Treba očekivati kako će Duginov manifest o „ruskom svijetu“ samo dati vjetra još žešćemu nastupu „srpskoga svijeta“; to traži veća izdvajanja za obranu Hrvatske kako bi se još više ojačali svi segmenti obrane hrvatskoga državnoga teritorija

Ruski filozof Aleksandar Dugin smatra se ideologom „ruskoga svijeta“, poglavito Putinovim mozgom. Zbog toga njegovi tekstovi izazivaju pozornost. Iz njih se može iščitati velikoruska imperijalna strategija.

U povodu jubilarnoga kongresa Svjetskoga narodnoga vijeća u Kremlju posvećenoga ruskomu svijetu, Dugin je 24. studenoga na mrežnim stranicama ruske novinske agencije ria.novosti objavio autorski tekst, svojevrstan manifest, u kojem objašnjava domašaj i značenje „ruskoga svijeta“.Aleksandar dugin

To se dogodilo samo dva dana nakon virtualnoga govora ruskoga predsjednika Vladimira Putina, 22. studenoga, svjetskim gospodarstvenicima na skupu G20, koji je sazvao indijski premijer Narendra Modi, trenutačni predsjedatelj tog sastanka na vrhu. Tom je prigodom rekao da Ruska Federacija „nikada nije odbila mirovne pregovore s Ukrajinom“, a rat u Ukrajini nazvao „tragedijom“ te pozvao da se „traže načini kako to okončati što je prije moguće“.

Naglasci iz Putinova govora u kojima predlaže traženje mira „za rat“ u Ukrajini ocjenjeni su u medijima ciničnim, verbalnim trikovima, namijenjenim lakovjernima i naivnima, koji nekritički konzumiraju ruska obećanja, budući da je jednostavno nemoguće očekivati takav obrat, nakon tolikih ratnih zlodjela u Ukrajini, napose svega što je izrečeno od strane Kremlja protiv Zapada i SAD. 

Putin zapravo traži predah i zadržavanje postojećih agresijom osvojenih područja, praktično priznanje otetih dijelova Ukrajine kao dijelova ruskoga teritorija. a sve kako bi se reorganizirao i pokušao utjecanjem na političke procese na Zapadu postići ciljeve koje nije i ne će moći postići vojnim djelovanjima. Putinov poziv na pregovore, analitičari tumače – prijevarom.

Da se zapravo ništa nije promijenilo u pogledu obnove ruskoga imperija iz vremena SSSR, da nema tu nikakva „traženja mira“, potvrđuje i Duginov tekst o „ruskom svijetu“.

Putinova agresija na Ukrajinu krajem veljači 2022., koja jednakom žestinom još traje, pokrenula je najveći sukob u Europi od Drugoga svjetskoga rata te najžešću konfrontaciju između Rusije i Zapada od vremena Hladnoga rata.

Ruski svijet nikako ne može biti uži od Rusije, nego samo širi

Dugin u tekstu objašnjava kako ruski svijet ne znači isto što i Ruska Federacija kao nacionalna država. Jedni smatraju, kako dodaje, da je ruski svijet širi i veći od Rusije, drugi smatraju da je uži i lokalniji, dok ga treći stavljaju u neku međupoziciju.

„U prvom slučaju - a to je najispravnija i najsmislenija upotreba izraza 'ruski svijet' - govorimo o Rusiji kao civilizaciji. I Svjetsko rusko narodno vijeće u tom ga smislu shvaća - kao jedinstvo svih ljudi koji rusku civilizaciju smatraju svojom, bez obzira na to gdje žive i čiji su građani“, napominje, navodeći kako otuda bliskost koncepta „ruskoga svijeta“ Rusiji-Euroaziji, kako su ju shvaćali euroazijski filozofi. Uman Ukrajina

Prema Duginovim riječima to nije samo zemlja, država, već cijeli svijet, cvat etničkih skupina i kultura, duhovni povijesni kozmos, stoljećima ujedinjen oko jezgre ruskoga naroda, jer biti dio ruskoga svijeta, kako kaže, znači dijeliti duh i kulturu, koji se u svom svojem sjaju očituju u višedimenzionalnim i višepolarnim oblicima povijesnoga stvaranja, koji pokrivaju politiku, ekonomiju, umjetnost, industriju i etiku.

„'Ruski svijet' je po tom shvaćanju neraskidivo povezan s Pravoslavnom Crkvom“, tvrdi, dodajući kako je čelni čovjek Svjetskoga ruskoga narodnoga vijeća Njegova Svetost patrijarh moskovski i cijele Rusije Kiril.

Podsjetivši kako ruski svijet nikako ne može biti uži od Rusije, nego samo širi, Dugin piše kako bi bilo pogrješno identificirati ruski svijet s tri grane istočnoslavenskoga plemena, dakle samo s Velikorusima, Bjelorusima i Malorusima. 

„Da, mi, tri istočnoslavenska naroda, činimo jezgru ruskoga svijeta. Ali to uopće ne znači da ostali neslavenski narodi nisu njezin organski i sastavni dio“, smatra, pojašnjavajući kako ruski svijet može uključivati, primjerice, Gruzijce, Armence ili Azerbajdžance, koji, iako se trenutačno nalaze izvan Rusije, zadržavaju vjeru u povijesnu bliskost i duhovno srodstvo s Rusima.

Ruski svijet ne isključuje, već samo, kako nastavlja u tekstu, „uključuje; možete to nazvati zapadnim izrazom 'inkluzivnost', ali mi govorimo samo o posebnoj inkluzivnosti - o ruskoj inkluzivnosti, ali zapravo o ruskoj ljubavi, bez koje nema ruske osobe“.
U pogledu granica ruskoga svijeta, Dugin kaže kako je jasno da te granice ne mogu biti ni etničke, ni državne, ni konfesionalne; to su granice civilizacije, a nisu linearne i strogo fiksne.

„Ruski svijet ne znači nužno ni apsorpciju, ni rat, ni postojanje ili odsutnost državnih granica. Kad bi se ukrajinska granica ponašala na isti način kao bjeloruska, nitko ne bi zadirao u teritorijalni integritet Ukrajine. Ruski svijet otvoren je i miran, spreman na prijateljstvo i partnerstvo na raznim osnovama. Ali ne može odgovoriti na akte izravne agresije, poniženja i rusofobije“, piše.

„Ne ćemo se zaustaviti prije nego što obnovimo cjelovitost naših ruskih zemalja“

U tekstu napominje kako je predsjednik Putin svojedobno odgovorio na pitanje gdje završava Rusija, a pod „Rusijom“ se mislilo upravo na „ruski svijet“: tamo dokle ruski ljudi mogu dosegnuti, gdje ćemo biti prisiljeni stati. 

„I apsolutno je očito da se ne ćemo zaustaviti prije nego što obnovimo cjelovitost naših svjetskih ruskih zemalja, prirodne konture i skladne (iako složene) granice naše civilizacije“, piše u tekstu.Ukrajina rat

Objašnjavajući što ruski svijet znači u međunarodnim odnosima, Dugin kaže kako je ruski svijet jedan od polova multipolarnoga svijeta.

„Može biti ujedinjena u državu (poput Kine ili Indije) ili može predstavljati nekoliko neovisnih država ujedinjenih poviješću, kulturom i vrijednostima (poput zemalja islamskoga svijeta). Ali u svakom slučaju, ovo je Država-Civilizacija, koja ima svoj izvorni i osebujni identitet“, navodi, dodajući kako je na dijalogu takvih svjetova i država-civilizacija izgrađen multipolarni svjetski poredak te Zapad u tom kontekstu više ne treba doživljavati kao nositelja univerzalnih vrijednosti i normi koje su univerzalno obvezujuće za sve narode i države svijeta. 

„Zapad, zemlje NATO-a, jedan je od svjetova zajedno s drugima, jedna država-civilizacija između ostalih - Rusija, Kina, Indija, islamski blok, Afrika i Latinska Amerika. Univerzalni ljudski svijet sastoji se od skupa pojedinačnih polova - velikih prostora, civilizacija i granica koje ih istodobno razdvajaju i povezuju. To je delikatna struktura koja zahtijeva delikatnost, suptilnost, uzajamno poštovanje, taktičnost i poznavanje vrijednosti drugoga, ali je to jedini način da se izgradi istinski pravedan svjetski poredak“, piše, uz ino, u tekstu Dugin.

Duginovu tekstu ne treba komentar za onoga tko iole poznaje povijest carske Rusije, poglavito noviju rusku povijest. Slavenski i neslavenski narodi na sve su se načine željeli odmaknuti od velike ruske ljubavi i tzv. ruskoga svijeta. Ruski svijet danas na najbolji način demonstrira svoje „civilizacijske stečevine“ u Ukrajini; ubijanjem, silovanjem, deportacijama, razaranjem, pljačkama, osvajanjem. To su i glavne stečevine, metode oblikovanja „ruskoga svijeta“. Zato pitanje: tko uopće želi u taj svijet, tko bi želio pripadati civilizaciji koja vraća u stanje barbarstva? Duginov „ruski svijet“ dugoročno ne donosi ni mir ni spokoj, jednako Europi i svijetu!

Na „ruski svijet“ nastavlja se „srpski svijet“

Duginov tekst osim s globalnoga motrišta, treba gledati i s lokalne razine. Ima za nas dodatnu važnost, budući da Srbija sanja iste snove. Imperijalni svjetovi su kao koncentrični krugovi. Današnja Srbija, unatoč izgubljenim ratovima, krajem prošloga stoljeća, ponovno razvija ideju o kojoj piše Dugin, ideju „srpskoga svijeta“. Zato vodi sve jači agresivni promidžbeni rat, sumanuto se naoružava i u tome joj pomažu i neke države članice NATO saveza.IG Ukraine Starobilsk

Čovjek se pita: tko je tu lud? Je li riječ o političkom sljepilu ili europskom mazohizmu?

Ako bi Moskva slučajno bacila na koljena Ukrajinu, uslijedit će vrlo brzo srbijanski pohod na Kosovo. EU i NATO prepustili su Crnu Goru „srpskomu svijetu“. No Srbija na tome ne će stati. Pokušat će obnoviti granice Jugoslavije, odnosno Velike Srbije. 

Treba se sjetiti riječi Georgesa Clemenceaua, francuskoga premijera tijekom Velikoga rata, koje je izgovorio na konferenciji u Versaillesu: „Srbi su se dovukli na repovima naših konja. Oni su strvinari savezničkih pobjeda.“

Britanski premijer Winston Churchill u Jalti je bio nedvosmislen: „Da se postigne mir i mirnoća u Europi, neophodno je razoriti ne samo imperijalizam Njemačke, nego također imperijalistički šovinizam male Srbije.“ Mogli bismo navesti seriju sličnih prosudaba, kao primjerice njemačkoga politologa i sociologa Sigmunda Neumanna koji se pred nacizmom sklonio u SAD, ali kakve to ima svrhe kad Europa živi svoj specifični pacifizam, kao da nije, kako je upozorio nedavno izraelski diplomat Gary Koren, prošla iskustvo dva strašna svjetska rata. 

Što hoćemo reći?

Europa, odnosno EU treba pogledati brutalnoj realnosti svijeta u oči, pristupiti većemu izdvajanju za obranu i razviti svoje obrambene sposobnosti.

Kratko: tekst Aleksandra Dugina o „ruskom svijetu“, samo će žešće ojačati velikosrpske teritorijalne, kulturne i jezične pretenzije na tzv. srpske zemlje, kako prema jugu Srbije, tako i prema zapadu.

Zbog toga je potrebno, unatoč lažnim pacifističkim sirenama, pristupiti još većim izdvajanjima u Državnom proračunu za obranu Republike Hrvatske, kako bi se ojačali svi segmenti obrane hrvatskoga državnoga teritorija.

Marko Curać

Ned, 25-02-2024, 22:23:54

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.