Srpsko-albansko pitanje

Srpsko-albansko pitanje na Balkanu još nije ni blizu rješenja, pokazao je to i susret dvaju premijera. Sam posjet trebao je donijeti napredak u odnosima dvije zemlje. Bio je opterećen i nogometnom utakmicom između reprezentacija Srbije i Albanije u kvalifikacijama za Europsko prvenstvo koja je bila prekinuta kada se na terenu pojavila bespilotna letjelica sa zastavom „Velike Albanije".

Tada je Beograd i srpskodržavno vođstvo optužilo Albaniju da je za političke ciljeve iskoristilo utakmicu. Da bi Srbija dokazala vjernost europskim idealima, otrpila je ovu pljusku i primila je u posjet albanskog premijera. Nastavak utakmice uslijedio je prvim posjetom albanskog premijera Beogradu poslije 68 godina, najavljivana kao povijesna, a pretvorila se u populistički istup premijera Vučića namijenjen svom biračkom tijelu.

Srpski državni vrh nije ostao dužan albanskom premijeru Ediju Rami za uporabu bespilotne letjelice s albanskom zastavom. Predsjednik Tomislav Nikolić se odbio sastati s Ramom. Iako su ga dočekali po protokolu, prijem nije protekao kao kad dolaze drugi državni dužnosnici. Premijer Albanije na aerodromu nije dočekan s istaknutom zastavom Albanije, a na ulicama isto tako nije bilo albanskih obilježja.

Zabava za domaću javnost

Dvojica premijera najavljivali su da će ostaviti po strani nesuglasice i fokusirati se na europsku budućnost dveju zemalja, ali opuštenost između dva balkanska ProtokolSrpski državni vrh nije ostao dužan albanskom premijeru Ediju Rami za uporabu bespilotne letjelice s albanskom zastavom. Predsjednik Tomislav Nikolić se odbio sastati s Ramom. Iako su ga dočekali po protokolu, prijem nije protekao kao kad dolaze drugi državni dužnosnici. Premijer Albanije na aerodromu nije dočekan s istaknutom zastavom Albanije, a na ulicama isto tako nije bilo albanskih obilježja.rivala nije trajala ni do kraja zajedničke konferencije za tisak.

Premijer Aleksandar Vučić se „iznervirao" na konferenciji za tisak pošto je Rama lijepo pozvao Srbiju da prizna činjenicu i stvarnost, to da je Kosovo neovisno. Naime, na konferenciji za tisak nakon susreta u četiri oka premijer Edi Rama je govorio o Kosovu. Državna televizija RTS koja je izravno prenosila tiskovnu konferenciju nije imala prijevod s albanskog pa u prvom trenutku nitko u Srbiji, osim premijera Vučića nije znao što je Rama govorio. Rama je pozvao svoga srbijanskog kolegu i srbijansku javnost da priznaju realnost neovisnog Kosova.

Albanski premijer Rama je rekao: „Kosovo je neovisna država i da je to realnost koja se ne može mijenjati. Možemo imati različite stavove o Kosovu, ali je realnost jedna i neupitna. To se mora poštovati. Možemo govoriti o različitim pristupima, ali to ne smije spriječiti da govorimo istinu".

Te riječi srbijanski premijer Vučić je proglasio provokacijom, te uvredom i poniženjem za Srbiju. Stručnjaci za međunarodne odnose i diplomatske manire reći će da je Aleksandar Vučić reagirao na najbolji mogući način. Pitanje je da li je uopće mogao povući neki konkretniji potez od izražavanja ogorčenosti namijenjenih zabavljanju domaćih javnosti, a da na Srbiju koja je na koljenima, ne navuče nove izljeve vanjskih kritika.

Albanija neće dopustiti asimilaciju Albanaca

Uobičajeno je da državni dužnosnici posjećuju svoje manjine u drugim zemljama. Aleksandar Vučić je to učinio sa Srbima u Hrvatskoj 2008. godine u izbornoj kampanji, govoreći da mu je to prvi posjet, pritom je zaboravio na one PoukaIz poteza albanskog premijera mogli bi izvući pouku Hrvatski premijer i ostali dužnosnici kako se zastupaju nacionalne interese. Da kad dolaze u posjet Beogradu da im nisu bitniji pristupni pregovori Srbije u Europsku uniju od položaja Hrvata u Srbiji.posjete 90-tih godina prošlog stoljeća sa predsjednikom stranke.

Predsjednik albanske vlade Edi Rama ocijenio je prilikom posjeta Preševu da Albanci, koji su većinsko stanovništvo u tri općine na jugu Srbije, imaju manje prava nego Srbi na Kosovu, te je najavio zahtjeve Albanije da rješavanje problema u Preševskoj dolini bude ključno na putu približavanja Srbije Europskoj uniji. I da Albanija neće dopustiti asimilaciju Albanaca na jugu Srbije.

Svi ovi događaji ukazuje da je napetost Srba i Albanaca velika i da ni na koji način ne obećava da će se odnosi u regiji na relaciji Beograd-Tirana popraviti.

S druge strane, iz poteza albanskog premijera mogli bi izvući pouku Hrvatski premijer i ostali dužnosnici kako se zastupaju nacionalne interese. Da kad dolaze u posjet Beogradu da im nisu bitniji pristupni pregovori Srbije u Europsku uniju od položaja Hrvata u Srbiji.

Zlatko Ifković

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.