Milenij obnovljivih energija

 

Danas vlada u svijetu konsenzus da energetski sustav 20. stoljeća mora mijenjati paradigmu u 21. stoljeću. Prijelaz od fosilne energije k obnovljivoj energiji.

Pedesetih godina 20. stoljeća uz fosilne energije dolazi dodatno nuklearna energija. Weinberg, otac civilnih nuklearnih reaktora (NR) je tada njih propagirao: „Električna energija iz NR će biti tako jeftina da se struja ne će mjeriti nego paušalno plaćati po kućanstvu".

Dvije katastrofe su donijele razočaranje: prva u ožujku 1979. u Harrisburgu (SAD) je pokazala financijsku rizičnost NR, jer je u nekoliko sekundi propalo nekoliko milijardi dolara. Reakcija, prestanak gradnji novih reaktora u SAD-u.

Druga nesreća u travnju 1986. u Černobilu (tada SSSR) je pokazala i fizičku rizičnost NR, jer je gotovo cijela Europa bila zagađena radioaktivnošću koja je i nakon 24 godine u nekim zemljama još uvijek opasano prisutna. Reakcija, pučanstvo postaje još radikalnije protiv NR, radi zdravstvene opasnosti radioaktivne i kemijske intoksinacije s posljedicama i za slijedeće generacije. Reakcija u Europi, prestanak gradnji novih NR i donošenje programa za zatvaranje postojećih. Čak u Francuskoj, dosada Meka za NR, samo 8 % građana je za gradnju novih NR!

Tada dolazi promjena klime zbog zatopljenja zemlje. Dominantna je interpretacija da je glavni razlog zatopljenja povećanje stakleničkih plinova u atmosferi, osobito CO2 prouzrokovan izgaranjem fosilnih goriva. Prvotni atak na NR se je za mnoge preokrenuo pro NR, jer NR direktno ne produciraju CO2. Rezultat, dok nuklearni lobi pretjerano najavljuje renesansu NR, većina građana dolazi do uvjerenja samo obnovljive energije nas mogu spasiti od klimatske katastrofe a i ratova zbog iscrpljenja i poskupljenja fosilnih i uranovih resursa.

sunceSolarni termički kolektori za grijanje i hlađenje, farme vjetroturbina, fotonaponski paneli, solarne parabolične elektrane, geotermalni izvori, biomasa, hidro energija, male elektro i hidro centrale, gorive ćelije, spremanje električne energije preko vodika pomoću elektrolize i pumpanje vode u hidro jezera su danas postali tehnički i tržišno zreli.

EU postavlja uvjet da do 2020. godine Europa mora producirati 20 % električne energije pomoću obnovljivih izvora. Njemačka u prosjeku već danas producira 16%, a planira 38% do 2020. (danas 17 njemačkih NR producira 23%). Neke pokrajine u Njemačkoj čak danas 50% svoje električne energije dobivaju od obnovljivih izvora. München s 1.4 milijuna stanovnika i najjačom high-tech industrijom u Njemačkoj ima odobren realistički financijski i tehnički plan za totalnu električnu potrošnju s obnovljivim izvorima do 2020. godine. Nije više pitanje da li, nego kada će obnovljiva biti isključivi izvor električne energije u Europi. Postoje uvjerljivi scenariji da bi to mogla biti već 2050. godina.

Momentalno se diskutira koji je „miks" energija nužan za prijelaz (most) do potpuno obnovljivih izvora!

Nuklearni lobi obnavlja staru propagandu: NR su sigurni i čisti, mada nakon 60 godina još uvijek ne postoji u svijetu ni jedan sigurni deponij za visoko radioaktivni otpad. S geološkog stanovišta je i nemoguće imati sigurni deponij za toliko tisuća godina! Jedino je sigurno rješenje ne producirati radioaktivni otpad. Kolika je opasnost zadržavanje otpada u bazene oko reaktora pokazuje požar treseta u Rusiji. NR produciraju sigurnu i neovisno o vremenu jeftinu struju, mada su u prosjeku samo 60% vremena u pogonu. Rezerve urana su dugoročne, svi grade nove sigurnije reaktore, npr. EPR ( Europian Pressurized Reactor). To je već treća generacija, a već se planira još! sigurnija četvrta generacija. Neovisno o velikoj tehničkoj sigurnosti ipak na koncu konca sigurnost ovisi o čovjeku bilo operateru ili teroristu! ASN (Nadzorna kontrola sigurnosti NR) direktor Guillome Wack navodi da u Francuskoj svakog dana dolaze do dvije obavezne prijave tehničkih smetnji kod NR. Mada Njemačka ima 17 NR, a Francuska 59, cijena je struje ista. Godine 2007. 60 % urana za NR dolazi iz uranskih rudnika, ostali iz vojnih rezervi. Cijena urana je poskupila u dvije godine za 575%, zbog skupe procedure prirodni U-238 obogatiti od 0.07% na 3-5 % s uranom U-235 koji u većini NR jedini može fizijom producirati energiju. Potražnja urana raste, a time i cijena, jer su rezerve uranske rudače, ekonomski pristupačne, manje negoli rezerve plina. Fizička i kemijska procedura za dobivanje urana iz rudače, koja u prosjeku ima samo 1% uranova oksida, zahtjeva puno energije koja se u pravilu dobiva s električnim centralama na ugljen. Time na globalnom nivou produkcija CO2 po kWh NR je gotovo ista kao s tzv. kombinirkom (centrala na plin i paru) koje povezane s korištenjem topline imaju 90% učinkovitosti, dok NR samo 30 %.

U Zapadnoj Europi je danas samo jedan NR u gradnji (1600 megavata u Olkiluoto, Finskoj). Ugovorom od 2005. godine s njemačo-francuskim konzorcijom Siemens-Areva početna reklamna cijena je bila 3.2 milijarde eura i ključ u ruku za 2009. godinu. Ništa od toga već danas još u gradnji je cijena ekplodirala na 5.4 milijarde. Cijena novih reaktora uvijek se mijenja, jer se stalno pronalaze i zahtijevaju novi uvjeti sigurnosti, a time i nepredviđeno produženje gradnje. Senzibilnost građana za sigurnost NR stalno raste. Zato navedena cijena NR prije negoli počne producirati električnu energiju je iluzorna.

Revue de la Presse, august 2010. navodi da je francuska centrala za prerađivanja urana nesrećom nekontroliranog ispuštanja radioaktivne tekućine u prirodu donijela štetu za enoturizam. Vinograde na lijepim brežuljcima u Tricastinu (Drôme) turisti izbjegavaju. Tricastinska poznata elitna vina se manje prodaju, mada je utvrđeno da loza nema radioaktivnih tragova. Zato će vinogradari 2011. etiketu AOC Côteaux du Tricastin zamijeniti s AOC Crignan-Les Adhémar obližnjeg sela! Ne mora uvijek biti Černobil da bi se imalo zdravstvene, ekonomske i psihičke štete. Zato su protesti u Rogoznici potpuno opravdani i s turističkog stanovišta!

Svaka zemlja za most do obnovljive paradigme mora sama odlučiti za svoj energetski miks već prema svojoj financijskoj, klimatskoj, geografskoj i energetskoj situacije. Ne koristi argumentirati da i drugi grade nuklearne reaktore (NR).

Možda je najvažniji argument protiv NR da nisu kompatibilni s obnovljivim energijama. Financijski, jer oduzimaju novac za potrebe povećanja učinkovitosti električne mreže i daljnju izgradnju obnovljive tehnologije. Za decentralizirane obnovljive energije treba imati inteligentnu mrežu koja može prihvatiti kod dobrih vremenskih uvjeta veliku količinu električne energije s različitih vremenskih pozicija. U slučaju dužeg manjka sunca ili vjetra treba brzo uključiti centrale neovisne o vremenu. Zato su NR nepodobni jer trebaju skoro tri dana za uključenje za razliku od hidro centrale 90 sekundi, plinske 20 minuta, na ugljen 5 sati, a tzv. kućne blokcentrale kao gorive ćelije 60 sekundi.

Za Hrvatsku iz čisto financijskih razloga ne dolazi u pitanje NR, jer se kuna može samo jednom potrošiti. Samo bogate zemlje si mogu priuštiti skupi dvostruki put s nuklearnim i obnovljivim energijama. Klimatski Dalmacija ima preko 1.5 puta više insolacije negoli centralna Europa, pa je predestinirana za solarnu energiju. Gubitci električne energije u Hrvatskoj kod produkcije i potrošnje energije su daleko veći negoli to može dati jedna nuklearka, pa je učinkovitost početni pravi put da bi se osigurala električna energija!

Najčišća i najjeftinija je ona energija koja se uzaludno ne troši!

Dr. sc. Ivo Derado, München
Emeritus Max-Planck-Institut für Physik

Čet, 16-01-2025, 17:12:42

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.