 članova Statutarnog povjerenstva i 2 zamjenika. U predsjedništvo DSHV–a tajnim glasovanjem izabrani su: Grgo Horvacki, Ivan Ušumović (Podružnica Subotica), Zoran Čota (Podružnica Sombor), Andrija Ađin (Podružnica Južno Podunavlje), Damir Pismestrović (Podružnica Srijem). Konstatirani su mandati članova Predsjedništva koje je predložio predsjednik DSHV–a: Ankici Jukić Mandić, Snježani Periškić, Renati Kuruc, Klari Dulić, Vladislavu Horvackom, i predsjednicima četiri podružnice DSHV–a, Mladaži i Foruma žena DSHV-a koji po funkciji izravno ulaze u predsjedništvo Stranke.

Novi tim

Da bio ostvario svoje programske ciljeva predsjednik DSHV-a Tomislav Žigmanov isticao je da će formirati svoj tim koji će timski raditi.

Taj novi tim predsjednika Žigmanova će osim što će morati zaustaviti negativno financijsko poslovanje koje je bilo u zadnje dvije godine, trebaće raditi i na unutarnjoj organiziciji Stranke. Iako su formirane dvadeset šest mjesnih organizacija DSHV-a, danas nemaju formirane u mjestima gdje su djelovale mjesne organizacije DSHV ili u mjestima gdje živi veći broj pripadnika hrvatske zajednice. Tako naprimjer nisu formirane mjesne organizacije u Subotici: na Ljutovu, Bajmaku, Bajnatu..., Somboru: Lemešu, Bezdanu, Beregu...ili u Srijemu: Petrovardinu, Rumi, Nikincima...

U odnosu na predhodne izbore došlo je do promjena i čelnih ljudi četiriju Podružnica DSHV-a, koje su započele prije osam mjeseci izborom Antuna Borovca za predsjednika Podružnice Sombor, te završene izborom Andreja Španović za Podružnicu Srijem, Željka Pakledinca za Podružnicu Južno Podunavlje i Vesne Prćić za Podružnicu Subotica, koja je funkciju stavila u mirovanje. A u narednom periodu možemo očekivati da će doći i do promjene prigodom izbora zamjenika predsjednika DSHV i petog dopredsjednika koji su do sada bili iz Podružnica Subotice. Tako da će u DSHV–eu čelne funkcija obnašati novi ljudi.

U odnosu na predhodno Predsjedništvo DSHV novi članovi predsjedništva su: Grgo Horvacki, Ivan Ušumović, Klara Dulić, Vladislav Horvacki, Antun Borovac, Andrej Španović, dok je Zoranu Čoti, Andriji Ađinu, Ankici Jukić Mandić, Snježani Periškić, Renati Kuruc, i Mladenu Petrešu drugi mandat, a Željko Pakledinc i Damir Pismestrović su bili član Vijeća Stranke.

Većina članova Vijeća DSHV–a, najvišeg tijela upravljanja u Stranki koje broji 37 članova su i u predhodnom sazivu obnašali te funkcije.

12 godina Petra Kuntića

Tako je poslije 12 godina DSHV-e izabrao novog trećeg predsjednika, jer je dotadašnji predsjednik dipl. ing. Petar Kuntić na tu funkciju izabran nakon smjene prvog predsjednika DSHV-a Bele Tonkovića 2003. godine kada je izabran za privremenog predsjednika stranke, a zapredsjednika 2004.

Za vrijeme dvanaestogodišnjeg obnašanja funkcijepredsjednika DSHV-a Petra Kuntića bilo je i perioda kada je bilo manjka demokracije u stranci. Oni koji su imali drugačiji pogled na vođenje stranke bili su marginalizirani i isključeni iz života stranke. Što je dovelo do formiranja još dvije stranke od dotadašnjih članova DSHV-a: Hrvatske bunjevačko-šokačke stranke i Demokratske zajednice Hrvata. Modernizacija stranke se odvijala puževim koracima, a mladež je rijetko i premalo dobivala prigodu. Nikako ili preblago se reagirali kada su uvođeni simboli Bunjevaca ne-Hrvata u institucije i bunjevačkog govora u škole.

Na izborima 2007. izabran je za zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srbije i bio je sedam godina zastupnik. Za vrijeme svojih mandata nije podnio zahtjev u Skuštini Srbije za izborni model kojim bi se formirala posebna izborna jedinica za Hrvate u Republici Srbiji kako bi na taj način stvarno, pravedno i punopravno Hrvati sudjelovali u donošenju političkih odluka. DSHV je imao svoje vijećničke grupe u Skupštini grada Subotice, Sombora, Srijemske Mitrovice, ali su izborni rezultati mogli biti i bolji. Osnovani su podružnice i uredi DSHV-a u Somboru, Južnom Podunavlju i Srijemu. U posjet DSHV-u dolazli su najviši dužnosnici: predsjednik Republike Hrvatske Stipe Mesić bio je na obilježavanju 15. obljetnice sa predsjednikom Tadićom 2005., Hrvatski premijer Ivo Sanader 2006., predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić 2009., predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović nazočio obilježavanju 20. obljetnice sa predsjednikom Tadićom 2010., a sadašnja predsjednica Kolinde Grabar-Kitarović bila je u posjetu 2014..

Program prihvatljiv svim pripadnicima hrvatske zajednice?

Predsjednik DSHV-a, Tomislav Žigmanov dobio je potporu 2/3 izaslanika XIII. redovite skupštine DSHV–a za plan i program svoga rada „Za dostojanstvo i ravnopravnost Hrvata u Vojvodini/Srbiji“. Svjestan da postoje nesuglasice PotporaSada mu preostaje da dobije potporu i ostalih pripadnika hrvatske zajednice koji nisu članovi DSHV–a, ako zaista želi da se ostvari zajedničko djelovanje Hrvata u Srbiji. Za to postoji osnova, jer je isticao je da će se u ostvarivanju svog programa služiti isključivo demokratskim sredstvima.unutar zajednice, najavio je da će otvoriti prostor za dijalog sa Crkvom, ostvariti suradnju sa kulturno umjetničkim društvima, uspostaviti suradnju sa gospodarstvenicima i poljoprivrednicima. Uvijek je isticao je da je potrebno stvoriti klimu da je svatko onaj tko želi doprinjeti boljitku zajednice dobro je došao. Da li će DSHV sa novim predsjednikom stvoriti takvu klimu i odlučnije raditi na formiranju Hrvatske izborne liste vrijeme će pokazati.

Sada mu preostaje da dobije potporu i ostalih pripadnika hrvatske zajednice koji nisu članovi DSHV–a, ako zaista želi da se ostvari zajedničko djelovanje Hrvata u Srbiji. Za to postoji osnova, jer je isticao je da će se u ostvarivanju svog programa služiti isključivo demokratskim sredstvima.

Njegov program koji se temelji za ravnopravnosti Hrvata u Vojvodini i ostvarivanju političkih prava na svim razinama, što podrazumijeva institut zagarantirani mandata, za jednaku mogućnost sudjelovanja u javnom životu, zapošljavanju pripadnika hrvatske zajednice osobito u državnim institucijama i javnim ustanovama, te kvaliteti života u naseljima gdje Hrvati žive, trebao bi biti prihvatljiv svim pripadnicima zajednice. Kao i vječito pitanje s kime sklapati koalicije, jer je predsjednik Žigmanov poručio da će biti to moguća jedino sa onima političkim strankama koji su spremni ispuniti legitimne ciljeve i koje će “Priznati Hrvate u punom dostojanstvu i osigurati im ravnopravan status.“

Put za otvaranje dijaloga između pripadnika hrvatske zajednice u Srbiji o hrvatskim nacionalnim interesima je otvoren, ali do suradnje se nemože stići samo rječima.

Zlatko Ifković

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.