Globalizacija uličnih protesta

Protesti građanske baze parolom „Occupy Wall Street" je izraz kapitalističke demokracije. Bijes demonstranata na banke i pohlepe za novcem pokazuje da je financijska kriza postala društvena kriza. „Occupy" nije pokret, jer nema jasnog cilja i programa. On nema ni jedinstvenog društvenog lica, što je izraženo tako da neki nose masku Hrvatskateroriste s kozjom bradicom koji je 1605. godine pokušao dignuti u zrak londonski parlament. Frustracija, osobito mladih, radi nezaposlenosti i budućnosti bez jasne perspektive stvara ekonomski kaos, ali i vjeru u stabilni atraktor u gospodarstvu uvođenjem kontinuiranih socijalnih i ekoloških pravila u radikalnoj tržišnoj igri i time prevladavanje globalne krize!

Kriza kao preokret

Kriza etimološki znači preokret. Krize pripadaju kapitalizmu, ali i rješenja, kako je povijest pokazala! Anketa kod demonstranata pokazuje da više od polovice ne želi rušiti kapitalistički sustav, a vrlo rijetki su u protestu klasno motivirani. U tome se razlikuju demonstranti u Hrvatskoj, jer u većini glava hrvatskih demonstranata još uvijek postoji vjera i simpatija u Titovu diktaturu, bilo zbog izgubljenih privilegija, bilo zbog iluzije da socijalizam garantira radna mjesta. Zbog demencije ne poznaje se činjenica da je pola milijuna hrvatskih gastarbajtera bilo prisiljeno raditi u kapitalističkom inozemstvu. Tim eksportom radne snage je spašen „samoupravni" Titov socijalizam!

U Splitu prosvjed na Peristilu, u organizaciji SRP-a, s komunističkim parolama i velikim transparentima sa slikom diktatora Tita, pokazuje da je i nakon 20 godina demokracije virus iz 40-godišnje diktature još uvijek virulentan. Demoni egoizma, pohlepe i nasilja te anđeli empatije, moralnih osjećaja i razuma nisu u prirodnoj ravnoteži kod velikog broja hrvatskih građana. Pokušajmo povijesno pogledati kako su se egoizam i nasilje reflektirali u shvaćanju političke ekonomije u doba industrijalizacije koje i danas prevladava u dvama dominantnim ekonomskim naučavanjima.

Adam Smith: Potrebnu hranu ne dobivamo od altruizma i dobrohotnosti mesara i pekara, nego od egoističkog interesa Karl Marxproizvođača hrane.

Karl Marx: Blokiranjem urođenog egoizma nasiljem, svatko dobiva prema Kazino kapitalizamBanke s kapitalom nužne su u gospodarstvu, jer bez njih nema efektivnih investicija koje stvaraju nova radna mjesta, a ni poslova i štednje građana. Privatne banke su uspješnije od birokratiziranih državnih banaka. Stvarni neprijatelji za „occupy" su banke koje su se distancirale od realnog gospodarstva i u prazno bez materijalne podloge samo novcem zarađuju novacsvojim potrebama, svatko prema svojim sposobnostima.

Smith, teoretičar kapitalizma, vidi efikasnost i uspješnost kapitalizma u ekonomskom kategoričnom imperativu egoističkog traženja individualnog profita dirigiranom nevidljivom rukom tržišta. Europa je u 19. stoljeću živjela kao danas Indija ili Kina u doba Mao-a. Sadašnju krizu može riješiti samo efektivni kapitalizam. To su na koncu razumjeli i Kinezi! Danas je kod njih još izrabljivački kapitalizam prvih dana, ali ne zadugo. Kapitalistička evolucija je na djelu kao nekad na zapadu!

Marx, arhitekt komunizma i socijalizma, vidi obrnuto. Zanemarujući genetički egoizam, u nekom vulgarnom komunizmu nevidljiva evolucija pomoću konačne fiktivne nasilne revolucije oslobađa nas „istočnog grijeha" novca i tržišta te stvara sretno besklasno društvo. Povijest pokazuje da tako ne ide, jer to zahtjeva antidarwinističku utopiju „novog čovjeka" .

Danas znamo da je ekonomija znanost, a ne filozofija i da se vodi sličnim znanstvenim principom, pokušaja i pogrješke. Time se svladava kompleksnost ekonomije u doba globalizacije i redukcionističkim modelima se, kao i u znanosti, dinamički usavršava kapitalizam.

Divlji kapitalizam

Divlji kapitalizam iz Marxova doba postao je od divlje životinje domaća životinja. Zato se neki zombiji metafizičkog marksizma bore protiv krivih realnih neprijatelja. Marksisti tvrde da znaju rješenje današnje globalne krize u vidu Marxove pseudo-znanstvene determinističke teorije, dok kapitalisti traže rješenje. Sokrates je govorio: „Boj se onog bankekoji zna istinu, a pouzdaj se u onoga koji traži istinu!" Eksperimentalno socijalizam je propao i propada u siromaštvu (vidi npr. Sjevernu Koreju), a neki vječno jučerašnji prognoziraju da će kapitalizam propasti u bogatstvu.

Banke s kapitalom nužne su u gospodarstvu, jer bez njih nema efektivnih investicija koje stvaraju nova radna mjesta, a ni poslova i štednje građana. Privatne banke su uspješnije od birokratiziranih državnih banaka. Stvarni neprijatelji za „occupy" su banke koje su se distancirale od realnog gospodarstva i u prazno bez materijalne podloge samo novcem zarađuju novac. Tim virtualnim gospodarstvom s raznim bankovnim derivatima, nekim čak kriminalnim, te pokvarene banke ulaze u ekstremni rizik bez vlastitog novčanog pokrića i mnoge se astronomski bogate.

Banke uvijek dobivaju

Stvorili su tzv. „casino kapitalizam" gdje banke uvijek dobivaju jer im politika dozvoljava da dobitke te banke koriste, a gubitke prebacuju na poreznike. Zato su vrlo pozitivne ove „occupy" demonstracije ako uspiju prisiliti, bez nasilja, političare da oni s odmjerenim sankcijama vladaju nad bankama i uvedu transparentnost u bankovni biznis i porez na transakcije. Davno je rekao Ford kad bi građani imali potpuni uvid u financijski bankovni rad, svi bi postali revolucionari! Protesti bez utjecaja na političare psihološki štete ekonomiji, jer se zna da je 50% ekonomskog uspjeha u optimističkoj psihologiji građana!

Današnja ekonomska kriza u Hrvatskoj može se riješiti samo realnom analizom uzroka posebnosti hrvatske krize. Državni dugovi su nužni i nisu problem ako se s njima investira u infrastrukturu, u produkciju i školstvo, a ne u dnevnu potrošnju operiranja države i Balkanske navikeMnogi žele živjeti kao u Skandinavskim zemljama, a plaćati porez kao u Grčkoj, a studenti žele imati izvrsna sveučilišta, a ne plaćati školarinu. Treba se odvikavati balkanskih navika i simplificirati kompleksnost stvaranja standarda po onoj „nema problema" i „prije je bilo bolje!"subvencioniranje poduzeća bez perspektiva u globalnom gospodarstvu. Privatni dugovi su isto tako potrebni ali samo ako se ne uzimaju lakomisleno preko novčane mogućnosti dužnika i bez osobne odgovornosti. Siromaštvo se rješava kako kaže stara kineska mudrost: ne darivaj siromahu ribu, nego udicu i nauči ga loviti; kopaj bunar prije negoli ožedniš!

Neosnovane nade

Sada u izbornoj atmosferi neki političari tvrde da će naš problem nelikvidnosti zaustaviti za šest mjeseci, a u slijedećoj godini se lako podignuti na normalu. Takve tvrdnje su smiješne, ali i opasne, jer ili svjesno lažu ili što je još gore ako vjeruju u to i zavaravaju sebe i narod. Time bude neosnovanu nadu koja će brzo prijeći u razočaranje! Uzrok nelikvidnosti je neproduktivnost u radu i zato treba mijenjati ekonomsku strukturu. Mentalitet našeg radnika je stvoren u desetljećima: „Oni me ne mogu tako malo platiti koliko ja mogu malo raditi". Da bi prevladali taj nekapitalistički mentalitet i već u mladosti naviku života bez stresa trebat će najmanje desetljeće. Danas se neki tuže na nepravednu podjelu bogatstva i iluzorno se nadaju da se podjelom bogatstva bez djelotvornog rada može riješiti ekonomske i eudužničke probleme. Eventualnim ulaskom u EU standard će vidno opasti. Istina, EU će nas koštati idealno i materijalno, ali EU ima i vrijednosti. Nove regulacije između ostaloga će ići u pravcu što većeg sprječavanja crne ekonomije, ne plaćanja poreza, pravne i gospodarske korupcije i krađe.

Sve to je velikoj većini Hrvata omogućilo živjeti preko svojih mogućnosti kako se to vidi na standardu koji Hrvatska sa službenim plaćama na pošten način ne može imati! Mnogi žele živjeti kao u Skandinavskim zemljama, a plaćati porez kao u Grčkoj, a studenti žele imati izvrsna sveučilišta, a ne plaćati školarinu. Treba se odvikavati balkanskih navika i simplificirati kompleksnost stvaranja standarda po onoj „nema problema" i „prije je bilo bolje!". U demokraciji ni lijeva ni desna politika nego samo dobra politika može stvoriti standard, koji odgovara našim realnim mogućnostima. Kritiziranje bez akcije je bespomoćna natega. Minimalni zahtjev je izaći na izbore, jer tko glasuje može pogriješit, ali tko ne glasuje već je pogriješio. Zašto? Mudrome je dovoljno!

Ivo Derado

Pet, 18-10-2019, 10:07:43

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.