Detalji

Objavljeno: 13. veljače 2015.

Povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe su uputili kritike Srbiji glede tretmana žrtava, a Europska komisija je u posljednjem izvješću o napretku Srbije napomenula da Srbija nema adekvatan zakonski okvir za odštetu žrtava. Srbija je do presude Međunarodnog suda pravde u Haagu tvrdila da nije sudjelovala u agresiju na Republiku Hrvatsku, sada kada su utvrđene činjenice da jest, hoće li institucije države Srbije preuzeti odgovornost i obeštetiti civilne žrtve rata? Ili će i dalje preovladavati drugačije čitanje ovoga puta presude Međunarodnog suda pravde u Haagu? (Z. Ifković)

Detalji

Objavljeno: 26. siječnja 2015.

Kao što je poznato, predsjednica Kolinda Grabar Kitarović je rekla da će se zalagati ne samo za zaštitu manjina u Republici Hrvatskoj, već će inzistirati i na ostvarivanju prava hrvatske manjine u Vojvodini, Srbiji. Također je rekla da će Srbija imati pomoć u pristupanja EU, pod uvjetom da Srbija ispuni sve uvjete koje je i Hrvatska morala ispuniti prilikom pristupanja, i da se riješe otvorena pitanja u što spada i pitanje i status Hrvata koji žive u Srbiji, i da oni moraju imati prava kao i Srbi u Hrvatskoj. (Z. Ifković)

Detalji

Objavljeno: 15. siječnja 2015.

Bivši predsjednici Stjepan Mesić i Ivo Josipović su govorili da su ovlasti predsjednika Ustavom ograničene toliko da nemaju utjecaja na odnose s Hrvatima van Hrvatske. Ali su prešućivali činjenicu da je predsjednik republike sukreator vanjske politike, osobito kada je riječ o diplomatsko konzularnim predstavništvima. Predsjednik Republike Hrvatske je na taj način mogao utjecati izravno na promjenu politike prema Hrvatima u susjednim zemljama. Poslije dva mandata Stjepana Mesića i jednog Ive Josipovića Hrvati u Srbiji imaju osjećaj da je uz njih predsjednica koja će ispunjavati Ustavnu obvezu i zastupati njihove interese. (Z. Ifković)

Detalji

Objavljeno: 18. prosinca 2014.

Nakon uspostave neovisne Republike Hrvatske još nijedan službeni kanditat za predsjednika Republike Hrvatske nije u izbornoj kampanji posjetio Hrvate u Srbiji i izložio svoj program. Od 18. prosinca 2014. to se više ne može reći. Kolinda Grabar Kitarović ,kandidatkinja HDZ-a za predsjednika Republike Hrvatske, danas je posjetila Dom Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini, u Subotici. (Z. Ifković)

Detalji

Objavljeno: 15. prosinca 2014.

Praznik hrvatske zajednice u Srbiji, Dan izbora prvoga saziva Hrvatskog nacionalnog vijeća, obilježen je 12. prosinca u Subotici. Tom su prigodom uručena i priznanja zaslužnim članovima hrvatske zajednice za 2014. godinu. Hrvatsko nacionalno vijeće dodjeljuje priznanja za doprinos društvenim aktivnostima, u oblasti kulture i iz područja obrazovanja. Za doprinos u društvenim aktivnostima - priznanje "Ban Josip Jelačić" primio je mons. Marko Kljajić, za doprinos u području kulture, priznanje "Dr. Josip Andrić" primio je Zvonimir Pelajić, a priznanje iz područja obrazovanja "Pajo Kujundžić" dodijeljeno je Mariji Dulić, učiteljici iz Tavankuta. (Z. Ifković)

Detalji

Objavljeno: 09. prosinca 2014.

Na Pariškoj mirovnoj konferenciji Subotica je priznata kao dio Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, a granica prema Mađarskoj povučena je sjeverno od grada, dok je konačna granica nove države utvrđena u Trianonu 4. lipnja 1920. Novu državu bunjevački Hrvati su prihvatili, očekujući da će u njoj ostvariti sva ona prava koja su im dokidana za vrijeme mađarske vlasti, a proces asimilacije i oslobođenja smatrali su završenim. Početno oduševljenje novom državom ubrzo je stišano, a Hrvati su se našli na udaru u političkom, kulturnom i gospodarskom pogledu. (Z. Ifković)

Detalji

Objavljeno: 03. prosinca 2014.

U okviru HKPD "Matija Gubec" formirana je Likovna kolonija u okviru koje se osniva i slamarski odjel koji je danas nadaleko poznat po svojoj umjetnosti naivnog slikarstva u tehnici slame. Umjetnost je to koja je od pučke, preko naivne, danas prepoznana i kao primijenjena umjetnost. Ta vrsta stvaranja postala je prepoznatljiv znak hrvatskog stvaralačkog indetiteta na prostorima sjeverne Bačke. (Z. Ifković)

Detalji

Objavljeno: 16. studenoga 2014.

Vojvođanski Hrvati bili su nedužna žrtva besmislene agresije i rata. Prije 22 godine, 6. svibnja, u srijemskom selu Hrtkovcima na zboru građana, a u nazočnosti Vojislava Šešelja, tadašnjeg predsjednika Srpske radikalne stranke, čitanjem spiska nepodobnih Hrvata praktično je ozvaničeno protjerivanje Hrvata iz Vojvodine. Većina Hrvata iz Hrtkovaca je zbog prijetnji i maltretiranja bila prisiljena zamijeniti kuće i otići iz sela. Hrtkovci nisu jedini primjer zlostavljanja građana hrvatske nacionalnosti u Srijemu i u cijeloj Vojvodini. (Z. Ifković)