750 000 potpisa i LGTB udruge

Već dva puta smo se «opekli» pišući na ovom Portalu ojkalicu – Oj narode, ima pravde... Pokazalo se da je ta pravda, koju smo pokušali opjevati kao svojevrsnu odu, ne euroradosti po Beethovenu, nego ushićenju s jim smo ju naivno očekivali i još naivnije vjerovali da je moguća u punom smislu te riječi, u najmanju ruku iskrivljena, iščašena, distorzirana. Stoga ćemo ovaj puta svoju naivnost pokušati uskladiti s dobi i pravnim obrazovanjem i zaojkati – Oj narode, ima Ustavnog suda...

Naime, prema Večernjaku, koji nam je u ovom času jedini ali, uvjerili smo se, vjerodostojan, kvalitetan izvor kada se radi o pravnom i pravosudnom kompleksu u ovoj do nedavno nesretnoj, a odnedavno sretnijoj europskoj zemlji, čitajući današnje izvješće da je Ustavni sud poručio svima na vlasti poštovati proceduru pri zakonodavnoj praksi, od našeg potunjenog idealizma glede stupnja demokratiziranosti društva, ipak je nešto malo ostalo.

Naime, Ustavni sud je do svoje konačne odluke suspendirao načelo o najmanje 25.000 riječi sadržaja u opće informativnim dnevnim novinama koje objavljuju novinarske tekstove, pa će sve takve novine, koje imaju statut, do daljnjega plaćati najniži PDV od 5 posto. Dakle, ne će biti primijenjivan sada suspendiran propis da novine koje nisu «naše» moraju svaki dan brojati ima li u svakom tiskanom primjerku više od 25.000 riječi pa im ne će ostati previše vremena za autorske tekstove, dok će «naše» novine biti oslobođene svakodnevnog prebrojavanja.

Naravno da smo naivni oko prebrojavanja, jer to kompači obave u djeliću sekunde. Ali podjela na naše i njihove, iliti nenaše za sada je a.a. U ugrožavanje demokratskog načela o slobodi medija, njegova važnosti, ali i pokušajima jeftinog izigravanja tog načela ne ćemo se upuštati.

Poštivanje procedure

Insistirajući na poštovanju procedure Ustavni sud je ukinuo Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena zvanja, kao i u nedavnom slučaju Kurikulima zdravstvenog odgoja, koji je, podsjetimo se prema onomu što su prenosili mediji svih vrsta, izazvao brojne najblaže rečeno kritike Ustavnog suda u cjelini, a čini nam se i ustavnih sudaca kao pojedinaca.

Kada smo već kod djelovanja Ustavnog suda i njegovih aktivnosti, čemu ne ćemo pokušavati pjevati nikakve ode, ni euroradosti, ni nekakvog veselja, jer naprosto radi svoj posao, ne možemo se ne osvrnuti i na Večernjakov okrugli stol o temi: «Hoće li referendum o definiciji braka ugroziti prava LGBT osoba», gdje su mišljenja i stavove ukrstili predstavnici Inicijative «U ime obitelji» i predstavnici LGBT udruga.

Poticaj i tema su poznati, a za podsjećanje je da Inicijativa «U ime obitelji» ima oko 750.000 potpisnika, a postupak oko referenduma je u tijeku s poznatim kontroverzama. Stoga smo slobodni iz Večernjaka, vezano isključivo za Ustavni sud, prenijeti pitanje Večernjaka: « Krši li prijedlog Inicijative da u Ustav uđe definicija braka kao zajednice žene i muškarca ljudska prava», kao i odgovor nazočnog ustavnog stručnjaka, koji vjeruje da o tome mora odlučiti Ustavni sud, a nikako Hrvatski sabor, za što se zalaže SDP-ov predsjednik saborskog Odbora za Ustav.

Tomu treba pridodati izražen stav organizatora Zagreb Pridea koji smatra da je čista diskriminacija kada neki članovi saborskog Odbora za ljudska prava insistiraju da se zadrži tradicionalni koncept društva jer smatraju da homoseksualne zajednice ne mogu imati ista prava iz Obiteljskog zakona.

Manjina

Prije nego što navedemo mišljenje predstavnice Inicijative «U ime obitelji» bit ćemo slobodni izraziti vlastito mišljenje da navedenih 750.000 potpisa uključuje daleko više građana i građanki, koji su na taj način izrazili InicijativaInicijativa «U ime obitelji» ima oko 750.000 potpisnika, a postupak oko referenduma je u tijeku s poznatim kontroverzama. Stoga smo slobodni iz Večernjaka, vezano isključivo za Ustavni sud, prenijeti pitanje Večernjaka: « Krši li prijedlog Inicijative da u Ustav uđe definicija braka kao zajednice žene i muškarca ljudska prava», kao i odgovor nazočnog ustavnog stručnjaka, koji vjeruje da o tome mora odlučiti Ustavni sud, a nikako Hrvatski sabor, za što se zalaže SDP-ov predsjednik saborskog Odbora za Ustav.svoj stav. U tom kontekstu mišljenje je predstavnice Inicijative da se građanima mora omogućiti referendumsko izjašnjavanje o pitanju koje su predložili, a da LGBT udruge imaju pravo pokrenuti inicijativu da to ne uđe u Ustav. Dalje se u ovu materiju ne bi upuštali jer je cjelokupno izvješće s okruglog stola Večernjak najavio u subotnjem Obzoru.

Zbunjeni smo juristerajima oko ne/omogućavanja referenduma, ali i činjenicom da s jedne strane sada postoji «visoki stup» potpisanih oko 750.000 formulara, s jedne strane, i prijedlog da i LGBT zajednice organiziraju svoje prikupljanje potpisa kao odgovor na njihova pitanja. Naime, na prvi pogled je jasno da, ako je vjerovati «doktorukavinskim» statistikama, ima u populaciji oko deset posto pripadnika LGBT, da bi u najboljem slučaju ako svi potpišu odgovor na predloženo pitanje bili manjina uz doseg «visine stupa» oko 350.000 potpisa. Dakle bili bi u manjini.

A, manjine i njihove probitke u ustavima i u svakodnevnom životu treba štititi, kao i demokratsku i, sada, eurostečevinu. Nemamo odgovor na ovo pitanje, osim demokratskog da se sve u demokraciji temelji na brojenju glasova i odlukama većine. Tako je i u Saboru, iznad kojega je nekada davno bio samo Bog, gdje saborska većina, na temelju upravo te većine i izbrojenih glasova, donosi odluke bez obzira na mišljenja i stavove saborske manjine.

Je li Bog napustio Sabor, kada ustavni stručnjak sada na Večernjakovom Okruglom stolu ne savjetuje, nego, mogli bi reći, insistira, da o eventualnom kršenju ljudskih prava LGBT glede prijedloga Inicijative «U ime obitelji» odluči ne Sabor nego Ustavni sud?

Što ne znači da se ne će u danom trenutku pojaviti netko s usklikom – Zaustavite Reuters, pardon – Ustavni sud!

I još nešto. Ne možemo ovom prigodom ne pohvaliti rad Večernjakova novinara i komentatora Marinka Jurasića koji je u posljednje vrijeme približio čitateljima domaću pravnu sferu i scenu učinivši ju svojim člancima, osvrtima, intervjuima i komentarima transparentnijom, jasnijom i razumljivijom.

DRAN