Loša demografska slika Hrvatske

Može li nova predložena natalitetna politika zaživjeti? Stopa nataliteta manja je nego prethodnih godina. To nije posljedica koja se dogodila preko noći već se poput stihije širila godinama sve dok nije postala zabrinjavajuća i alarmantna. Polagano i postupno, s vremenom, postajat ćemo sve manji kao narod, malobrojniji, ako se cijela situacija na području Hrvatske ne zaokrene prema boljemu. Niska stopa nataliteta je već duže vrijeme prisutna kod nas. Kako tome stati na kraj i kako potaknuti mlade na rađanje djece? Odgovor nije nimalo jednostavan.

Razlog za rađanje djece se ne nalazi u mjeri od 1000 eura. Da razjasnimo, 1000 eura za novorođeno dijete je svakako dobar poticaj koji treba pozdraviti. Situacija je krizna u ekonomskom smislu tako da je to velika pomoć, posebice za one s manjim primanjima. No, ipak 1000 eura neće spasiti niti potaknuti one nezaposlene na rađanje djece.

Jedan od glavnih problema mjere 1000 eura za novorođeno dijete je taj da se na taj način može Hrvatska dovesti u još veću državu sa socijalno ugroženim skupinama. 1000 eura može potaknuti jako ugroženu socijalnu skupinu na rađanje djece koji će u tome vidjeti neki spas. No činjenica je da to nije vječnih 1000 eura i da oni relativno brzo nestanu. Tada dolazi do povećanja ugroženih. Jedan od problema koji treba riješiti je i stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj.

Relativno je da mladi koji nisu niti stambeno zbrinuti niti novčano osigurani, da bi se pokrivali iz mjeseca u mjesec, neće zbog 1000 eura biti spremni postati roditelji. Treba riješiti problem nezaposlenost, pa ako je potrebno korigirati upisane kvote kako se ne bi završavali fakulteti poslije kojih trenutno nema slobodnih radnih mjesta. Treba od najranijeg stupnja obrazovanja usmjeravati djecu, učenike i studente u kojem smjeru trebaju ići i učiti ukoliko žele stabilan posao u budućnosti.

Opravdana mjera

Nadalje, vjerujemo da će oni koji imaju siguran posao znati cijeniti ovu poticajnu mjeru. Mjera je opravdana i vrlo NezaposlenostTreba riješiti problem nezaposlenost, pa ako je potrebno korigirati upisane kvote kako se ne bi završavali fakulteti poslije kojih trenutno nema slobodnih radnih mjesta. Treba od najranijeg stupnja obrazovanja usmjeravati djecu, učenike i studente u kojem smjeru trebaju ići i učiti ukoliko žele stabilan posao u budućnosti.je dobar početak u zalagnju za povećanje stope nataliteta. Mnoge lokalne sredine još dodatno potiču svoje mještane što je njihova dobra volja i sve dok je na pravi način iskorištena ona je dobrodošla. Ipak, granica rađanja djece s vremenom se sve više pomiče. Visokoobrazovani su skloni stvaranju karijere i napredovanju, voljni su rada i usavršavanja, a sve dok taj proces traje nemaju vremena za djecu. Sve je više parova koji se odlučuju na jedno ili dva djeteta. Okolnosti znatno utječu na takve odluke. Činjenica je da je život skup, režije, hrana, vrtići, ukoliko ih ne financira lokalna zajednica. 60-ih godina prosječna starost majka na prvom porodu bila je 23 godine, a 2013. porasla je na 28 godina.

Prosječna starost pri sklapanju braka također se pomaknula za nekoliko godina, s 21 na 27 godinu kod žena. Sve više se ljudi razvode, no razvodi ne moraju utjecati na smanjenje nataliteta, a primjer su skandinavske zemlje. U Hrvatskoj je problem u sve manjem broju sklapanja brakova, a nije problem nužno u razvodu. Na povećanje granice stupanja u brak utječu kao što smo i ranije spomenuli, brojne okolnosti, poput visokog obrazovanja koje traje do otprilike 23 godine, zatim nezaposlenost, neriješeno stambeno pitanje, nesigurnost primanja i rad na određeno vrijeme.

Zemlja koja stari

Hrvatska je zemlja koja stari, veliki je udio staroga stanovništa, a krivac za pad nataliteta je upravo ta IseljavanjeNa Hrvatsku nisku stopu nataliteta, osim gospodarske krize i iseljavanja stanovništa u europske zemlje u posljednje vrijeme i odlaska roditelja s djecom koja bi mogla popraviti našu sliku, utječu i ranija iseljavanja u prekomorske zemlje koja su također ostavile utisak na demografsku sliku Hrvatske. Hrvatska se nažalost nalazi među deset zemalja na svijetu s najstarijim stanovništvom, a tome je uzrok i produljenje životnog vijeka.gospodarska kriza koja priječi, na neki način, osnivanje, tj. planiranje obitelji. Mnogi mladi, svaki dan sve više, napuštaju Hrvatsku i traže svoje plaće u nekom drugom svijetu.

Mjera od 1000 eura jednokratno bi pomogla roditeljima od osiromašenja jer za vrijeme rodiljne naknade prvih šest mjeseci plaća ostaje ista, a sljedećih 6 mjeseci ona je između 1663 kune i 2660 kuna. Poticanje države u rađanju djece na mnoge načine može pomoći stvaranju mlađe Hrvatske. Pogodnosti koje bi roditelji imali, ne samo u gotovim novcima, već u subvencioniranju kamata za stambene kredite za obitelji s malodobnom djecom i slično, pomogli bi u popravljanje demografske slike Hrvatske.

Na Hrvatsku nisku stopu nataliteta, osim gospodarske krize i iseljavanja stanovništa u europske zemlje u posljednje vrijeme i odlaska roditelja s djecom koja bi mogla popraviti našu sliku, utječu i ranija iseljavanja u prekomorske zemlje koja su također ostavile utisak na demografsku sliku Hrvatske. Hrvatska se nažalost nalazi među deset zemalja na svijetu s najstarijim stanovništvom, a tome je uzrok i produljenje životnog vijeka.

Višegodišnji postepeni porast broja umrlih nad živorođenim je zabrinjavajući, stoga je svaka početna mjera koja ide u cilju poticanja rođenja djece pozdravljena. Sada treba sagledati i stvarati još bolje prilike i urediti druge okolnosti koje će osim jednokratnih mjera pružiti sigurnost, a onda i zadovoljstvo rađanja djece.

Lucija Fosić

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.