Pasionska baština 2016.

Bliži nam se kršćanski blagdan koji svetkujemo kao dan Kristova uskrsnuća. On nije svake godine na isti datum već se svetkuje 1. nedjelje nakon punoga mjeseca poslije proljetnoga ekvinocija. U narodu je poznat kao Uskrs, Vazam, Vuzem... Uskrsu prethodi korizma koja je naziv za četrdesetodnevni post od Pepelnice do Uskrsa. U tom periodu vjernici se nastoje uzdržavati od hrane u znak pokore i pripreme za blagdan.

Vrijeme je korizme, vrijeme kada se vjernici pripremaju za Isusovo uskrsnuće. Uskrs je najveći kršćanski blagdan za vrijeme kojega vjernici, posebice obnavljaju značenje riječi „uskrsnuti“ i značenje Isusove žrtve za narod. Povratiti se u život je trenutak i čin ustajanja iz mrtvih.

Pasija je pak, gledano s bilo kojega aspekta, bilo književnoga, bilo likovnoga uvijek vezana uz Krista jer pojam riječi „pasija“ predstavlja Kristove muke od Posljednje večeri pa MukaGlavna misao vodilja ovogodišnje manifestacije je Muka kao nepresušno nadahnuće kulture. Kristove muke bile su u vrijeme prije njegove smrti i raspeća na križ, a dio su Novoga Zavjeta. Kristove muke bile su i fizičke i duševne patnje čovjeka, naroda, a naviještaju se na Cvijetnicu i na Veliki petak.sve do smrti. Autori mnogih djela iz bilo kojega umjetničkoga područja koristili su upravo motive muke, Posljednje večeri, uskrsnuća iz kojih su izrasla brona poznata i vrijedna djela.

Upravo vezani uz ovaj blagdan i veliku simboliku njegova značaja koju treba osvježavati i saživjeti s narodom već se dvadeset i peti put otvara manifestacija pod nazivom „Pasionska baština“. Ove godine manifestacija se otvara 12. ožujka, a završava 24. ožujka 2016.

Glavna misao vodilja ovogodišnje manifestacije je Muka kao nepresušno nadahnuće kulture. Kristove muke bile su u vrijeme prije njegove smrti i raspeća na križ, a dio su Novoga Zavjeta. Kristove muke bile su i fizičke i duševne patnje čovjeka, naroda, a naviještaju se na Cvijetnicu i na Veliki petak.

Nadahnuće za kulturnu baštinu

Glavna misao ovogodišnje manifestacije doista je nadahnuće za kulturnu baštinu. U književnosti ima pregršt prikazanja Kristove muke, tzv. pasijske igre, primjerice u europskoj srednjovjekovnoj književnosti, zatim u glazbenoj umjetnosti oratoriji, a tema Isusa Krista i njegovih muka glavna je tema bila i danas je mnogih slikara umjetnika.

Pokrovitelj ove svečanosti je Skupština grada Zagreba. Svečanost započinje 12. 3. u Muzeju Mimara pod nazivom Hosana sinu Davidovu gdje će biti retrospektivna izložba i glazbeni program, u nedjelju se manifestacija seli u Hrvatski glazbeni zavod, a dalje u Knjižnicu Marije Jurić Zagorke, u aulu Gradske knjižnice, u Crkvu sv. Blaža, u Crkvu sv. Antuna Padovanskog, u Crkvu sv. Petra, u Galeriju MORH Zvonimir, Zagrebačku katedralu, Koncertnu dvoranu Vatroslava Lisinskog, u Društvo hrvatskih književnika, u baroknu Crkvu sv. Katarine, studio Moderne galerije Josip Račić i druge crkve.

Manifestacija „Pasionska baština“ odličan je kulturni događaj kroz desetak dana za sve one koji cijene umjetnost da vide i čuju sve ono što se temelji na motivima Isusa Krista i njegove muke. Prostori u kojima se održavaju manifestacije zastupaju sva područja umjetnosti, od ljubitelja knjige, slikarstva i crkvi u kojima će se održavati pasionsko pjevanje. Da bi ovaj blagdan dočekali ispunjeni bogatstvom kulturne baštine koja je dio našega naroda i prpremljeni u duhu Kristova Uskrsnuća valja zaviriti u nešto od ponuđenoga.

Lucija Fosić

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.