Hrvati u Srbiji podijeljeni pred izbor novog saziva Hrvatskog nacionalnog vijeća

Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) je najviše zastupničko tijelo Hrvata u Republici Srbiji, izabrano radi ostvarivanja prava na manjinsku samoupravu. Osnovano na temelju Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina iz 2002., ono predstavlja hrvatsku nacionalnu manjinu u području službene uporabe jezika, obrazovanja,Hrvati u Srbiji informiranja i kulture, sudjeluje u procesu odlučivanja ili odlučuje o pitanjima iz tih područja i osniva ustanove iz ovih područja. prema odluci HNV-a slavi četiri službena blagdana: 19. ožujka - blagdan sv. Josipa, zaštitnika hrvatskog naroda, 15. kolovoza - dan objavljivanja poziva Ivana Antunovića na utemeljenje pučkih novina, kojim je započeo narodni preporod Hrvata u ugarskom Podunavlju, 16. listopada - dan rođenja bana Josipa Jelačića, 15. prosinca - dan izbora za prvo Hrvatsko nacionalno vijeće.

Dan rođenja bana Josipa Jelačića slavi se u Petrovaradinu 16. listopada svake godine. Hrvatski ban Josip Jelačić, rođen je u Petrovaradinu 16. listopada 1801. godine i toga dana kršten je u crkvi Svetog Jurja u Petrovaradinu. Postao je po rođenju Hrvat, pripadnik hrvatskog naroda, a po krštenju kršćanin i vjernik, što je i ostao do konca svog života. Slavni hrvatski ban je ukinuo kmetstvo, borio se i za izgradnju hrvatskog kazališta, za hrvatski jezik, izdavanje školskih udžbenika na hrvatskom jeziku, a danas, poslije toliko godina Hrvati u Srbiji imaju manja prava i postavlja se pitanje da li za rješavanje svojih prava danas moraju nanovo tražiti i birati novog bana. Izbori za Hrvatsko nacionalno vijeće su prigoda.

Hrvatsko nacionalno vijeće je do sada birano na posrednim izborima – putem elektora. Prvi saziv je formiran na konstitutivnoj sjednici od 25. siječnja 2003. u Subotici (kao sami osnutak se spominje 15. prosinca 2002.), a na kojoj je sudjelovalo 198 elektora. HNVHrvatsko nacionalno vijeće je do sada birano na posrednim izborima – putem elektora. Prvi saziv je formiran na konstitutivnoj sjednici od 25. siječnja 2003. u Subotici (kao sami osnutak se spominje 15. prosinca 2002.), a na kojoj je sudjelovalo 198 elektoraTada je izabrano 35 vijećnika koji su utemeljili HNV-e na konstituirajućoj sjednici u Subotici 23. siječnja 2003. Na elektorskoj skupštini u Subotici 6. lipnja 2010., 132 elektora izabralo je novih 29 vijećnika sadašnjega saziva HNV-a, čija je konstituirajuća sjednica održana 26. lipnja 2010. u Subotici. Novi saziv HNV-a bit će biran putem elektorske skupštine 26. listopada u Beogradu, bira se 29 vijećnika.

Od djelovanja Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) ovisi opstojnost hrvatske manjinske zajednice u političkom smislu na ovim prostorima, a svakako opseg korištenja manjinskih prava i način financiranja institucija i udruga sa hrvatskom nacionalnom odrednicom. 26. listopada pripadnici 17 nacionalnih manjina koji žive u Srbiji birat će svoje savjete neposrednim putem, dok na izbore neće izaći ruska i turska manjina. Goranci su ranije priopćili da se ne smatraju nacionalnom manjinom. Savjete će, putem elektorske skupštine, birati Poljaci,Hrvati u Srbiji Crnogorci, Makedonci i Hrvati. Posebni popisi birača vode se trajno i moguć je i ubuduće upis svih onih koji žele ostvariti manjinsko pravo. Za neposredne izbore potrebn je da je, prije raspisivanja izbora, u poseban birački spisak nacionalne manjine upisano više od 40 % pripadnika nacionalne manjine prema posljednjem popisu stanovništva. Žalosna je činjenica da Hrvati u Srbiji nisu uspjeli upisati u svoj birački popis 40 % pripadnika svoje zajednice. Hrvatsko nacionalno vijeće, ima proračun od osamnaest milijuna dinara godišnje, a upravlja sa Zavodom za kulturu vojvođanskih Hrvata koji ima proračun od dvanaest milijuna dinara i NIU "Hrvatska riječ" koja raspolažu s proračunom od trideset osam milijuna dinara.

Kao i u proteklom periodu - jedno govore, a drugo rade

Svaka manjinska nacionalna zajednica mora stalno i iznova postajati svjesna sama sebe, svoje (brojčane) veličine, svoje snage i mora odmjeriti svoj kapacitet. Tijekom prikupljanja potpisa se pokazalo da je su mnogi pripadnici hrvatske zajednice koji su davali potpise bili upisani i u poseban popis Bunjevaca ne-Hrvata. Od samog formiranja biračkog popisa Bunjevaca ne-Hrvata bačena je sjena na način upisa. Više je građana upisano protiv svoje volje, upisivani su Srbi, Mađari, sada ima još i više dokaza da su Hrvati mimo znanja upisivani u popis Bunjevce ne-Hrvate.

Bilo kako bilo, činjenica je da su Hrvati u Srbiji, umjesto da provode promidžbu za izbore za nacionalno vijeće, u proteklih mjesec dana sakupljali potpise. Tijekom mjesec dana prikupljanja potpisa glavna tema je bila što je predsjednik Tomislav Nikolić kupnjom knjiga, čitanke i gramatike na ćirilici za učenje bunjevačkog govora za Bunjevce ne-Hrvate stavio točku na i na stvaranje tzv. bunjevačke nacije. Svjedočimo da je većina dužnosnika i političara, koji su u proteklom desetljeću šutjeli o diskriminaciji u obrazovanju spram Hrvata u Srbiji, sada u činjenici da su Bunjevci ne-Hrvati dobili udžbenike na ćirilici, našla povredu prava hrvatske manjine. Kao i u proteklom periodu - jedno govore, a drugo rade. Tako hrvatskim medijima daju izjave kako institucije Republike Srbije potpomažu Bunjevce ne-Hrvate, a svojim djelima, glasovima potpomažu financiranje školovanje i projekte kulturnih djelatnosti Bunjevaca ne-Hrvata. Ako su ovom promidžbom zaista htjeli iskreno otvoriti pitanje položaja i prava Hrvata u Srbiji, i ako će i u narednom periodu tako reagirati, onda postoji šansa da dobiju potporu cijele zajednice. Smanjit će se podjele unutar zajednice po pitanju na koji način se trebaju ostvarivati stečena i politička prava.

Kampanja prikupljanja potpisa formirane dvije liste

Očekivali smo da će u kampanji prikupljanja potpisa biti izloženi programi HNV-a iz četiri osnovne oblasti njegove nadležnosti, te da će se predstaviti program za poboljšanje sveukupnog položajaPoseban popisSvaka manjinska nacionalna zajednica mora stalno i iznova postajati svjesna sama sebe, svoje (brojčane) veličine, svoje snage i mora odmjeriti svoj kapacitet. Tijekom prikupljanja potpisa se pokazalo da je su mnogi pripadnici hrvatske zajednice koji su davali potpise bili upisani i u poseban popis Bunjevaca ne-Hrvata svakog Hrvata ponaosob i zajednice u cjelini u srbijanskom društvu. Nijednu riječ nismo čuli o 36 otvorenih pitanja iz sporazuma između Hrvatske i Srbije o zaštiti prava hrvatske manjine, o osnivanju Hrvatskog srednjoškolskog centra u Subotici, obnovi hrvatske drame... Umjesto programa, tijekom kampanje dijelile su se udruge na one za koje neki smatraju da jesu Hrvati u Srbijihrvatske i na one koje nisu. Osim saznanja da postoje i hrvatske udruge koje nisu hrvatske, uvjeravali su nas da su se pojavili kvazi Hrvati, i da nam prijeti opasnost od njih, kao da takvih nemaju u članstvu i rukovodstvu svoje stranke ili udruge. Veći dio Hrvata nije želio više davati legitimitet pojedincima koji su u praksi pokazali visoki stupanj nedemokratičnosti. Zato i ne čudi podatak da se svega 40 % Hrvata od upisanih u poseban birački popis odazvalo pozivu dati svoj potpis elektorima.

Pravo da bude elektor ima pripadnik hrvatske nacionalne manjine upisan u poseban birački spisak koji prikupi 60 ovjerenih potpisa. Umjesto da elektori zajedno teže ka zajedničkom programu i tko će biti ti koji će ga provoditi i koje će kvalitete posjedovati. I da je li on najsvjetliji lik u Hrvata u Srbiji. Tijekom sakupljanja potpisa formirale su se dvije liste Hrvatska lista dr. Slaven Bačić i Zajednička lista hrvatskih udruga – dr. Tomislav Stantić. Sve nabrojano unosi još više podjele unutar hrvatske zajednice i odbojnost prema hrvatskom imenu.

Postoji još šansa do 26. listopada da elektori naprave jednu listu i pošalju poruku: meni ni jedan pripadnik hrvatske nacionalne zajednice u Republici Srbiji nije neprijatelj! Ta je poruka iznimno važna kako za samu zajednicu tako i za sredinu u kojoj žive. Za sredinu, a i više!. Šalju sebi, sredini u kojoj žive i široj javnosti poruku: tu smo, zajedno smo, svjesni smo sebe, znamo što nam pripada, s nama morate računati, i nas morate uzeti u obzir! Ovu poruku šalju kako na unutarnje tako i na međunarodno političko tržište. Također nema nikakve sumnje da će se procesi podjela nastaviti, pogotovo ako budu izabrani u vodstvo s jedne liste. Lako se nastaviti provoditi politiku kao do sada u kojoj nema mjesta za sve Hrvate.

Udruge sa hrvatskom nacionalnom odrednicom opstaju zahvaljujući ustrajnosti „malog" čovjeka

Nakon završetka Drugog svjetskog rata, hrvatska je zajednica pretpjela veliki udar novih komunističkih vlasti. Do sredine pedesetih godina gotovo su sve prijeratne institucije i organizacije u Vojvodini (Hrvatsko prosvjetno društvo Neven sa svojom sekcijom - Hrvatskim pjevačkim društvom Neven, Hrvatski katolički orao, Hrvatska katolička orlica, Udruženje hrvatskih sveučilištaraca Antunović, Hrvatsko seljačko prosvjetno društvo - Seljačka sloga, Crkvena organizacija Križari, Hrvatski prosvjetni dom, Hrvatska kulturna zajednica, Pučka kasina, JSK Zrinjski...), Veliki udarNakon završetka Drugog svjetskog rata, hrvatska je zajednica pretpjela veliki udar novih komunističkih vlasti. Do sredine pedesetih godina gotovo su sve prijeratne institucije i organizacije u Vojvodini (Hrvatsko prosvjetno društvo Neven sa svojom sekcijom - Hrvatskim pjevačkim društvom Neven, Hrvatski katolički orao, Hrvatska katolička orlica, Udruženje hrvatskih sveučilištaraca Antunović, Hrvatsko seljačko prosvjetno društvo - Seljačka sloga, Crkvena organizacija Križari, Hrvatski prosvjetni dom, Hrvatska kulturna zajednica, Pučka kasina, JSK Zrinjski...), nasilno su prestale raditinasilno su prestale raditi, a prestale su izlaziti i Hrvatske novine. U školama je ukinula nastava na hrvatskom jeziku. U vrijeme Hrvatskog proljeća, udar na Hrvate intelektualce u Vojvodini bio je jači nego li u većini drugih gradova Hrvatske. Zabranjen je rad Matice hrvatske, a preko dvjestotine pedeset Hrvata intelektualaca izgubilo je posao.

Raspadom Jugoslavije, hrvatska zajednica u Vojvodini nalazi se na početcima, jer je po ko zna koji put, na ovim prostorima prekinut kontinuitet političkog i kulturnog djelovanja Hrvata. Do 15. srpnja 1990. godine u Vojvodini nije postojala niti jedna institucija s hrvatskim predznakom, tada je osnovan Demokratski savez Hrvata u Vojvodini. Poslije osnutka DemokratskogVojvodina saveza Hrvata u Vojvodini su se počele obnavljati i osnivati institucija s hrvatskim predznakom.

U Vojvodini i Srbiji je osnovan ili je obnovljen rad 49 udruga sa hrvatskom nacionalnom odrednicom većinom bet potpore institucija Republike Hrvatske. Hrvatski Amaterski Športski Klub Zrinjski (HAŠK Zrinjski) je prva udruga koja djeluje na razvoju sporta, ostale djeluju kao kulturne udruga. Najveći broj udruga ima sjedište u Subotici, ali i u: Somboru, Novom Sadu, Beogradu, Srijemskoj Mitrovici, Lemešu, Ljutovu, Tavankutu, Maloj Bosni, Đurđinu, Starom Žedniku, Vajskoj, Vajska-Bođani, Bački Breg, Plavna, Bač, Bački Monoštor, Sonta, Gibarac, Novi Slankamen, Ruma, Šid, Golubinci, Vrdnik, Zrenjanin, Petrovaradin, Zemun.

Hrvatsko nacionalno vijeće, u zadnje tri godine iz proračuna od osamnaest milijuna dinara putem natječaja dodjeljuje sredstvaBunjevci udrugama od dva milijuna dinara ( osamnaest tisuća eura), što je oko 11%, proračuna HNV-a. Državni ured za Hrvate izvan Hrvatske u 2013., je iz proračuna dodijelio osamdeset tri tisuće eura za projekte svih udruga iz Srbije, a za 2014 ured nije dodjeljio sredstva po natječaju koji je raspisan u svibnju.

Udruge s hrvatskom nacionalnom odrednicom opstaju zahvaljujući ustrajnosti „malog" čovjeka. S novcem kojim raspolažu udruge nemaju osnovne uvjete (plaćanje troškova najamnine, struje, grijanja, ptt troškova...) da mogu kvalitetno raditi. A većina udruga kvalitetno rade i izišle su iz okvira amaterizma a s malo novca. Da bi udruge uopće mogle funkcionirati, realizirati projekte iz kulture, nakladničke djelatnosti, prvi uvjet je da imaju osnovne uvjete za obavljanje djelatnosti, a većina njih nema.

Svjedočim o nizu djela „maloga" čovjeka koji nije zaboravio svoja vlastita uvjerenja i vjerovanja, koji ima svijest o sebi samom i o pripadnosti svojoj zajednici, i koji svojim entuzijazmom i ustrajnošću treba da služi kao primjer mnogima, a osobito institucijama koje su ga vrlo često ostavljale na cjedilu ili su bile gluhe za njegove potrebe i zahtjeve.

Zlatko Ifković

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Sub, 18-05-2024, 04:56:20

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.