Zlatko Ifković o srpskome odnosu prema donosenoj presudi Međunarodnog suda pravde u Haagu

Problem odnosa Srbije prema naslijeđu iz prošlosti te autorativno vladanje predstavlja jedan od velikih izazova za srpsko društvo danas. Naslijeđa zločina počinjenih tijekom agresija na susjedne države 90-tih godina prošlog stoljeća svakodne prate visoke dužnosnike Srbije. U Srbiji je izricanje presude Međunarodnog suda pravde u Haagu povodom hrvatske tužbe i srbijanske protutužbe bio u sjeni iznijetih optužbi nevladine udruge Fonda za humanitarno pravo da je načelnik glavnog stožera Vojske Srbije general Ljubiša Diković izravno odgovoran za ratne zločine na Kosovu, u kosovskim selima Rezala i Staro Čikatovo, te za skrivanje tijela žrtava u masovnoj grobnici na području Raške, te su zatražili od državnog tužiteljstva da što prije pokrene istragu.

Dokumentirane sumnje da je načelnik glavnog stožera Vojske Srbije Ljubiša Diković umiješan u ratne zločine u Rudnici, Fond za humanitarno pravo je objavio prije nekoliko godina, još dok je predsjednik bio Boris Tadić, koji je ga je postavio za načelnika. Danas, kada je tu dokumentaciju kompletirao Fond za humanitarno pravo i kada je dostupna javnosti i pravosudnim tijelima, predsjednik Tomislav Nikolić je generalu Ljubišu Dikovića dodijelio odličje, dok je Fond za humanitarno pravo proglasio kao izdajničku organizaciju, koja zlonamjerno napada instituciju vojske i radi protiv PresudaDa je Srbiji pogodovala presude Međunarodnog suda pravde u Haagu i danas bi bila glavna tema u medijima, uz pokoju „pobjedu" aktualne Vlade u pregovorima s kosovskim Albancima. Srbi sa sjevera Kosova su u priopćenju novu „pobjedu" Vlade Srbije povodom potpisivanja sporazuma u Bruxsellu o pravosuđu s Kosovom proglasili obmanjivanjem javnost u Srbiji. Nakon predaje policije, predsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić je ponovno pogazio Ustav Srbije i predao kompletan pravosudni sustav države Srbije na Kosovu državi Kosovu. Priče o srpskim sucima koje plasira javnosti Srbije Aleksandar Vučić su najobičnija politička glupost i idiotizam jer ti suci sude po zakonima države Kosovo, a prisege polažu pred predsjedsedicom Kosova Atifetom Jahjagom tvrde u priopćenju Srbi sa sjevera Kosova.državnih interesa Srbije.

Izdajnikom je proglašena i neovisna institucija Obdusmana koji je pokušao istražiti protuzakonito djelovanje vojne obavještajne agencije i novinari BIRN-a koji su objavili dokaze svezi korupcije aktualne srbijanske Vlade. Sve u stilu 90-tih godina prošlog stoljeća.

Zaboravno aktualno vodstvo Srbije

Ovi događaji potisnuli su u drugi plan presudu Međunarodnog suda pravde u Haagu koja je kao tema bila zastupljena dva dana u medijima. Većina u Srbiji je bilo zadovoljna što Srbija nije osuđena. Tužba Srbija i tvrdnja da je u Hrvatskoj nad Srbima počinjen genocid nije dobila na značaju i samo je dokaz da je služila je kao promidžba u obrani počinjenih kaznenih djela JNA i srpskih jedinica. Da ni sama država Srbija nije vjerovala u svoje riječi. Potvrđuje i činjenica da je njihov i sudac Milenko Kreć, ad hoc sudac iz Beograda, koji je uvaženi profesor Pravnog fakulteta, autor brojnih udžbenika i knjiga, glasovao za odbijanje srpske tužbe, zajedno s ostalih 16 sudaca.

Da je Srbiji pogodovala presude Međunarodnog suda pravde u Haagu i danas bi bila glavna tema u medijima, uz pokoju „pobjedu" aktualne Vlade u pregovorima s kosovskim Albancima. Srbi sa sjevera Kosova su u priopćenju novu „pobjedu" Vlade Srbije povodom potpisivanja sporazuma u Bruxsellu o pravosuđu s Kosovom proglasili obmanjivanjem javnost u Srbiji. Nakon predaje policije, predsjednik Vlade Srbije Aleksandar Vučić je ponovno pogazio Ustav Srbije i predao kompletan pravosudni sustav države Srbije na Kosovu državi Kosovu. Priče o srpskim sucima koje plasira javnosti Srbije Aleksandar Vučić su najobičnija politička glupost i idiotizam jer ti suci sude po zakonima države Kosovo, a prisege polažu pred predsjedsedicom Kosova Atifetom Jahjagom tvrde u priopćenju Srbi sa sjevera Kosova.

Aktualno vodstvo Srbije potpisane sporazume sa Kosovom predstavlja kako njoj odgovara, pritom zaboravlju reći da time zaokružuju državnost Kosova. Tako su zaboravili reći i o sudjelovanju JNA i srpskih snaga u agresiji na Hrvatsku i koje su posljedice po Srbiju poslije presude Međunarodnog suda pravde u Haagu. Poslije činjenice da je Međunarodni sud pravde u Haagu utvrdio da je Hrvatska dokazala da su JNA i srpske snage bile pod izravnom kontrolom vlasti Srbije i počinile zločine s ideološkom pozadinom, ne mogu više govoriti da Srbija nije bila u agresiji na Hrvatsku. Sud je potvrdio kako su zločini srpskih snaga počinjeni s namjerom da se na području Hrvatske stvori entitet koji bi skupa sa Srbijom činio srpsku državu.

Postoje li civilne žrtve agresije?

Osim što možemo očekivati da će hrvatsko stanovništvo poslije presude imati pravnu osnovu zatražiti isplatu ratne štete za stradanja, ubojstva, zatvaranje u logore možemo očekivati da će i srpski državljani koji su tražili odšetu da su civilne žrtve rata imati pravnu osnovu da im se tužbe usvoje. Do sada su odbijane jer „Srbije nije bila u ratu". Upravni sud u Novom Sadu je odbio tužbu Fonda za humanitarno protiv tajništva AP Vojvodine za zdravstvo, socijalnu politiku i demografiju za priznavanja statusa civilnog invalida rata Hrvatu A.S.-u iz Vojvodine koga su pripadnici JNA pokušali lišiti života na njegovom radnom mjestu u rujnu 1991. godine, nedaleko od Apatina, jer „Srbije nije bila u ratu".

A.S. je po nacionalnosti Hrvat iz Vojvodine. Tijekom agresije na teritoriju Republike Hrvatske radio je na osiguranju vojnog objekta u blizini Bogojevačkog mosta. Krajem rujna 1991. godine pripadnici JNA su ušli u krug objekta i pozvali A.S.-a po imenu da izađe iz objekta u kojem je boravio. Kada je izašao, jedan od vojnika je pucao u njega iz automatske puške i ranio ga u predjelu kuka. Kada je A.S. pao na zemlju, vojnici su mu prišli i počeli da ga šutiraju, psuju i vrijeđaju po nacionalnoj osnovi. Nakon nekog vremena, vojnim vozilom su ga odvezli do jednog vojnog hangara. Tamo su ga nastavili tuči, udarajući ga čizmama u glavu, nakon čega je izgubio svijest. Probudio se vezan u vojnom priručnom krevetu, ŽrtvePrema procjenama Fonda za humanitarno, samo 10% žrtava zločina i drugih kršenja ljudskih prava koje danas žive u Srbiji ima priznat status civilne žrtve, odnosno invalida rata. Prema spomenutom zakonu, status žrtava nije priznat žrtvama koje pate od psihičkih posljedica preživljenog nasilja, žrtvama kršenja ljudskih prava od strane srpskih vojske i policije, obiteljima nestalih, žrtvama seksualnog zlostavljanja i drugim kategorijama.okružen nekim drugim vojnicima, koji su ga ubrzo odvezli u bolnicu u Sombor. U bolnici je proveo 29 dana, od čega je 12 dana bio na intenzivnoj njezi.

Upravni sud je u obrazloženju presude, kao i Pokrajinsko tajništvo, utvrdio da su A.S.-a ranili pripadnici JNA u rujnu 1991. godine na njegovom radnom mjestu, tijekom vršenja radne obveze u objektu od državnog značaja na granici s Republikom Hrvatskom. Ipak, Upravni sud je potvrdio stav Pokrajinskog tajništva da A.S.-ove ozljede nisu nastale "u vrijeme i na način predviđen Zakonom", jer su A.S.-u povredu nanijeli pripadnici JNA, dok Zakon o pravima civilnih invalida rata propisuje da se civilnim invalidima rata mogu smatrati samo osobe stradale od "neprijateljskih snaga". Također, stav Upravnog suda je da se napad na A.S.-a desio na teritoriju Srbije koja nije bila u ratu, te da se na njega ne može primijeniti spomenuti zakon.

Prema procjenama Fonda za humanitarno, samo 10% žrtava zločina i drugih kršenja ljudskih prava koje danas žive u Srbiji ima priznat status civilne žrtve, odnosno invalida rata. Prema spomenutom zakonu, status žrtava nije priznat žrtvama koje pate od psihičkih posljedica preživljenog nasilja, žrtvama kršenja ljudskih prava od strane srpskih vojske i policije, obiteljima nestalih, žrtvama seksualnog zlostavljanja i drugim kategorijama. Povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe su uputili kritike Srbiji glede tretmana žrtava, a Europska komisija je u posljednjem izvješću o napretku Srbije napomenula da Srbija nema adekvatan zakonski okvir za odštetu žrtava.

Srbija je do presude Međunarodnog suda pravde u Haagu tvrdila da nije sudjelovala u agresiju na Republiku Hrvatsku, sada kada su utvrđene činjenice da jest, hoće li institucije države Srbije preuzeti odgovornost i obeštetiti civilne žrtve rata? Ili će i dalje preovladavati drugačije čitanje ovoga puta presude Međunarodnog suda pravde u Haagu?

Zlatko Ifković

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Sub, 7-12-2019, 13:50:23

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.