Otvoren Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata

Svetkovina Sv. Josipa tradicionalno se prema katoličkom kalendaru slavi 19. ožujka. Za hrvatski narod ovo nije obilježavanje svetkovine još jednog sveca, već je ovo obilježavanje svetkovine sveca koji je i službeni zaštitnik hrvatskoga naroda. To se posebno odnosi na hrvatski narod u Srbiji koji vrlo često i nije imao drugog zaštitnika, osim Sv. Josipa, od mađarskih i srbijanskih vlasti.

Ponosni na Hrvate u Srbiji

Odlukom Hrvatskog nacionalnog vijeća Republike Srbije blagdan sv. Josipa, jedan je od četiriju praznika hrvatske zajednice u Republici Srbiji. Obilježen je u Tavankutu, Svetom misom koja je služena u tavankutskoj crkvi Srca Isusova, nakon čega je u Galeriji Prve kolonije naive u tehnici slame priređen domjenak.

Predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Daria Krstičević. obraćajući se nazočnima na obilježavanju blagdana rekla je da Hrvatska nema namjeru zapostaviti svoje sunarodnjake u iseljeništvu, i da najveću pozornost imaju Hrvati u Srbiji i Bosni Hercegovini, kojima je najteže.

"U našem radu posebnu pozornost posvećujemo programima i projektima hrvatskih manjina u 12 država, među kojima značajno mjesto zauzimate vi, pripadnici hrvatske manjine u Srbiji. U protekle gotovo tri godine zajednički smo uradili više od 80 projekata koji sasvim sigurno pridonose očuvanju hrvatske kulture i identiteta, ovdje među vama Hrvatima u Srbiji. Cijenimo vaše aktivnosti i jako se ponosimo vama, pripadnicima hrvatske zajednice u Srbiji i želim vam svima čestitatiti blagdan Sv. Josipa koji je odlukom Hrvatskog sabora iz 1687. godine, proglašen zaštitnikom hrvatskog naroda", istakla je predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Daria Krstičević.

Nastavljaju se podjela unutar hrvatske zajednice u Srbiji

Na obilježavanju blagdana hrvatske zajednice nazočili su osim subotičkih Hrvata i iz Srijema, Podunavlja, dužnosnici i vijećnici Hrvatskog nacionalnog vijeća, osim vijećnika sa liste „Zajednička lista hrvatskih udruga – dr. Tomislav Stantić", kojima je bio važniji posjet Srpskom nacionalnom vijeću i njihovom predsjedniku Miloradu Pupovcu, od proslave blagdana hrvatske zajednice i otvorenje novih prostorija Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata.Vjerojatno su se morali temaljito pripremiti za posjet Srpskom nacionalnom vijeću. Ali iznenađuje činjenica da Srpsko nacionalno vijeće prima u posjet vijećnike Hrvatskog nacionalnog vijeća, a ne izaslanstvo Hrvatskog nacionalnog vijeća iz Srbije.

„Zajednička lista hrvatskih udruga - dr. Tomislav Stantić u novom sazivu Hrvatskog nacionalnog vijeća ima 8 od 29 vijećnika. Od konstitutivne sjednice Hrvatskog nacionalnog vijeća kada su je napustili i nakon nje uputili žalbu Ministarstvu za upravu i lokalnu samoupravu, nazočili su na skupovima Bunjevaca - neHrvata, a dali su i potporu gradonačelniku Subotice Jenő Maglaiu kada je zabranio Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata korištenje gradskih prostora, pa se može zaključiti da se nastavljaju podjela unutar hrvatske zajednice u Srbiji.

Osim što vijećnici sa liste „Zajednička lista hrvatskih udruga - dr. Tomislav Stantić nisu nazočili na obilježavanju blagdana hrvatske zajednice, nitko od srbijanskih tijela vlasti nije bio na proslavi blagdana hrvatske zajednice. To je samo pokazatelj da nemaju isti odnos prema Hrvatima u Srbiji, kao prema Bunjevcima - neHrvatima, jer predsjednik Srbije Tomislav Nikolić ili nazoči proslavama Bunjevačkog nacionalnog savjeta ili šalje svog izaslanika.

Službeno otvorenje novih prostorija Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata

Službeno otvorenje novih poslovnih prostorija Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata priređeno je u četvrtak, 19. ožujka, na blagdan sv. Josipa, uz nazočnost predstojnice Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Darie Krstičević, potpredsjednika Vlade Autonomne Pokrajine Vojvodine i pokrajinskog tajnika za kulturu i javno informiranje Slaviše Grujića, te dužnosnika hrvatskih institucija, organizacija, i svećenstva.

Hrvatsko nacionalno vijeće je kupilo prostorije Zavodu za kulturu vojvođanskih Hrvata sredstvima Grada Zagreba i Vlade Republike Hrvatske, posredstvom Državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, u visini od 60.000 eura, dok je Pokrajinsko tajništvo za kulturu i javno informiranje osiguralo sredstva u visini od 24.000 eura.

Predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Daria Krstičević. obraćajući se nazočnima rekla je da Hrvatska nema namjeru zapostaviti svoje sunarodnjake u iseljeništvu, te je čestitala svim sudionicima ovoga vrijednog projekta: Jedan od vrlo važnih projekata je i rješavanje prostora Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata. Posebno je lijepo što je taj prostor kupljen sredstvima Vlade Republike Hrvatske putem Državnog ureda i Grada Zagreba, a preuređen sredstvima pokrajinske Vlade. To je primjer koji bi morali stalno slijediti: "Cijenimo vaše aktivnosti i jako se ponosimo vama. Danas sam iznimno ponosna što smo u ovako kratkom roku učinili ovako važnu stvar. Posebno smatram važnim, što je to rađeno kao projekt dvije države. Vjerujem da će se takvi projekti nastaviti jer to dodatno jača položaj kako Hrvata u Srbiji, tako i Srba u Hrvatskoj."

Predsjednik HNV–a dr. Slaven Bačić istaknuo je zadovoljstvo što je useljavanje Zavoda u vlastite prostorije ostvareno uz zajednički rad više subjekata.

"Drago mi je da su ove naše dvije manjinske institucije sada prostorno objedinjene. Naš posao na uređenju prostora nije gotov, jer će Uprava za izgradnju Grada Subotice urediti vanjski nogostup i parking, a mi ćemo tijekom godine urediti dvorišni dio uklanjanjem ograde."

Nije problem biti dobronamjeran i željeti suradnju s kvalitetnom institucijom kao što je Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata, istakao je potpredsjednik pokrajinske vlade i tajnik za kulturu i javno informiranje Slaviša Grujić: "Samo malo dalje odavde, žive Slovaci, Rumunji, Rusini, Mađari... preko Dunava Hrvati i ta rijeka nas ne razdvaja, već suprotno ona je most, ona nas spaja i povezuje. Hrvatska je već dvije godine članica Europske unije, ali je tamo bez nas i nadam se da ćemo se i mi pridružiti toj velikoj zajednici. Prošli smo ranije kroz krš koji je prethodio ovim prostorijama. Vi ste mi objašnjavali kako izgleda i što će biti i kako bi trebalo. I evo vidimo, tako i jest. Samo još ljepše. Upravo ovako jedan dobar objekt prema vama i odgovara. Ovakav objekt je nešto što hrvatska zajednica apsolutno zaslužuje."

Ravnatelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov je ovom prigodom rekao: "Ovo je prvi puta u povijesti da se kapitalne stvari, kada su u pitanju potrebe hrvatske zajednice rješavaju zajedničkim sudjelovanjem. Mislim da to može biti dobar temelj za nastavak suradnje. Hrvatska zajednica još uvijek ima brojne potrebe u rješavanju pojedinih problema. Vjerujemo da ovaj primjer može biti dalje očitovan na drugim mjestima. Tim prije jer srpska zajednica u Hrvatskoj ima i više nego brojna ovakva iskustva gdje su sredstva Hrvatske i Srbije bila rabljena za rješavanje njihovih problema".

Ostaje činjenica da Republika Srbija nije osigurala prostorije za rad Hrvatskog nacionalnog vijeća i Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata već da ih je Republika Hrvatska kupila, a da nije, vjerojatno bi ih uzimale u najam kao do sada.

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata

Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata je prva profesionalna ustanova u kulturi vojvođanskih Hrvata osnovana Odlukom Skupštine AP Vojvodine od 10. ožujka 2008. godine i Odlukom Hrvatskog nacionalnog vijeća od 29. ožujka 2008. godine, radi očuvanja, unapređenja i razvoja kulture hrvatske manjinske zajednice u Vojvodini.

Temeljna zadaća Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata je: rad na znanstvenim, stručnim, razvojnim i primijenjenim istraživanjima u području kulture, umjetnosti i znanosti vojvođanskih Hrvata, zatim rad u području bibliografije i arhivistike, menadžmentu i edukaciji u kulturi i, na kraju, u poticanju, organiziranju i priređivanju kulturne produkcije hrvatske manjinske zajednice u Vojvodini.

Zlatko Ifković

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.