Dani Balinta Vujkova
„Dani Balinta Vujkova" imaju istaknuto mjesto u sveukupnim hrvatskim književnim priredbama, kao dani hrvatske knjige i riječi. Riječ je o godišnjoj kulturnoj manifestaciji u Subotici s podnaslovom „Dani hrvatske knjige i ManifestacijaKnjiževna manifestacija-XIII. Dani Balinta Vujkova-dana hrvatske knjige i riječi, održala se od 23. do 25. listopada u Subotici. Manifestacija je počela programom za djecu pod nazivom „Narodna književnost u školi", u četvrtak, 23. listopada, u dvorani HKC „Bunjevačko kolo". Istoga dana, u čitaonici Gradske knjižnice, je održana književna večer i u okviru nje predstavljena je knjiška produkcija vojvođanskih Hrvata 2013.-2014. godine.riječi", priredbi s više događaja, čiji je temeljni cilj očuvanje ikavice, narodnog govora bačkih Hrvata, prisjećanje na najistaknutijeg sakupljača pripovijedaka među Hrvatima u Vojvodini Balinta Vujkova i prikazivanje književnog stvaralaštva Hrvata u Vojvodini. Dane Balinta Vujkova-dane hrvatske knjige i riječi, pokrenila je Hrvatska čitaonica iz Subotice 2002. godine.
To je jedina kulturna manifestacija Hrvata u Vojvodini koja se održava svake godine, koja ima kontinuitet održavanja, ali njezina posebna važnost jest u činjenici susreta hrvatskih književnika, istraživača iz Vojvodine, a također i iz Hrvatske. U dosadašnjih trinast godina, održavali su se raznovrsne priredbe: od dječjih priredbi, predstavljanja knjiga, do kazališnih predstava, koncerata, književnih razgovora i redovitih stručnih savjetovanja.
Književna manifestacija-XIII. Dani Balinta Vujkova-dana hrvatske knjige i riječi, održala se od 23. do 25. listopada u Subotici. Manifestacija je počela programom za djecu pod nazivom „Narodna književnost u školi", u četvrtak, 23. listopada, u dvorani HKC „Bunjevačko kolo". Istoga dana, u čitaonici Gradske knjižnice, je održana književna večer i u okviru nje predstavljena je knjiška produkcija vojvođanskih Hrvata 2013.-2014. godine.
Multimedijalna večer, održana je u petak, 24. listopada, u Velikoj vijećnici Gradske kuće, i bila je u znaku dodjela nagrada za životno djelo na području književnosti Tomislavu Ketigu, te dviju nagrada Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata-Emerik Pavić, za najbolju knjigu u 2013. i trijenalnu nagradu Antun Gustav Matoš, za najbolju knjigu poezije 2011.-2013.
Balint Vujkov je zaslužan za očuvanje narodne književnosti
Balint Vujkov je 55 godina prikupljao i obrađivao narodnu književnosti bunjevačkih Hrvata, ali i djela Hrvata u susjednim zemljama. Od druge polovice 1948. godine bio je glavni urednik novina Hrvatska riječ. Od veljače 1949. jedan je od vodećih ljudi i organizatora Saveza kulturno-prosvjetnih društava u Subotici, ali je dobio otkaz zbog uvođenja hrvatskog jezika u pojedine škole 1953 godine.
Jedan je od najzaslužnijih vojvođanskih Hrvata koji su pomogli očuvati od zaborava narodno blago u vidu narodne književnosti. To je učinio sakupljanjem i objavljivanjem bunjevačkih narodnih pripovjedaka, koje je uvijek stavljao u okvir sveukupnog hrvatskog narodnog stvaralaštva. Objavio je više od 10 knjiga pripovijedaka Hrvata iz Vojvodine, Mađarske, Rumunjske, Slovačke, Austrije, Češke, Kosova.
Knjiga do djece-knjiga za djecu
XIII. Dani Balinta Vujkova otvore nisu sastručnim savjetovanjem na temu "Knjiga do djece-knjiga za djecu". Sudionici savjetovanja bili su knjižničari, nakladnici i urednici knjiga za djecu iz Srbije, Hrvatske (Knjižnica Grada Zagreba,Gradska sveučilišna knjižnica Osijeka) i Mađarske.
Sudionici Savjetovanja su govorili na koji način približavaju djeci knjigu. Bilo je i riječi o svima poznatim problemima: prostora, kadrova i financiranja. Jedan od zaključaka Savjetovanja bio je i nastavak rada na regionalnoj suradnji, kao izuzetno korisnom načinu za razmjenu iskustava.
ProdukcijaIzmeđu održavanja dvaju Dana Balinta Vujkova knjiška produkcija vojvođanskih Hrvata je bogatija za ukupno 31 naslov, među kojima je 25 djela pisanih na standardnom književnom jeziku ili ikavskom dijalektu, dok je šest publikacija tiskano na srpskom jeziku. Od 19 novih naslova, njih 13 su knjige poezije, objavljena su tri romana, po jedna knjiga kratkih priča, nabožne književnosti, te književnosti za djecu.Ravnatelji Gradske knjižnice iz Subotice i knjižnice Grada Zagreba potpisali li su sporazum o suradnji po pitanju razmjene iskustava, stručnjaka, a suradnja je uspostavljena i kroz Nacionalni kviz za poticanje čitanja. Djece iz Vojvodine će prisistvovati svečanosti proglašenja pobjednika kviza "Čitam i skitam",14. studenog u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
Uz stručno savjetovanje organizirana je prodajnu izložbu knjiga za djecu na Dječjem odjelu Gradske knjižnice i izložba knjiške produkcije.Uprogramu otvaranja ovogodišnjih Dana Balinta Vujkova, sudjelovala su djeca odjela s nastavom na hrvatskom jeziku te ona koja pohađaju predmet Hrvatski s elementima nacionalne kulture, iz cijele Vojvodine.
Knjiška produkcija je dokaz postojanja vojvođanskih Hrvata
Između održavanja dvaju Dana Balinta Vujkova knjiška produkcija vojvođanskih Hrvata je bogatija za ukupno 31 naslov, među kojima je 25 djela pisanih na standardnom književnom jeziku ili ikavskom dijalektu, dok je šest publikacija tiskano na srpskom jeziku. Od 19 novih naslova, njih 13 su knjige poezije, objavljena su tri romana, po jedna knjiga kratkih priča, nabožne književnosti, te književnosti za djecu.
Knjiška produkcija povećana je, u odnosu na godinu prije, za 12 naslova, a ovoga puta u većoj su mjeri zastupljeni suvremeni autori, što je potvrda egzistiranja hrvatske kulture i književnosti u Srbiji.Većinom su tiskana djela živućih autora. Knjiška produkcija jedan je od dokaza i tragova postojanja Hrvata na prostorima Vojvodine.
Tomislavu Ketigu nagrada za životno djelo
Multimedijalna večer, je završna večer i održana je u petak, 24. listopada, u Velikoj vijećnici Gradske kuće. Bila je u znaku dodjela nagrada za životno djelo na području književnosti Tomislavu Ketigu, te dviju nagrada Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata – Emerik Pavić, za najbolju knjigu u 2013. i trijenalnu nagradu Antun Gustav Matoš, za najbolju knjigu poezije 2011.–2013.
Tomislav Ketig je hrvatski književnik, pjesnik, pripovjedač, romanopisac, dramaturg, enciklopedist i esejist iz Novog Sada. Rodio se u Novoj Gradiški, u Hrvatskoj. Radio je u izdavačkim kućama i novinsko-izdavačkim poduzećima u Novom Sadu.Surađivao je na enciklopedijskim projektima. U Enciklopediji Jugoslavije je objavio preko 100 članaka.
1992. je otišao u mirovinu. I nakon umirovljenja se bavi enciklopedističkim radom. Danas je glavni urednik Enciklopedije Vojvodine pri Vojvođanskoj akademiji znanosti i umjetnosti.Dopisni ječlan Vojvođanske akademije nauka i umjetnosti od 2013..Član je Društva hrvatskih književnika, Društva književnika Vojvodine.
Djela Tomislava Ketiga: Prometej u povratku (Novi Sad,1962); Amanet (Novi Sad, 1981 – nagrada „Stražilovo"); Poeme i balade (Zagreb, 2002); Eseji o nadrealizmu Sanjari i fotografi zoe (Novi Sad, 1975); Knjiga drama Pomračenja (Novi Sad, 1969) Romani: Slepi putnici (Subotica, 1972); Lude godine NagradaZa nagradu „Antun Gustav Matoš", natječu se knjige pjesnika Hrvata iz Vojvodine, bez obzira na mjesto gdje žive, koje su objavljene na hrvatskom jeziku ili na nekom od njegovih dijalekata. Uzimaju se u obzir isključivo autorska poetska djela iz recentne književne produkcije, objavljena tijekom tri kalendarske godine koje prethode godini dodjele nagrade.(Novi Sad, 1973 i Beograd, 2009); Velebitski orao (Subotica, 2007); Rakova djeca (Zagreb, 2007); Duga senka svitanja (Novi Sad, 2007., Minhen 2011 – glavna nagrada Vlade Baden Virtenberga na međunarodnom konkursu u Zindelfingenu)... Djela su mu prevedena na albanski, francuski, mađarski, makedonski, nizozemski, njemački, slovački, slovenski, rumunjski, ruski, rusinski, švedski i talijanski jezik.
Nagrada „Antun Gustav Matoš" za knjigu „Boca bez poruke"
Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata, u cilju pospješivanja aktualne književne produkcije među Hrvatima u Vojvodini, ustanovio je 2014. godine trijenalnu nagradu za najbolju knjigu poezije, koja nosi ime „Antun Gustav Matoš".
Za nagradu „Antun Gustav Matoš", natječu se knjige pjesnika Hrvata iz Vojvodine, bez obzira na mjesto gdje žive, koje su objavljene na hrvatskom jeziku ili na nekom od njegovih dijalekata. Uzimaju se u obzir isključivo autorska poetska djela iz recentne književne produkcije, objavljena tijekom tri kalendarske godine koje prethode godini dodjele nagrade.
Za nagradu „Antun Gustav Matoš" natjecalo se 10 knjiga poezije autora Hrvata iz Vojvodine, koje su objavljene tijekom tri kalendarske godine. Međunarodno Povjerenstvo za dodjelu nagrade „Antun Gustav Matoš", donijelo odluku da je dobitnik nagrade Ante Vukov za knjigu „Boca bez poruke" u nakladnišvu NIU „Hrvatska riječ"iz Subotice.
Nagradu „Emerik Pavić" za 2013. godinu dobila je knjiga "Bunjevački Put križa"
Nagrada Emerik Pavić se dodjeljuje za najbolju knjigu godine. Osnovao ju je Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. Dodjeljiva se jednom godišnje. Prvi put se dodijelila 2012.godine, a za najbolju knjigu iz 2011. godine. U natječaj za nagradu ulaze knjige na hrvatskome jeziku objavljene u Vojvodini, knjige o Hrvatima u Vojvodini koje su objavljene tijekom jedne kalendarske godine. Nagrada se dodjeljuje bez obzira na to je li iz područja književnosti, publicistike ili znanosti.
Kad se biralo ime osobe po kojoj će se zvati nagrada, osnivači su se vodili time da to bude osoba koja je bila svestrani književni i znanstveni stvaratelj. U mjesnoj je povijesti Hrvata to bio franjevac Emerik Pavić, središnja osoba budimskog kulturnog kruga u XVIII. stoljeću.
Povjerenstvo je dobilo na uvid i pregledalo 27 knjiga tiskanih na hrvatskom jeziku u 2013. godini, a odlučilo je da njih 10 uđe u uži izbor. Prema odluci Povjerenstva, nagradu za najbolju knjigu „Emerik Pavić" za 2013. godinu dobila je knjiga Bunjevački Put križa, autora Tomislava Žigmanova, u nakladi Katoličkog društva za kulturu, povijest i duhovnost „Ivan Antunović" iz Subotice.
Nagrada Tomislavu Žigmanovu je izazvala negodovanje u djelu vojvođanskih književnika, iz razloga što je dobitnik nagrade i ravantelj Zavoda za kulturu vojvođanskih Hrvata-koji dodjeljuje nagradu.
Nema dvojbe da su XIII. Dani Balinta Vujkova potvrdili da hrvatska kultura i književnosti u Vojvodini egsitira i da ima kontinuitet.
Zlatko Ifković
Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.