Republika Hrvatska rezultat je kako Hrvata koji žive u njoj, tako i Hrvata izvan RH

Pod utjecajem različitih povijesnih, političkih i ekonomskih razloga, Hrvati su se stoljećima kontinuirano iseljavali s tadašnjih hrvatskih prostora u susjedne, europske i prekooceanske zemlje u kojima, ovisno o zemlji nastanjenja, imaju različite položaje i statuse. Isto su tako neki dijelovi hrvatskoga naroda, uslijed raznih povijesno-političkih okolnosti, ostali izvan granica Republike Hrvatske, to jest u susjednim državama.

Svi Hrvati, bez obzira na to gdje i u kakvom statusu žive, jesu pripadnici jednoga inedjeljivoga hrvatskog naroda. U većini održavaju s Hrvatskom osjećajne, obiteljske i kulturološke veze i imaju osjećaj svog hrvatskogHrvatska podrijetla.Mora se reći, da zbog svojih uskih političkih i materijalnih interesa političke elite u Hrvatskoj se mijenjao položaj Hrvata izvan Hrvatske. Mijenjao sa svakom političkom promjenom na vrhu državne vlasti. Vlada premijera Zorana Milanovića je uredila taj odnos novim zakonom i novim uredom.

Prema procjenama, jer ne postoje bolje mogućnosti statističkog određivanja, u svijetu živi približno jednak broj Hrvata koliko ih je u zemlji. Prihvatljiv je kriterij da se smatra Hrvatom svaku osobu u svijetu koja po zakonu ima pravo na hrvatsko državljanstvo, da ima dokument u kojem piše da je Hrvat. Ustavom Republike Hrvatske (posebno člankom 10.), propisane su i obveze da: Republika Hrvatska štiti prava i interese svojih državljana koji žive i borave u inozemstvu i promiče njihove veze s domovinom. Dijelovima hrvatskog naroda u drugim državama jamči se osobita skrb i zaštita Republike Hrvatske.

U van domovinskoj Hrvatskoj postojala je romantična slika Hrvatske dok nisu došli u kontakt s državnim strukturama i institucijama u domovini, a naročito s kadrovskim strukturama koje su bile zastupljene u njima i koje su trebale da provode njihovu zaštitu. Svi nesporazumi, promašeni pokušaji kao i različite inicijative za uspostavu kvalitetnije suradnje i boljih odnosa između iseljene i domovinske Hrvatske koji su nastali od 1990. pa sve do danas nisu dovodili do neraskidivih veza.Iz takvog odnosa je proistekla činjenica da veliki dio Hrvata van domovine nisu postali i hrvatskim državljanima.

Zakon o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske samo lijepo izgleda na papiru

Potkraj 2011. godine, usvojen je Zakon o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske. U svibnju 2012.,RH i BiH Vlada Zorana Milanovića je osnovala Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Time su stvorene temeljne pravne i institucionalne pretpostavke za izgradnju sustavne i učinkovite suradnje s pripadnicima hrvatskog naroda koji žive izvan granica Republike Hrvatske.

Za rad Državnog ured za Hrvate izvan Hrvatske u 2013. je izdvojeno iz proračuna oko šezdeset milijuna kuna s time da su tu uračunata i sredstva za financiranje poslovanja Hrvatske matice iseljenika. Možemo konstatirati da, dozaštite prava i interesa Hrvata izvan Republike Hrvatske, i do jačanje njihovih zajednica nije došlo od kako je donijet Zakon. Niti je došlo do unapređenje znanstvene, obrazovne, kulturne, gospodarske, i druge suradnje između Republike Hrvatske i Hrvata izvan Republike Hrvatske, kao ni do olakšanog povratka iseljenika i njihovih potomaka u domovinu.

Hrvati u Bosni i Hercegovini i Srbiji bez zaštite

Većina članica Europske unije koristi sve raspoložive mehanizme radi zaštite svojih sunarodnika, što nije i slučaj sa aktualnom VladomHrvati u BiHU Bosni i Hercegovini položaj srednjobosanskih Hrvata obilježava krajnja neizvjesnost i snažna napetostza normalan život. S druge strane, Hrvati u Sarajevu, Tuzli ili Bihaću svedeni su na folklor, a iz dijelova BiH koji danas pripadaju Republici Srpskoj praktično su s malim izgledima na povratak. Hrvati u Srbiji nemaju politička prava, nisu zastupljeni u državnim tijelima, policiji, carini, pravosuđu i nije osigurano financiranje udruga s hrvatskim predznakom koje imaju problema s financiranjem svojih programa i djelatnosti Republike Hrvatske. Vlada nije bezuvjetno branile hrvatsku misao u Bosni i Hercegovini i Republici Srbiji, što je dovelo do toga da se njihov položaj u protekle tri godine pogoršao, a drastično u proteklih godinu dana.

Vlada Republike Hrvatske, kao i njena diplomacija, do sada nisu upotrijebili sve instrumente za zaštitu hrvatskih autohtone manjine, kao i puno ostvarenje jednakopravnosti i konstitutivnosti hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. BunjevciHrvatska diplomacija posebnu pozornost je trebala posvetiti primjeni postojećih međunarodnih sporazuma vezanih za raspad bivše Jugoslavije, osobito u području zaštite manjina i zaštite konstitutivnosti hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini, te drugim preuzetim obvezama, kao što je međudržavni Sporazum između Republike Hrvatske i Republike Srbije o zaštiti prava manjina potpisan 2004. godine, a nije. Možda Vlada smatra kako Hrvatima u Bosni iHercegovini i Srbiji posebna zaštita i nije potrebna.

U Bosni i Hercegovini položaj srednjobosanskih Hrvata obilježava krajnja neizvjesnost i snažna napetostza normalan život. S druge strane, Hrvati u Sarajevu, Tuzli ili Bihaću svedeni su na folklor, a iz dijelova BiH koji danas pripadaju Republici Srpskoj praktično su s malim izgledima na povratak. Hrvati u Srbiji nemaju politička prava, nisu zastupljeni u državnim tijelima, policiji, carini, pravosuđu i nije osigurano financiranje udruga s hrvatskim predznakom koje imaju problema s financiranjem svojih programa i djelatnosti. Hrvati u Srbiji su žrtvovani prvo zbog ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a sada zbog pristupnih pregovora Srbije. Zakon Vlade Zorana Milanovića o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske samo lijepo izgleda na papiru.

Hrvati izvan Hrvatske imaju različite statusne probleme

Hrvatima izvan Republike Hrvatske su po Zakonu definirani i smatraju se: Hrvati u Bosni i Hercegovini kao ravnopravan, suveren ikonstitutivan narod (Hrvati u Bosni i Hercegovini) , pripadnici hrvatskih manjina u europskimzemljama (hrvatske manjine), te Hrvati iseljeni u prekooceanske i europske zemlje i njihovi potomci (hrvatsko iseljeništvo/dijaspora). Prema popisu iz 1991. godine hrvatski narod u Bosni i Hercegovini imao je 760852 pripadnika, a 553 000 prema podacima popisa stanovništva 2013. godine. Autohtone hrvatske manjine u 12 europskih zemalja broje oko 350000 pripadnika.

Pod pojmom „hrvatskog iseljeništva" razumijevaju se iseljeni Hrvati i svi njihovi potomci, odnosno što odgovara značenju pojma „hrvatska dijaspora". Procjenjuje se da hrvatsko iseljeništvo ima oko 3 milijuna pripadnika, od kojih oko 2 milijuna živi u prekooceanskim zemljama. Hrvati izvan Hrvatskeu očuvanju svog indeititeta i opstanka na prostorima na kojima žive imaju različite statusneHrvatski sabor probleme kao na naprimjer: Hrvati u Bosni i Hercegovini su konstitivan narod samo na papiru. Održivi ostanak i povratak Hrvata u BiH za koje je neophodno osigurati osnovne preduvjete za normalan život: infrastrukturu te radna mjesta...

Hrvati u Srbiji imaju problem političkih prava, obrazovanja na hrvatskom jeziku po međudržavnom Sporazumu između Republike Hrvatske i Republike Srbije o zaštiti prava manjina potpisan 2004. godine. Hrvatski iseljenici žele planiranje njihova povratka. A povratak ne znači samo vratiti se, nego da u vlastitoj domovini dobiju priliku za kvalitetan život i rad.

Hrvati izvan domovine, trebaju imati više zastupnika u Hrvatskom saboru

Izvandomovinski Hrvati su dali veliki doprinos uspostavi neovisne RepublikeHrvatske, trpljeli su tamničenja zbog hrvatske misli, hrvatski politički emigranti, zbog njihova političkog uvjerenja su i fizički likvidirani. Za vrijeme i poslije domovinskog rata u Bosni i Hercegovini i Republici Srbiji broj Hrvate se prepolovio uslijed većinom etničkog čišćenja, ali i poticanog preseljenja. Na desetine tisuća Hrvata otišlo iz Vojvodine, a iz Bosne i Hercegovine tristo tisuća. Nitko nije otišao zbog toga što nije imao posla, ili što nije mogao plesati svoj folklor. Otišli su jer se nisu osjećali poželjnima, Izborni sustavMoguće je napraviti takav izborni sustav, tj sadašnju XI. izbornu jedinucu drugačije definirati, ili napraviti od nje tri izborne jedinice. Tako da bi se u toj izbornoj jedinici biralo pet zastupnika: oni koji imaju status iseljeništva birali bi dva zastupnika u Sabor Republike Hrvatske, Hrvati iz Bosne i Hercegovine birali bi dva zastupnika u Sabor Republike Hrvatske, iz redova autohtonih hrvatskih manjina birali bi jednog zastupnika u Saboosjećali su strah. Nisu se osjećali ravnopravnim građanima s drugima. O tome se vrlo rijetko govorilo u Saboru.

Nazočnost Hrvata izvan Hrvatske u gospodarskom, kulturnom i političkom životu u RepubliciHrvatskoj je smanjena na najmanju moguću mjeru. Model dopisnog glasovanja je ostvarenje samo prava da se glasuje naizbori izborima u Republici Hrvatskoj i povećavanje broja birača koji sudjeluju u izbornom procesu. Hrvati izvan domovine, hrvatski državljani, treba da imaju više zastupnika u Hrvatskom saboru, tako da njihovi predstavnici budu birani iz redova Hrvata iz Bosne i Hercegovine, iz redova autohtonih hrvatskih manjina i hrvatskog iseljeništva, jer na taj način mogu predstaviti svoj status i predlagati promjene u zakonadstvu u Saboru Republike Hrvatske.

Moguće je napraviti takav izborni sustav, tj sadašnju XI. izbornu jedinucu drugačije definirati, ili napraviti od nje tri izborne jedinice. Tako da bi se u toj izbornoj jedinici biralo pet zastupnika: oni koji imaju status iseljeništva birali bi dva zastupnika u Sabor Republike Hrvatske, Hrvati iz Bosne i Hercegovine birali bi dva zastupnika u Sabor Republike Hrvatske, iz redova autohtonih hrvatskih manjina birali bi jednog zastupnika u Sabor Republike Hrvatske. Tada bi van domovinski Hrvati dobili svoje zastupnike sa imenom i prezimenom.

Ta prava polažu iz činjenica da su važan izvor vanjskog finansiranja Republike Hrvatske. Podaci Svjetske banke pokazuju kako je u posljednjih deset godina pomoć dijaspore članovima svoje obitelji u matici zemlji raste i sa 641 milijuna američkih dolara iz 2000. narasla je na 1,378 milijardi američkih dolara. Ako se tomu dodaju investicije u nekretnine, doprinosi u hrvatskom turizmu, doprinosi prodaji robe hrvatskih proizvođača na tržištima gdje Hrvati žive, onda je ta impozantna svota još mnogo veća. Hrvati izvan Hrvatske daju puno više svojo domovini nego što im ona uzvrati, iako ima obvezu.

Zlatko Ifković

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Uto, 21-05-2024, 21:57:51

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.