O položaju Hrvata u Srbiji

Hrvatska kao država vrlo malo koristi instrumente koji su joj na raspolaganju radi zaštite prava Hrvata u Srbiji unatoč sporazumu o zaštiti prava hrvatske manjine u Srbiji koji je na snazi već deset PoložajHrvati u Srbiji nemaju politička prava, nisu primjereno zastupljeni u državnim tijelima, policiji, carini, pravosuđu i nije obezbijeđeno financiranje udruga s hrvatskom nacionalnom odrednicom koje imaju problema sa financiranjem svoje djelatnosti i programa, budući da još uvijek, za razliku od Hrvatske, u Srbiji nije razvijen model njihovog financiranja. „Hrvati u Srbiji ne traže ništa posebno, samo ono što im pripada, ili barem ono što srpska manjina u Hrvatskoj dobiva od Republike Hrvatske.", zaključio je Zlatko Ifković.godina – zajednički je zaključak sugovornika tribine „Hrvati u Srbiji" koja je održana 17. veljače 2015. godine u prostorima Tribina grada Zagreba u organizaciji Obiteljske stranke i Udruge Hrvatska nezavisna lista iz Subotice.

Tribina je počela izlaganjem prof. Stipe Pilića o povijesti Hrvata u Srbiji, koji naseljavaju krajem 6. Stoljeća prostore na kojima su opstali do danas. U svom izlaganju je postavio niz pitanja, koja su ujedino i poziv dužnosnicima, znanstvenicima..., da se sustavno bave Hrvatima u Srbiji. Pisati i govoriti o povijesti Hrvata u Srbiji, zar toga ima? Čini se da ima još Hrvata izvan Srbije koji misle, znaju i govore da ima Hrvata u Srbiji. Tu i tamo nađu vremena i biti s njima, pa smognu hrabrosti baviti se njihovom poviješću i o toj povijesti progovoriti kao hrvatskoj i na hrvatskom. Za početak zamislite – u Srbiji ima Hrvata i još više – ti Hrvati imaju svoju povijest. I to ne makar kakvu povijest.

O položaju i tihom nestajanje Hrvata u Srbiji govorio je Zlatko Ifković, predsjednik Udruge Hrvatska nezavisna lista i glavni i odgovorni urednik mjesečnika „Hrvatske novine". Iznio je statističke podatke da je između dva zadnja popisa broj Hrvata u Srbiji smanjen za 18%. Unatoč smanjenju, Hrvati su u Srbiji po brojnosti šesta etnička gupa nakon Srba, Mađara, Roma, Bošnjaka i Albanaca. A, na aednjem popisu stanovništva 2011., od svih općina i gradova u Srbiji jedino u općini Tutin nije upisan nijedan Hrvat.

Hrvati u Srbiji nisu primjereno zastupljeni

U svojim izlaganjima istaknuo je da su kroz povijest Hrvati u Vojvodini i Srbiji uvijek imali osjećaj da su na marginama interesa Zagreba i aktualnih političkih elita u matičnoj domovini. S druge strane, od doseljenja Hrvata na ove prostore sve vlasti su sustavno nastojale onemogućavati integraciju Bunjevaca i Šokaca u hrvatsku naciju, negirajući im hrvatsko porijeklo, što je aktualan proces i danas.

Hrvati u Srbiji nemaju politička prava, nisu primjereno zastupljeni u državnim tijelima, policiji, carini, pravosuđu i nije obezbijeđeno financiranje udruga s hrvatskom nacionalnom odrednicom koje imaju problema sa financiranjem svoje djelatnosti i programa, budući da još uvijek, za razliku od Hrvatske, u Srbiji nije razvijen model njihovog financiranja. „Hrvati u Srbiji ne traže ništa posebno, samo ono što im pripada, ili barem ono što srpska manjina u Hrvatskoj dobiva od Republike Hrvatske.", zaključio je Zlatko Ifković.

O problemima s kojima se susreću u svom radu i životu te ostvarivanju svojih prava govorili su Mirko Paulić iz Nikinaca, glasnogovornik kulturnih projekata i organizator manifestacija hrvatske manjine u ovom dijelu Srijema, Siniša Božulić iz Novog Sada, član i jedan od osnivača Hrvatskog kulturnog centra Novi Sad te Hrvatskog kulturno-prosvjetnog društva „Stanislav Preprek" iz Novog Sada.

Mato Knezović, predsjednik Obiteljske stranke je obvezu hrvatske politike prema Hrvatima u Srbiji prikazao s dva aspekta. Prvi aspekt je dužnost koju hrvatskoj politici nameće sam Ustav RH, a drugi je međudržavni sporazum o zaštiti manjina zaključen između Republike Hrvatske i Republike Srbije.

Zlatko Ifković

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.