Hrvatsko-srbijanski odnosi i Vesna Pusić

Poštovani čitatelji, ako niste znali odnosi Hrvatske i Srbije su vrlo dobri i na jednoj novoj razini. Do te spoznaje je došla ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, a to saznanje je podijelila s pučanstvom poslije susreta sa srbijanskim ministrom vanjskih poslova Ivicom Dačićem. Priopćila nam je i da je udahnut novi život u suradnji koju su dvije zemlje započele prije dvije godine.

"Naša je ocjena da su odnosi vrlo dobri i na jednoj novoj razini (...) mi smo danas obnovili, ili udahnuli novi život suradnji koju smo započeli prije dvije godine", izjavila je šefica hrvatske diplomacije i istaknula da bez obzira na postojeće probleme i otvorene teme koje postoje, između Srbije i Hrvatske u svakom trenutku postoji komunikacija i može se razgovarati o bilo kojem problemu, što je preduvjet za njihovo rješavanje. Ministar Ivica Dačić je potvrdio da je unaprijeđenje odnosa između dvije zemlje od prioritetne važnosti za srbijansku Vladu i izrazio spremnost Srbije za "konstruktivni politički dijalog".

Poslije susreta dvaju ministara, Veljko Marić osuđen u Srbiji za ratne zločine i dalje je utamničen. Sudbina nestalih OdnosiPoslije susreta dvaju ministara, Veljko Marić osuđen u Srbiji za ratne zločine i dalje je utamničen. Sudbina nestalih mora pričekati da se popisi nestalih, koji se sada razlikuju, ujednače u skladu s međunarodnim kriterijima. Dvije države će se ponovno naći pred sucima u Den Haagu, ali ovoga puta zbog arbitraže zbog spora oko granice. Hrvati u Srbiji su bez političkih prava, a za obrazovanja na hrvatskom jeziku nije riješeno financiranje udžbenika.mora pričekati da se popisi nestalih, koji se sada razlikuju, ujednače u skladu s međunarodnim kriterijima. Dvije države će se ponovno naći pred sucima u Den Haagu, ali ovoga puta zbog arbitraže zbog spora oko granice. Hrvati u Srbiji su bez političkih prava, a za obrazovanja na hrvatskom jeziku nije riješeno financiranje udžbenika.

Srbija i Hrvatska mogle bi se ponovno naći pred sucima u Den Haagu

Jedno od otvorenih pitanja između dviju država je i pitanje granice. Srbija i Hrvatska su osnovale međudržavno povjerenstvo za iscrtavanje granične crte, a od 2003. do 2010. godine nije održan nijedan sastanak, niti je napredak postignut u četiri kruga nastavka dijaloga od 2011. godine.

Sporna granična crta između Republike Srbije i Republike Hrvatske je u dužini od 145 kilometara rijekom Dunav. Srbija inzistira na odluci iz 1945. po kojoj bi razmeđe išlo sredinom rijeke od mađarske granice do Iloka, dok to Hrvatska osporava jer je Dunav u međuvremenu meandrirao i promijenio tok pa je dio hrvatske zemlje sada u Srbiji. Hrvatska osporava skoro polovicu granice na Dunavu i traži oko 10.000 hektara zemlje, pozivajući se na austrougarske katastarske knjige, dok Srbija polaže pravo na oko 3.000 hektara na desnoj strani Dunava. Ukoliko bi međa bila povučena kopnenim dijelom, po katastarskom načelu, a ne srednjim tokom rijeke Dunav, dijelovi općina Apatin, Sombor i Bačka Palanka mogle bi pripasti Hrvatskoj.

"Zagreb će tražiti da se spor oko granica, koji traje već 13 godina, riješi međunarodnom arbitražom", rekla je u intervju Vesna Pusić beogradskim "Večernje novosti" prije susreta sa Ivicom Dačićem, u kojem je i rekla kako "ne treba više imati iluzija da je moguće postići dogovor".

Prema tumačenju pofesora međunarodnog prava dr. Tibora Varadija, dvije bi države pitanje granice mogle rješavati kod dva međunarodna suda, nadležna za ovakva pitanja, i to oba u Haagu, pred Međunarodnim sudom pravde i Stalnim arbitražnim sudom.

"Očigledno je da će teško doći do dogovora izravnim pregovorima dviju strana, jer je mnogo spornih točaka. Ukoliko bi se za ovo sporno pitanje potražila međunarodna arbitraža, obje bi zemlje morale poštovati donesenu odluku. Ali, pitanje granica ne može pred sudovima pokrenuti samo jedna strana, već se obje moraju suglasiti oko međunarodne arbitraže", tumači ovaj stručnjak za međunarodno pravo.

Hrvati u Srbiji nezadovoljni što su isključeni iz dijaloga Zagreba i Beograda

Pripadnici hrvatske manjine u Srbiji pozdravili su dolazak srbijanskog ministra vanjskih poslova Ivice Dačića u Zagreb, ali su razočarani što ni ovoga puta nisu bili uključeni u razgovore dvaju ministara. Niti ih je kontaktiralo ministarstvo vanjskih poslova Srbije a ni matične Hrvatske. Za Hrvate u Srbiji je to više nego ponižavajuće, jer su se nadali da će poslije više apela biti uključeni u razgovore o njihovom položaju i ostvarivanja prava po međudržavnom Sporazumu.

Hrvati u Srbiji su u susretu srbijanskog ministra vanjskih poslova Ivice Dačića i ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić vidjeli prigodu da se odrede rokovi u rješavanju otvorenih pitanjim a svezi političkih prava i obrazovanjana hrvatskom jeziku. Poznato je kako Hrvati u Srbiji ne ostvaruju pravo na zastupnike u državnom, pokrajinskom, gradskim i općinskim parlamentima, a u narednom periodu slijede lokalni izbori.

Ostaje i dalje neriješeno pitanje osiguravanja udžbenika za učenike nastave na hrvatskom jeziku u Srbiji. Da podsjetim, da država Srbija iz proračuna ne financira izradu prijevoda i tiskanja udžbenika za nastavu na hrvatskom jeziku kao što to radi Hrvatska za tamošnju srpsku manjinu.

Nažalost, zavrijeme mandata ministrice vanjskih i europskih poslova Vesne Pusić nije došlo do promjene položaja hrvatske manjine u Srbiji. Osta će zabilježeno da se u svakom segmetu pogoršao, a da nijedno od otvorenih pitanja između dviju država nije rješeno. I da je sa srbijanskim ministrima vanjskih poslova vodila "konstruktivni politički dijalog".

Zlatko Ifković

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.