Položaj Hrvata u Srbiji je preslika današnjeg položaja Hrvata u Hrvatskoj

Narod koji poštuje svoje velikane, koji ne zaboravlja svoju povijest, može računati na vlastitu opstojnost i u teškim vremenima globalizacije i manjinskom položaju izvan prostora države matičnoga naroda kojemu pripada. Hrvatska zajednica u Vojvodini je tijekom povijesti iznjedrila brojne velikane koji su svojim društvenim i crkvenim djelovanjem ostavili neizbrisive tragove, dajući primjer drugima kako se svjedoči odanost hrvatskom narodu. Sve što je hrvatsko u Srbiji i Vojvodini pokušava se izbrisati iz memorije i iz javnosti. Velikani hrvatske nacionalnosti koji su s područja Vojvodine, Srbije, sustavno se zaboravljaju ili pak i kada postoji određena vrsta manifestacija kao što je proslava blagdana hrvatske zajednice, dan rođenja bana Josipa Jelačića, se medijski ignoriraju s ciljem da povijest vlastitoga naroda Hrvatima ostane nepoznata. Mnogim djelatnicima u Srbiji koji imaju hrvatsko podrijetlo se to niječe i svrstavaju ih u pripadnike većinskog naroda: Pančić, Binički, Štolcer, Cveić...

Hrvatska zajednica proslavila blagdan, dan rođenja bana Josipa Jelačića

Josip Jelačić je rođen u Petrovaradinu 16. listopada 1801. godine, u vrijeme kada je njegov otac Franjo bioJelačićJosip Jelačić je rođen u Petrovaradinu 16. listopada 1801. godine, u vrijeme kada je njegov otac Franjo bio na vrhuncu zapažene vojne karijere i kao podmaršal od 1800. godine zapovijedao krajiškom divizijom u Petrovaradinu. Istoga dana, 16. listopada, novorođeni Josip bio je kršten u župnoj crkvi Sv. Jurja u Petrovaradinu, koju su podigli isusovci stoljeće ranije na vrhuncu zapažene vojne karijere i kao podmaršal od 1800. godine zapovijedao krajiškom divizijom u Petrovaradinu. Istoga dana, 16. listopada, novorođeni Josip bio je kršten u župnoj crkvi Sv. Jurja u Petrovaradinu, koju su podigli isusovci stoljeće ranije. U maticama krštenih iste župe upisan je u godini 1801. pod rednim brojem 2, na stranici 312, a pod imenom Josepchus Georgius Franciscus Jellachich. Hrvatska zajednica prema odluci HNV-a slavi četiri službena blagdana. Jedan od njih je i dan rođenja bana Josipa Jelačića, a proslavljen je u Petrovaradinu 16. listopada 2014. godine. Nakon svete mise u Crkvi svetog Jurja mučenika u Petrovaradinu, gdje je Jelačić rođen, kulturni program koji su zajednički organizirali Hrvatsko nacionalno vijeće i Hrvatsko kulturno prosvjetno društvo "Jelačić" iz Petrovaradina, održan je u amfiteatru na SPENS–u u Novom Sadu.

Uljepšano pokazivanje današnjeg položaja Hrvata u Srbiji

Prigodom proslave blagdana, dana rođenja bana Josipa Jelačića nazočnima se obratiila predstojnica državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Darija Krstičević, koja je rekla:

"Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske osnovan je prije dvije i pol godine i za ovo vrijeme je vrlo puno i vrlo snažno i aktivno surađivao sa zajednicom u Srbiji. Naime, mi smo u protekle dvije i pol godine skupa s Hrvatskim nacionalnim vijećem i Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata ostvarili važne rezultate u području obrazovanja. Također, skupa s Gradom Zagrebom, kupili smo kuću u koju je smješten Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata. Potom, organizirali smo seminare kako bi predstavnike naše zajednice obučili u vezi zaštite svojih manjinskih prava u postupku pregovora Republike Srbije s Europskom unijom, imenovali smo, također, tri člana savjeta za odnose s Hrvatima izvan Republike Hrvatske iz Srbije. Vjerujem da će oni nastavkom svog marljivog rada, zajedno s nama, pridonijeti unapređenju položaja hrvatske zajednice u Republici Srbiji."

Ovakav govor je još jedno uljepšano pokazivanje današnjeg položaja Hrvata uDaria KrstičevićPredstojnica mr. sc. Daria Krstičević posjetila je iprije dvije godine Hrvate u Srbiji, tom prilikom je naglasila da će ured na čijem je čelu unaprijediti skrb za Hrvate u Srbiji i nastaviti s aktivnostima matične domovine na poboljšanju položaja Hrvata u Srbiji i kako će njezin ured na drugačiji način - puno aktivnije - rješavati probleme Hrvata izvan Republike Hrvatske Vojvodini, Srbiji, nastojeći se time u isto vrijeme uljepšati i uveličati svoja aktivnosti i opravdati svoj položaj. Hrvati u Srbiji su u posjetu predstojnice vidjeli prigodu da se govori o otvorenim pitanjima i o konkretnim činjenicama o položaju Hrvata u Srbiji, kao imehanizmima koji će se poduzet da bi država u kojoj žive ispunila obvezu na osnovu međudržavnog sporazuma o zaštiti manjina. Sam posjet je po koji put pokazao da Vlada premijera Zorana Milanovića, koja preko Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske provodi politiku, ne želi otvoriti pitanje položaja Hrvata u Srbiji. I da potporupristupnim pregovorima SrbijeEuropskoj uniji neće uvjetovati zaštitom hrvatske manjine.

Predstojnica mr. sc. Daria Krstičević posjetila je iprije dvije godine Hrvate u Srbiji, tom prilikom je naglasila da će ured na čijem je čelu unaprijediti skrb za Hrvate u Srbiji i nastaviti s aktivnostima matične domovine na poboljšanju položaja Hrvata u Srbiji i kako će njezin ured na drugačiji način - puno aktivnije - rješavati probleme Hrvata izvan Republike Hrvatske u odnosu na prethodnu, HDZ-ovu Vladu.Nažalost, za vrijeme njenog mandata nijedošlo do promjena položaja hrvatske manjine u Srbiji. Svjedočimo da se u svakom segmetu pogoršao i da se na pojačano djelovanje institucija Republike Srbije na odvajanju dijela hrvatskog naroda nije odgovorilo protumjerom. Postupci ovdašnjih vlasti ne samo da su suprotni duhu Sporazuma nego i predstavljaju njegovo otvoreno kršenje, osobito članaka 1. i 2., kojima se Srbija obvezala da će osigurati pripadnicima hrvatske manjine pravo na očuvanje njihova nacionalnoga identiteta te zaštitu od svake djelatnosti koja ugrožava ili bi mogla ugroziti njihov opstanak.

Republika Srbija nije osigurala institucijama hrvatske nacionalne zajednice prostore za rad

Društveni položaj Srba u Hrvatskoj mnogo je poželjniji od položaja Hrvata u Srbiji. Postoji vrlo jasna politika prema njima, izgrađene su institucije koje im pružaju određenu zaštitu, razvijene su mogućnosti sudjelovanja srpske zajednice u procesima donošenja odluka. Za razliku od toga, u Srbiji ne postoje zaštita u institucijama naspram Hrvata. U području kulture većina hrvatskih udruga u kulturi nema prostora za svoj rad. Nije jasna ni politika financiranja njihovih aktivnosti. U Srbiji se samo tri hrvatske institucije financiraju izravno iz državnoga proračuna. To su Hrvatsko nacionalno vijeće kao samuopravno tijelo, Novinsko-izdavačka ustanova „Hrvatska riječ" koja se financira iz proračuna autonomne pokrajine Vojvodine i Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata koji se također financira iz spomenutog proračuna.

Aktivnosti svih ostalih institucija i organizacija financiraju se isključivo putem javnih natječaja, lokalnih, pokrajinskih i republičkih vlasti. Međutim, problem je u tome što u procesu donošenja odluka o visini tih sredstava ne sudjeluju predstavnici hrvatske zajednice. Za većinu udruga sredstva koja dodjeljuju lokalne samouprave i instance pokrajinske vlasti nisu dostižna, one kojima jesu, rijetko dobiju viša od pet stotina eura na godišnjoj razini, što vrlo često nije dovoljno ni za pokrivanje osnovnih institucionalnih troškova, zakupa prostora, struje, vode...Republička tijela vlasti izdvajaju vrlo rijetko sredstva za projekte hrvatske nacionalne manjine.

Za dvije profesionalne ustanove koje je osnovala država, NIU "Hrvatska riječ" i ZKVH, nisu osigurani prostori za rad, već se iznajmljuju. Drugim riječima u Srbiji institucijama hrvatske nacionalne zajednice nisu osigurali prostori za rad od strane Republike Srbije. Hrvatska Vlada umjesto da je uvjetovala povraćaj imovine srpskoj zajednici povratom imovine hrvatskoj manjini u Srbiji, kupovala je prostore institucijama čiji su osnivači Republika Srbija i AP Vojvodina (Grad Zagreb kupio je kuću u koju je smješten Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata). Hrvatskim društvima kojima su oduzeti prostori (npr. Hrvatski dom u Rumi, Hrvatskog seljačkog prosvitnog doma u Tavankutu, Hrvatskog seljačkog prosvjetnog doma u Đurđinu, Pučke kasine, Hrvatskog kulturnog društva u Subotici, Hrvatskog kulturnog doma u Beregu, Seljačka sloga u Baču, Hrvatskog seljačkog prosvjetnog doma u Šebešiću, Hrvatskog doma u Kukujevcima...), i nisu vraćeni. S povratom bi dio udruga trajno riješilo prostor za rad. S druge strane dio zgrada i prostora koji pripada srpskoj zajednici u Hrvatskoj njoj i vraćen, kao što je Srpska pravoslavna gimnazija u Zagrebu, kuća Milutina Milankovića u Dalju...

Hrvatska Vlada je pala na povijesnom ispitu vođenja hrvatske države i Hrvata u cjelini

Hrvati u Vojvodini su u svojoj povijesti, onoj novijoj, često puta su prolazili golgote, bili su u prilici, odnosno u neprilici da pozivaju svoga najvećeg bana da ustane, budili ga jer se pokazalo da Vlada Republike Hrvatske nijemo promatra nestanak sa povijesnog prostora. Položaj Hrvata u Srbiji je preslika, današnjeg položaja Hrvata u Hrvatskoj. Mnogi će iz matične domovine reći, što možete očekivati od Vlade Zorana Milanovića kada branitelji umiru na prosvjedima, kada se obezvrjeđuju oni koji su stvorili Hrvatsku i ginuli za nju. Kad je četvrtina građana na pragu siromaštva i mnogima prijeti dužnički problem. A hrvatski seljak je osiromašen i na koljenima je. I aktualni četrdesetogodišnjaci su strahu od čega će i kako živjeti nakon svoje 65 godine...Posve je jasno da je aktualna Vlada iznevjerila očekivanja, povjerenje, i pala na povijesnom ispitu odgovornosti vođenja hrvatske države i Hrvata u cjelini. Mi Hrvati smo kao narod bili prisiljeni trpjeti svakakve vladare, možda i više u odnosu na druge narode, no novija povijest ovakvu situaciju ne pamti.

Zlatko Ifković

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.