Dr. Đuro Njavro: Obiteljska poljoprivredna gospodarstva trebaju hrvatsku poljoprivrednu banku, specijaliziranu kreditnu ustanovu koja bi pomagala zadrugarstvo i razvoj obiteljskih gospodarstava

Utrećem nastavku serije za gledište o hrvatskim mrtvim kapitalima zamolili smo dr. Đuru Njavru, poznatoga hrvatskoga ekonomskoga stručnjaka, pedagoga i autora više knjiga u svezi s ekonomskim temama i socijalnom državom. Na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu od 1988., dr. Njavro radio je kao predavač Osnova ekonomije, od 1990. djelatan je u političkom životu Republike Hrvatske, a od 1993. do studenoga 1995. obnašao je dužnost savjetnika predsjednika Republike dr. Franje Tuđmana za gospodarstvo. U Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora izabran je 1995. te ponovno 1999. Od listopada 1999. bio je ravnatelj na Ekonomskom institutu u Zagrebu. Suosnivačem je Zagrebačke škole ekonomije i managementa (ZŠEM) 2002., na kojoj je bio dekan, a sada predsjednik Upravnoga vijeća. Izneseni podatci iz životopisa dr. Njavre potvrdom su kako meritorno može govoriti o postavljenoj temi. Njegov tekst prenosimo u cijelosti.

_______________

„Hrvatska koju smo naslijedili od prethodnih generacija obiluje pitkom vodom, šumama, plodnom zemljom, prekrasnom obalom. Čuvamo li taj dar, održavamo li ga, jer on je izvor zapošljavanja i trajna vrijednost?

Hrvatska se ne koristi plodnom zemljom, podnebljem i radišnim ljudima. Nema primjerene državne politike prema selu i poljoprivredi. knjige Njavro1Ni blizu onome što se može vidjeti u Austriji ili Bavarskoj. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva trebaju hrvatsku poljoprivrednu banku, specijaliziranu kreditnu ustanovu koja bi pomagala zadrugarstvo i razvoj obiteljskih gospodarstava. Takve banke nema, a postojala je u središtu Zagreba na početku 20. stoljeća, likvidirana je 1949. Država je propustila priliku putem Hrvatske poštanske banke i Croatia banke, (preostale dvije banke u domaćem vlasništvu s ukupnim udjelom oko 4-5 posto bankarskoga tržišta), obnoviti Hrvatsku poljoprivrednu banku, radi ostanka obitelji, zapošljavanja i proizvodnje domaće hrane.

Udruga OPG 'Život' poduzela je niz pokušaja, inicijativa, davala je mnogo argumenata, ali uzalud. Knjiga Boj za živo selo govori o novoj poljoprivrednoj politici i prehrambenoj samodostatnosti u Hrvatskoj. Naša zemlja održava poljoprivredni prehrambeni deficit, gubi seoska područja koja se gase, narodno zdravlje i nacionalna sigurnost slabe. Hrvatska ne uspijeva proizvesti dovoljno domaće hrane, ne uspijeva sačuvati život stanovništva na cijelom svom prostoru, a želi se natjecati s drugima u industrijama budućnosti.

Kolika je šteta za Hrvatsku kad rođeni u Hrvatskoj ne mogu svoja znanja ostvariti u Domovini!?

Mediji u Hrvatskoj proteklih dana objavljuju podatke o tome koliki su dio zarada strani radnici i menadžeri iz Hrvatske zadnjih godina slali svojim obiteljima u inozemstvu. Isto tako, tu su zbirni podatci o našoj radno aktivnoj mladosti razasutoj svijetom zadnjih desetljeća, koja neumorno šalje u Hrvatsku dio svoje zarade. knjige Njavro2Svojim obiteljima, rodbini, često samo bakama i djedovima, koji su u mnogim sredinama još zadnji i jedini ostali vjerno čuvati kućni prag!

Ako su istina ti iznosi u milijardama eura, koje navodno naši iseljenici šalju obiteljima u Domovini, onda se treba zapitati koliku li su tek vrijednost ti naši ljudi stvorili zemljama domaćinima u kojima rade! Pod pretpostavkom da se samo dio zarade šalje kući obiteljima koje su ostale u Hrvatskoj, naša radno aktivna mladost u inozemstvu stvorila je vrijednost mnogo veću od one koju bismo na prvi pogled mogli zamisliti. Jer, ušteda od plaće samo je manji dio onoga što su zaradili u tuđem svijetu... 

Kolika je šteta za Hrvatsku kad rođeni u Hrvatskoj ne mogu ta svoja znanja u radu i stvaranju ostvariti u Domovini!? Desetljećima slobodnoj, neovisnoj. Velika je vrijednost zato stvorena Irskoj, Austriji, Njemačkoj, a samo djelić je završio u Hrvatskoj. Šteta je trenutačna, a i trajna, jer su mnogi za sobom u svijet povukli i svoje uže obitelji. Možda, zauvijek. 

Izvori općega napretka i očuvanja Hrvatske prepoznatljivosti u Europi i svijetu

Hrvatsko visoko školstvo i sveučilišta jedan su velik i vrijedan nacionalni kapital predočen u tradiciji, znanju i iskustvu. Taj kapital ako se ispravno upravlja, nagrađivanjem izvrsnosti i izgradnjom mehanizma stalnoga 'fer natjecanja', usklađuje s izazovima svjetskih promjena u tehnologijama, gospodarstvu, može biti izvor općega napretka i inovacija i očuvanja Hrvatske prepoznatljivosti u Europi i svijetu. U protivnom bit će kapital koji kopni i rastače se. Navest ću samo jedan primjer. Kao nasljeđe vremena kad je Sisak bio grad 'željezare' naslijedili smo fakultet za metalurgiju. Danas željezare u Sisku nema. No u Sisku, zahvaljujući poslovnim, ali i domoljubnim motivima već niz godina djeluje jedna od najuspješnijih europskih pa i šire tvrtka iz područja posebne vrste 'novih materijala' Applied Ceramics.

No zasada to nije bio dovoljan poticaj našem sveučilištu (fakultetu) da se redizajnira od fakulteta metalurgije u fakultet znanosti o materijalima (material sciences), što je u većini procjena razvoja - tehnologija budućnosti, označeno kao jedno od nezaobilazno važnih područja. Uz takvu promjenu, sigurno je, privlačili bi brojnije studente iz Hrvatske, ali jednako i svijeta.“

Marko Curać

________

Serijal Hrvatskoj su potrebni živi, a ne mrtvi kapitali 1 - 7

Hrvatskoj su potrebni živi, a ne mrtvi kapitali (1/7) - Dovršetkom izgradnje imotskoga aerodroma otvorile bi se nove gospodarske mogućnosti razvoja toga grada i širega područja

Hrvatskoj su potrebni živi, a ne mrtvi kapitali (2/7) - Prof. em. Mirko Valentić: Tuđman i željeznička pruga Zagreb – Ogulin kroz Kapelu do Novoga Vinodolskoga najveći mrtvi kapitali

Hrvatskoj su potrebni živi, a ne mrtvi kapitali (3/7) - Dr. Đuro Njavro: Obiteljska poljoprivredna gospodarstva trebaju hrvatsku poljoprivrednu banku, specijaliziranu kreditnu ustanovu koja bi pomagala zadrugarstvo i razvoj obiteljskih gospodarstava

Hrvatskoj su potrebni živi, a ne mrtvi kapitali (4/7) - Prof. dr. sc. Ivan Rogić: Tri dugoročna, hitna, razvojna prijedloga preobrazbe nekih „mrtvih kapitala“

Hrvatskoj su potrebni živi, a ne mrtvi kapitali (5/7) - Dipl. ing. arh. Jerko Rošin: Rekao bih kako su naši kapitali najvećim dijelom samo potencijali, a da bi postali kapitali, morali bismo se uhvatiti posla. Samo, dâ li nam se truditi i raditi!?

Hrvatskoj su potrebni živi, a ne mrtvi kapitali (6/7) - Dr. Marin Sopta: Dok iseljenici doživljavaju Hrvatsku kao svoju majku o kojoj ne žele ništa ružno govoriti, u domovini i danas u jednom dijelu stanovništva postoje predrasude prema hrvatskim iseljenicima

Hrvatskoj su potrebni živi, a ne mrtvi kapitali (7/7) - Andro Krstulović Opara: Kulturu i baštinu treba kapitalizirati da se mjera uspješnosti ne mjeri novcem ili zaradom već dobrobiti naroda koji ju baštini i uživa

Čet, 25-04-2024, 12:03:16

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.