Izložba slika od slame i božičnjaka bačkih Hrvata u Zagrebu
UEtnografskom muzeju u Zagrebu biti će javnosti predstavljen dio kulturne baštine bačkih Hrvata kroz izložbu slika izrađenih od slame i ukrašenih svečanih kolača božićnjaka.
Izložba „Slike od slame i božićnjaci bačkih Hrvata Bunjevaca“ otvara se u subotu, 6. prosinca 2014. godine s početkom u 12 sati, a bit će realizirana u suradnji HKPD „Matija Gubec“ i Galerije Prve kolonije naive u tehnici slame iz Tavankuta, te Društva vojvođanskih i podunavskih Hrvata iz Zagreba i Etnološkog odjela „Blaško Rajić“ pri Katoličkom društvu za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović“ iz Subotice.
U sklopu izložbe „Slike od slame i božićnjaci bačkih Hrvata Bunjevaca“ Etnografski muzej organizira i radionice za izradu ukrasa od tijesta za božićnjake i za izradu čestitki od slame. Prva radionica na kojoj će se građani moći upoznati s umijećem izrade ukrasa od tijesta za „kruhove božićnjake“ bit će održana u subotu, 6. prosinca 2014. godine, s početkom u 13 sati, nakon otvorenja izložbe, a druga će biti održana u subotu, 13. prosinca, od 11 do 13 sati. Izrada predmeta i slika od slame koje su načinile slamarke bit će predmetom radionice koja će se održati u subotu, 20. prosinca 2014. godine, od 11 do 13 sati.
Zaštitni znak bačkih Hrvata
Slamarke iz Tavankuta djeluju u sklopu Hrvatskog kulturnog prosvjetnog društva Matija Gubec iz Tavankuta, mjesta nadomak Subotice u Vojvodini, koje ima tradiciju od 1946. godine. Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo "Matija Gubec" iz Tavankuta osnovano je 1946. godine, na temeljima dramske skupine. Društvo pronosi tradiciju i običaje bunjevačkih Hrvata kroz pjesmu i ples, te postaju zaštitni znak bačkih Hrvata.
Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo "Matija Gubec" sudjelovalo je na prvoj Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu 1966. godine, na kojoj će kasnijih godina biti jedno od najzapaženijih kulturnih udruga. Društvo je djelovalo po sadašnjim nazivom do 1956. godine kada tadašnje vlasti zabranjuju upotrebu pridjeva hrvatsko u nazivu Društva. Kako bi opstali, članovi tadašnjeg Društva, pristaju promijeniti ovaj pridjev, a unutar Društva i dalje njeguju kulturu bačkih Hrvata. Na Skupštini društva, održanoj 17. ožujka 1991. godine u Tavankutu, KUD "Matija Gubec" je kao prvi u Vojvodini vratio svoj prvobitni naziv. Danas Društvo broji oko 400 članova koji su aktivni u 6 postojećih odjela: folklorni, tamburaški, slamarski, dramski, literarno-novinarski i informatički.
Sredinom prošlog stoljeća u okviru HKPD "Matija Gubec" formirana je Likovna kolonija, koja je okupljala veliki broj umjetnika, a kasnije se u okviru spomenute kolonije organizira i slamarski odjel koji je danas nadaleko poznat po svojoj umjetnosti naivnog slikarstva u tehnici slame. Umjetnost je to koja je od pučke, preko naivne, danas prepoznana i kao primijenjena umjetnost. Ta vrsta stvaranja postala je prepoznatljiv znak hrvatskog stvaralačkog indetiteta na prostorima sjeverne Bačke. Slike, načinjene u tehnici slame, s prikazima salaša, oranica, polja, vinograda, igara, običaja, žetava, svečanosti…, s prizorima nekadašnjeg izgleda sobe/nastambe, s prizorima iz sadašnjeg života, ukrašavaju mnoge domove
Važno je istaći da je najbolja slama za „slikanje“ od domaće pšenice zvane bankut, koja u vlatu ima i osi. Može se uporabiti i slama novijih sorti. Uz pšeničnu slamu može se uporabiti i ječmena ili zobna slama radi potrebnog nijansiranja slike. Slamu valja očistiti od vlata i lišća, te složiti i čuvati na suhome. Gornji članak, prvi ispod vlata, najtanji je dio slamke i služi za pletivo. Plesti se može od dvije do petnaest slamki, zavisi od debljine pletiva koje je potrebno. Drugi članak ispod vlata može se uporabiti i za pletivo, ali i i za „slikanje“.
Jedna od brojnih manifestacija HKPD-a Matija Gubec iz Tavankuta je i Svjetski kongres slame. Svjetski kongres slame je ove godine održan u suradnji s Američkim muzejom slame. Svjetski kongres slame održava se po cijelom svijetu gdje postoji tradicija izrade predmeta, suvenira, nakita ili slika od slame, a njegovo održavanje ove godine u Tavankutu predstavlja priznanje lokalnim slamarkama za dugogodišnje njegovanje osobitog umjetničkog izraza u tehnici slame.
Tavankut - kula hrvatstva
Tavankut je tijekom svoje povijesti bio i ostao posebice značajan za Hrvate u Bačkoj. O tome nam govore zapisi u "Subotičkoj danici", objavljeni prigodom posvete Hrvatskog seljačkog prosvitnog doma u Tavankutu 1936., koje je, pred oko 10.000 Hrvata, uveličao i dr. Vlatko Maček, predsjednik tadašnjeg HSS-a. Tada je, između ostalog, zapisano i slijedeće: Tavankut k'o Tavankut, i ovoga puta je pokazao, da je kula hrvatstva, i da u nacionalnoj stvari uvijek prednjači, te se i ovoga puta naša jedinstvenost pokazala, kao toliko puta prije...
Zlatko Ifković
Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.