Nova predsjednica i Hrvati u Srbiji

Kada su Hrvati u Srbiji izgubili svaku nadu da će njihova prava zastupati itko od dužnosnika Republike Hrvatske, jedna zvijezda ih je obasjala zrakom svjetlosti. Ta zvijezda je Kolinda Grabar Kitarović, novoizabrana predsjednica Republike Hrvatske.

Nagovještaj promjena u odnosima spram Hrvata u Vojvodini, Srbiji

Svi Hrvati, bez obzira na to gdje i u kakvom statusu žive, jesu pripadnici jednoga i nedjeljivoga hrvatskog naroda, istjecala je na predizbornim skupovima Kolinda Grabar Kitarović. Osim što nije dijelila Hrvate na one koje žive u Hrvatskoj i diljem svijeta, prvi puta se dogodilo u njenom izbornom govoru da su spomenuti Hrvati u Vojvodini odnosno Republici Srbiji, a i to da ih je PravaOno što je govorila kao službeni kandidat Kolinda Grabar Kitarović tijekom predizborne kampanje, to je novoizabrana predsjednica Republike Hrvatske u prvom predsjedničkom govoru ponovila "Borit ću se za prava manjina u Hrvatskoj, ali ništa manje neću tražiti ni za Hrvate u susjednim zemljama. Ali, zalagat će se za prava Hrvata u Srbiji, BiH, Crnoj Gori".potom posjetio jedan službeni predsjednički kandidat.

To je nagovještavalo promjenu u odnosima spram Hrvata u Vojvodini, Srbiji. Kao što je poznato, Kolinda Grabar Kitarovićje rekla u Subotici da će se zalagati ne samo za zaštitu manjina u Republici Hrvatskoj, već će inzistirati i na ostvarivanju prava hrvatske manjine u Srbiji. Također je rekla da će Srbija imati pomoć u pristupanja EU. No, to pod uvjetom da Srbija ispuni sve uvjete koje je i Hrvatska morala ispuniti prilikom pristupanja, u što spada i zaštita manjina i rješavanje otvorenih pitanja, od pitanja nestalih preko pitanja arhiva i granice na Dunavu.

„Vi morate imati direktnu zastupljenost, kao što nacionalne manjine imaju u Hrvatskoj. To je minimum onih prava koje vi morate imati ovdje u Srbiji, kako biste i vi participirali u vlasti i da biste svoju političku snagu i volju ostvarili, te da biste se uključili u predstavnička i sva druga tijela, kako biste mogli na taj način štititi prava hrvatskoga naroda ovdje u Srbiji. Ali se mora raditi i na rješavanju pitanja nestalih, jer još puno obitelji traži svoje najdraže", rekla je prigodom posjeta Hrvatima u Srbiji, a istaknula je da je potrebno je da se sa Srbijom podvuče crta od prošlosti,te da se usmjerimo u budućnost.

Ono što je govorila kao službeni kandidat Kolinda Grabar Kitarović tijekom predizborne kampanje, to je novoizabrana predsjednica Republike Hrvatske u prvom predsjedničkom govoru ponovila "Borit ću se za prava manjina u Hrvatskoj, ali ništa manje neću tražiti ni za Hrvate u susjednim zemljama. Ali, zalagat će se za prava Hrvata u Srbiji, BiH, Crnoj Gori".

Suprotni stavovi Vučića i Pupovca

Da će predsjednica Kolinda Grabar Kitarović biti odlučna u zaštiti interesa Hrvata može se isčitati i iz izjave MiloradaPupovac koji je napao novu predsjednicu u srbijanskim medijima. Predsjednik Srpskog nacionalnog vijeća u Hrvatskoj Milorad Pupovac izjavio je za beogradski tisak da u dogledno vrijeme ne treba očekivati unaprjeđenje odnosa Srbije i Hrvatske, te ocijenio da će novoizabrana hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović nastojati kontrolirati eurointegracijski proces Srbije."Radit će protiv vlade u Zagrebu i na antiregionalnoj politici. Također, nastojat će zaštititi Hrvate u Srbiji, ali i kontrolirati proces pridruživanja Srbije Europskoj uniji".

Pupovac je nazvao lapsusom, mogućim samo u HDZ-u, izjavu Grabar Kitarović kako će se boriti za još veća prava manjina u Hrvatskoj, te da će isto tražiti i za Hrvate u "Srbiji, Vojvodini i drugim susjednim zemljama", što je u Srbiji izazvalo reakcije i tumačenja da se Vojvodina dijeli od Srbije."To je lapsus koji u drugim zemljama ne bi bio moguć. I lapsus koji u drugim strankama ne bi bio moguć, ali u HDZ-u jest", ocjena je predsjednika Srpskog nacionalnog vijeća u HrvatskojMilorada Pupovca u srbijanskom tisku.

Suprotno od njega, predsjednik srbijanske vlade Aleksandar Vučić je rekao da Srbija neće reagirati na lapsuse i čestitao je izabranoj hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović izbornu pobjedu, a građanima Hrvatske izbor nove predsjednice i poručio da Beograd želi dobru suradnju sa Zagrebom. Vučić je na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji nakon sastanka s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom u Beogradu istaknuo da Srbija neće reagirati na lapsuse, aludirajući na izjavu u izbornoj noći Grabar Kitarović o brizi za hrvatsku zajednicu u susjednim zemljama, gdje je uz Srbiju spomenula i Vojvodinu. "Moj odgovor nekim dobronamjernim ljudima koji traže oštru i žestoku reakciju na namjerne lapsuse moram reći: neće dobiti tu reakciju", rekao je Vučić.

Za nadogradnju Daytonskog sporazuma

Osim skrbi za Hrvate u Srbiji, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović rekla je da će inicirati nadogradnju Daytonskog mirovnog sporazuma sa BiH kako bi se ostvarila hrvatska jednakopravnost u toj zemlji, ističući da će poduprijeti zahtjeve hrvatskih predstavnika za preustroj zemlje i u slučaju da predlože uspostavu trećeg entiteta.

"Podržavat ću ona rješenja i prijedloge koje budu stavili na stol i predložili legitimni hrvatski predstavnici u BiH. Hoće li to biti kakva županijska rješenja ili treći entitet, ja to u ovom trenutku ne mogu reći, ali ću ih podržavati u njihovim zahtjevima", rekla je Kolinda Grabar Kitarović u intervju koji je u ponedjeljak navečer objavila Federalna relevizija.

Pojasnila je kako očekuje da se o budućem ustroju zemlje dogovore predstavnici svih triju naroda i nacionalnih manjina, a Hrv. misaoPredsjednica Kolinda Grabar Kitarović je svojim prvim izjavama nagovijestila da će bezuvjetno braniti hrvatsku misao u Bosni i Hercegovini i Republici Srbiji, što nije radila Vlada Zorana Milanovića, što je dovelo do toga da se njihov položaj u protekle tri godine pogoršao, a drastično u proteklih godinu dana. Vlada Republike Hrvatske, kao i njena diplomacija, do sada nisu upotrijebili sve instrumente za zaštitu hrvatskih autohtone manjine, kao i puno ostvarenje jednakopravnosti i konstitutivnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.ako to nije moguće, onda je po njezinim riječima potrebno sazvati novu međunarodnu konferenciju na kojoj bi se razgovaralo o budućnosti BiH i o unutarnjem uređenju. Pozdravila je njemačko-britansku inicijativu o bosanskohercegovačkom putu prema Europskoj uniji, ali je zamjerila što ne uključuje političke reforme koje bi Hrvatima donijele jednakopravan položaj u zemlji.

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je svojim prvim izjavama nagovijestila da će bezuvjetno braniti hrvatsku misao u Bosni i Hercegovini i Republici Srbiji, što nije radila Vlada Zorana Milanovića, što je dovelo do toga da se njihov položaj u protekle tri godine pogoršao, a drastično u proteklih godinu dana. Vlada Republike Hrvatske, kao i njena diplomacija, do sada nisu upotrijebili sve instrumente za zaštitu hrvatskih autohtone manjine, kao i puno ostvarenje jednakopravnosti i konstitutivnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.

Hrvatska diplomacija posebnu pozornost je trebala posvetiti primjeni postojećih međunarodnih sporazuma vezanih za raspad bivše Jugoslavije a nije, a osobito u području zaštite manjina i zaštite konstitutivnosti hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, te drugim preuzetim obvezama, kao što je međudržavni Sporazum između Republike Hrvatske i Republike Srbije o zaštiti prava manjina potpisan 2004. godine, a nije.

Bivši predsjednici Stjepan Mesić i Ivo Josipović su govorili da su ovlasti predsjednika Ustavom ograničene toliko da nemaju utjecaja na odnose s Hrvatima van Hrvatske. Ali su prešućivali činjenicu da je predsjednik republike sukreator vanjske politike, osobito kada je riječ o diplomatsko konzularnim predstavništvima. Predsjednik Republike Hrvatske je na taj način mogao utjecati izravno na promjenu politike prema Hrvatima u susjednim zemljama.

Poslije dva mandata Stjepana Mesića i jednog Ive Josipovića Hrvati u Srbiji imaju osjećaj da je uz njih predsjednica koja će ispunjavati Ustavnu obvezu i zastupati njihove interese.

Zlatko Ifković

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.