Prof. em. Mirko Valentić: Tuđman i željeznička pruga Zagreb – Ogulin kroz Kapelu do Novoga Vinodolskoga najveći mrtvi kapitali

Razrađujući temu o hrvatskim mrtvim kapitalima, potkraj prošle godine, prvoga sam obavijestio o nakani prof. em. Mirka Valentića, poznatoga našega povjesničara. valentic mirko 1.5193221Budući da se bavio prijelomnim razdobljima hrvatske povijesti, uz ino, Vojnom krajinom i Domovinskim ratom, te posebno temom prometne integracije Hrvatske, pretpostavljao sam da kvalificirano može odgovoriti na spomenuto pitanje.

Nakon postavljenoga pitanja, prof. Valentić spustio je glavu, na nekoliko se minuta zamislio, kao da je potonuo u san, a onda kratko rekao: „Tuđman!“

Bio sam pomalo zatečen. Tuđman mrtvi kapital? Nisam baš mislio da će tako odgovoriti. Uzimajući u obzir da je riječ o jednoj od hrvatskih najvažnijih povijesnih osoba, nakon kratkoga razmišljanja, prihvatio sam odgovor. Uostalom, odgovor je bio promišljen i spontan, i zaista kad se razmisli hrvatska država koju je uskrisio s narodom i braniteljima najveći je hrvatski kapital, ali istodobno i mrtvi kapital ako se ne će u budućnosti razvijati u svom punom opsegu na zadovoljstvo građana, naroda.

Kad sam dodao: „Dobro, osim osoba, gledajući na neiskorištene potencijale: što bi još mogao po Vašem mišljenju biti znatan mrtvi kapital“, odgovorio je: „Željeznička pruga od Zagreba preko Ogulina do Novoga Vinodolskoga.“

„Na Ogulinu se pruga račva: jedan krak prema Zadru i Splitu, a drugi prema Novom, Rijeci. Kad se prođe Kapela i Klek frulicom se može do Novoga Vinodolskoga, a guranjem jednom rukom do Rijeke“, zorno je upozorio na najkraći, zemljopisno najlakši, ali zanemareni željeznički smjer prema moru, koji bi Zagreb s modernom prugom i vlakom učinio gradom na moru, jer ne bi trebalo mnogo više od pola sata vožnje do Novoga Vinodolskoga.

Smjer Zagreb – Ogulin – Kapela – Novi Vinodolski predlagali u 19. stoljeću hrvatski prometni stručnjaci nasuprot mađarskom kroz Gorski kotar

Prof. em. Mirko Valentić objavio je dva važna povijesno-stručna članaka o prometnim politikama i prometnoj integraciji hrvatskih područja: „Karakteristike prometne politike Austrije i Ugarske prema Hrvatskoj poslije nagodbe 1867.“ (1978.) te „Osnovni problemi prometne integracije i jadranske orijentacije hrvatskog poduzetničkog građanstva u XIX. stoljeću“ (1990.).povijesni prilozi

U posljednje navedenom članku opisuje projekt vrsnoga prometnoga stručnjaka Josipa Kajetana Knežića koji je u svom elaboratu završenom 1829. predlagao izgradnju kombinirane željezničko-cestovne linije od Siska do Senja. Ugarsko namjesničko vijeće u Pešti nije htjelo podržati Knežićev projekt modernizacije prometnica u Hrvatskoj jer zaobilazi Rijeku.

Rijeka je 1779. dobila status „Corpus Separatum“ krune sv. Stjepana. Od tada je podređena neposredno Ugarskoj. Ta je promjena oduzela pravo Hrvatskomu saboru i zemaljskoj hrvatskoj vladi da utječe na razvoj Rijeke. Tako je bilo sve do propasti Monarhije, 1918.

Drugi pokušaj Antona Ratkovića, koji je projektirao znatno kraću željezničku prugu od Ogulina preko Drežnice do Novoga Vinodolskoga, kojom bi se obuhvatile sve luke i naselja, od Senja do Rijeke, iz 1857. i 1863. prebrzo je pao u zaborav.

Velika mađarska željeznička vertikala Budmipešta – Rijeka, dovršena 1873., zamišljena je kao paralelna bečko-tršćanskoj koja je predstavljala austrijsku ekspanziju na Jadran. No kao takva još u gradnji, kako objašnjava Valentić, nailazila je na velike prirodne poteškoće upravo kroz Gorski kotar, kao što su pretpostavljali zagovornici smjera preko Kapele i Drežnice. Pokazalo se da željeznica nije bila sposobna za vožnju u zimskim uvjetima, što zbog snijega, što zbog bure, sve do 1912., kad su podignuti najprije u drvu, a zatim u kamenu kilometarski vjetrobrani. Zbog velikih i dugotrajnih građevinskih radova pruga je ostala poznata kao najteža i najskuplja željeznica u Hrvatskoj.

skica zeljeznicke mreze

Skica željezničke mreže

Dezintegracija hrvatskih područja i sukobi interesa, Beča i Pešte, imali su znatnoga utjecaja na prometnu povezanost i gospodarski razvoj Hrvatske.

Prof. Mirko Valentić, jedini hrvatski znanstvenik koji se bavio prometnom integracijom Hrvatske, smatra kako se u traženju novih „vrata“ prema moru ne bi smjelo zaboraviti na smjer od Ogulina preko Kapele i Drežnice, posebno nakon što je Europski parlament Rijeku uvrstio u transeuropski prometni koridor Baltik – Jadran.

Valentic Das Eisenbahnnentz

Njegov doprinos istraživanju prometne povezanosti Hrvatske svojedobno je prepoznala Austrijska akademija znanosti, koja je u Ɓeču 1993. priredila znanstveni skup o izgradnji željeznica i odnosu Austrije i južnoslavenskih zemalja. U okviru toga znanstvenoga skupa, prof. Valentić održao je predavanje o planovima i ostvarenjima gradnje željezničke mreže na području Vojne krajine, što je tiskano kao poseban otisak Austrijske akademije znanosti. Mjerodavno hrvatsko ministarstvo prometa, u neovisnoj hrvatskoj državi, nikada nije imalo potrebu pitati prof. dr. sc. Mirka Valentića za njegove poglede na prometnu, poglavito željezničku integraciju Hrvatske.

Marko Curać

________

Serijal Hrvatskoj su potrebni živi, a ne mrtvi kapitali 1 - 7

Hrvatskoj su potrebni živi, a ne mrtvi kapitali (1/7) - Dovršetkom izgradnje imotskoga aerodroma otvorile bi se nove gospodarske mogućnosti razvoja toga grada i širega područja

Hrvatskoj su potrebni živi, a ne mrtvi kapitali (2/7) - Prof. em. Mirko Valentić: Tuđman i željeznička pruga Zagreb – Ogulin kroz Kapelu do Novoga Vinodolskoga najveći mrtvi kapitali

Hrvatskoj su potrebni živi, a ne mrtvi kapitali (3/7) - Dr. Đuro Njavro: Obiteljska poljoprivredna gospodarstva trebaju hrvatsku poljoprivrednu banku, specijaliziranu kreditnu ustanovu koja bi pomagala zadrugarstvo i razvoj obiteljskih gospodarstava

Hrvatskoj su potrebni živi, a ne mrtvi kapitali (4/7) - Prof. dr. sc. Ivan Rogić: Tri dugoročna, hitna, razvojna prijedloga preobrazbe nekih „mrtvih kapitala“

Hrvatskoj su potrebni živi, a ne mrtvi kapitali (5/7) - Dipl. ing. arh. Jerko Rošin: Rekao bih kako su naši kapitali najvećim dijelom samo potencijali, a da bi postali kapitali, morali bismo se uhvatiti posla. Samo, dâ li nam se truditi i raditi!?

Hrvatskoj su potrebni živi, a ne mrtvi kapitali (6/7) - Dr. Marin Sopta: Dok iseljenici doživljavaju Hrvatsku kao svoju majku o kojoj ne žele ništa ružno govoriti, u domovini i danas u jednom dijelu stanovništva postoje predrasude prema hrvatskim iseljenicima

Hrvatskoj su potrebni živi, a ne mrtvi kapitali (7/7) - Andro Krstulović Opara: Kulturu i baštinu treba kapitalizirati da se mjera uspješnosti ne mjeri novcem ili zaradom već dobrobiti naroda koji ju baštini i uživa

Čet, 25-04-2024, 13:12:33

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.